Povodom Međunarodnog praznika rada donosimo pregled problema vezanih uz ljudska prava i jednakost na tržištu rada, kao i preporuke za njihovo jačanje.

Problemi koje opisujemo u ovom pregledu prisutni su niz godina, na što upozoravamo u pojedinačnim predmetima u kojima imamo ovlasti postupati, kao i u godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru i u javnim istupima.

Ti primjeri su:

— Pregled „Ljudska prava i jednakost na tržištu rada“ preuzmite ovdje

Što je pravo na rad i zašto je važno?

Pravo na rad zajamčeno je Ustavom i nizom međunarodnih akata, a znači da svatko ima pravo na uživanje pravednih i povoljnih uvjeta rada, uključujući sigurnost na radnom mjestu, poštene plaće, jednake naknade za rad jednake vrijednosti, razumne sate rada i odmora, kao i pravo na organiziranje i kolektivno pregovaranje. Pravo na rad važno je za ostvarivanje i ostalih ljudskih prava, poput socijalne sigurnosti, prava na zdravlje, prava na stanovanje i drugih.

Zabranjena je diskriminacija u području rada i zapošljavanja, između ostalih i na osnovi dobi, zdravstvenog ili imovnog stanja, obrazovanja i drugih osnova iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Države su dužne osigurati socijalno, ekonomsko i fizičko okruženje za ostvarivanje prava na rad, uključujući i zaštitu od bilo kojeg oblika diskriminacije u pristupu radu, u kojem bi idealno svi ljudi trebali imati priliku zarađivati za život radom koji je u skladu s njihovim dostojanstvom.

 

Preporuke za jačanje ljudskih prava i jednakost na tržištu rada

Osim primjera problema, povodom Međunarodnog praznika rada podsjećamo i na preporuke vezane uz ljudska prava i jednakost u ovom području, koje smo dali u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020.

Tako smo preporučili:

  • Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, da nastavi s edukacijom dionika na tržištu rada, naročito poslodavaca, o diskriminaciji temeljem imovnog stanja u postupcima zapošljavanja
  • Sindikatima, poslodavcima i Vladi RH, da se u kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu propišu odredbe o maksimalnom broju ugovora o radu na određeno vrijeme koje poslodavac može sklopiti s radnikom
  • Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, da u suradnji s nadležnim tijelima osigura provedbu mjera za poticanje zapošljavanja mladih u djelatnostima zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi;

— Ostale preporuke su u pregledu „Ljudska prava i jednakost na tržištu rada“, kojeg možete preuzeti ovdje

Napomena: Po zakonu nemamo ovlasti postupati u slučajevima kršenja ljudskih prava u privatnom sektoru, to možemo samo kada  je riječ o mogućoj diskriminaciji te zaštiti prijavitelja nepravilnosti (tzv. zviždača). Ipak, i pritužbe za koje nismo nadležni koristimo kao izvor informacija u pripremi analiza i ocjene stanja ljudskih prava i preporuka u godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru, kao nacionalna institucija za zaštitu ljudskih prava, pa time i prava na rad.

One su u prvom redu usmjerene na javne politike, koje bi pomogle spriječiti kršenja ljudskih prava u budućnosti.

Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. možete pronaći ovdje.