Na inicijativu Ujedinjenih naroda, 17. listopada obilježava se Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Ovogodišnjom temom želi se istaknuti jedna od manje vidljivih dimenzija siromaštva, odnosno negativan odnos društva prema osobama koje žive u siromaštvu.
Nažalost, brojna ljudska prava tim su osobama često nedostupna, primjerice, otežan im je pristup stanovanju, socijalnim i zdravstvenim uslugama, obrazovanju ili zapošljavanju, a suočavaju se i sa stigmatizacijom i diskriminacijom temeljem imovnog stanja. Stoga smanjenje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti te nejednakosti u društvu mora biti prioritet socijalne politike.
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva u 2023. godini u Hrvatskoj je iznosila 19,3%, dok se u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti nalazilo 20,7% građana.
Nažalost, to znači da se broj socijalno ugroženih osoba u našoj zemlji u odnosu na godinu ranije povećao, kada se 18% građana nalazilo u riziku od siromaštva, a u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bila je svaka peta osoba (19,9%).
Primjerice, gotovo svaka druga osoba (41,4%) živjela je u kućanstvima koja nisu u mogućnosti podmiriti neočekivani financijski izdatak, svaka treća osoba (39,4%) u onima koja nisu u mogućnosti priuštiti si tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, a svaka 16. osoba (6,2%) u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.
Uz to, svaka peta osoba (22%) vrlo teško ili teško je spajala kraj s krajem, a gotovo svaka druga osoba (44,3%) s tim imala male poteškoće što je, ukupno gledajući, dvije trećine građana Hrvatske.
Najugroženiji su i dalje stariji od 65 godina, i to svaka treća osoba (34,6% u riziku od siromaštva), a ako starija osoba živi sama, rizik od siromaštva je čak 59,9%. No, zabrinjavajuće je da je drugi najveći porast rizika od siromaštva u odnosu na godinu prije zabilježen kod mladih, odnosno osoba između 18 i 24 godine, i to za 2,3% (s 12,7% u 2022. na 15% u 2023.)
Stoga je potrebno je uložiti značajnije napore u izgradnju učinkovitog sustava socijalne skrbi, koji će biti dobro organiziran, usmjeren na korisnike i s odgovarajućim kapacitetima, pri čemu mora biti dostupan svima, uključujući u ruralnim i izoliranim područjima i na otocima, dok bi naknade trebale biti takve da osiguraju značajnije smanjenje siromaštva.
Više o siromaštvu, diskriminaciji temeljem imovnog stanja i utjecaju na ljudska prava, kao i koje su preporuke pučke pravobraniteljice za njihovu bolju zaštitu možete saznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023.
Novosti
- Rasprava o važnosti antikorupcijskih politika
- Direktiva EU o održivom poslovanju – uloga poslovne zajednice u zaštiti ljudskih prava i okoliša
- Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti
- Javni natječaj za prijam u državnu službu na neodređeno vrijeme u Ured pučke pravobraniteljice
- Novi slučaj osuđivanog liječnika: Pravobraniteljica ponovila preporuke Ministarstvu zdravstva
- Besplatan vlak za starije – pozitivna mjera, ali s negativnim posljedicama za starije koji idu na liječenje