Kršenja prava iz radnih i službeničkih odnosa najčešći su razlozi zbog kojih su se građani u 2017. obraćali pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović, što je prvi put u više od dva desetljeća postojanja institucije. Naime, posljednjih godina najviše ih je bilo u području pravosuđa. Dodatno, i kad je u pitanju diskriminacija, najčešće se prijavljuje upravo u području rada i zapošljavanja.

Podaci iz pritužbi još su jedna potvrda zabrinjavajućeg stanja u kojem se nalaze zaposleni i nezaposleni, u privatnom i javnom sektoru, bez obzira na razvijenost dijela zemlje u kojem žive ili njihov obiteljski status, zbog čega sve više iseljavaju. Kad je u pitanju privatni sektor, pravobraniteljica ima ovlasti postupati jedino u pritužbama na diskriminaciju, ali sva iskustva građana koristi za zagovaranje konkretnih mjera, bez kojih nije moguće postići veći stupanj zaštite prava.

Radnici često žive u nesigurnosti ugovora o radu na određeno vrijeme, a ekstreman primjer je osobe koja ih je s bivšim poslodavcem sklopila čak 54, u 15 godina rada. Mnogi pristaju na neplaćene prekovremene sate, u strahu da ne ostanu bez jedinog prihoda, a dio ih se i dalje suočava s problemom neisplate plaće, iako je riječ o kaznenom djelu kojih je, tijekom prošle godine, samo prema podacima MUP-a zabilježeno 365. Prisutna je i dobna diskriminacija, a „prestarima“ se ponekad smatra već i one od 40 godina. Višegodišnji problem su i netransparentni postupci zapošljavanja u javnim službama pa su građani duboko uvjereni kako se natječaji raspisuju isključivo radi ispunjavanja propisane forme. Nezaposleni najčešće ističu probleme vezane uz mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, posebice zbog nejasnih i nedosljedno primjenjivanih kriterija za njezino odobravanje.

Položaj radnika i nezaposlenih izravan je rezultat gospodarske situacije, ali on može biti unaprijeđen i podizanjem zaštite njihovih ljudskih prava i suzbijanjem diskriminacije. Zato je, između ostalog, potrebno preispitati regulaciju rada na određeno vrijeme, unaprijediti rad inspekcija, dosljedno i transparentno ocjenjivati zahtjeve o stručnom osposobljavanju te educirati poslodavce, službenike i sindikalne povjerenike o diskriminaciji u području rada i zapošljavanja.

Neke su to od preporuka pučke pravobraniteljice u Izvješću za 2017. Njihov cilj je usmjeriti nadležna tijela prema sustavnim promjenama, kako bi se spriječile povrede ustavnih i zakonskih prava građana, a time i povećala kvaliteta života u Hrvatskoj.