Cijena hrane, režija, goriva i drugih osnovnih životnih troškova postaje sve veći izazov za građane. Podrška koju će im država pružiti pitanje je zaštite ljudskih prava.

Vlada je 8. rujna 2022. predstavila paket mjera kojima država planira pomoći građanima zbog rasta cijena hrane, struje, goriva, plina i drugih proizvoda, kao i rekordne inflacije? Ova tema bila je  jedna od najprisutnijih u javnosti posljednjih mjeseci, a ujedno je i pitanje zaštite ljudskih prava.

 

Kako poskupljenja utječu na ljudska prava?

Veliki rast cijena i rekordna inflacija imat će negativan učinak na sve građane, uključujući i na njihova ekonomska i socijalna ljudska prava, kao što su pravo na zdravlje, na adekvatno stanovanje, na socijalnu sigurnost, na rad i druga.

Krize u pravilu najteže pogađaju one koji su već od ranije u teškom položaju – prvenstveno siromašne i socijalno ugrožene, uključujući i beskućnike i osobe na rubu beskućništva, Rome koji i sada žive u uvjetima materijalne deprivacije, veliki broj starijih osoba, ali i značajan dio mladih, kao što su mladi iz alternativne skrbi i socijalno ugroženi studenti.

U ranjivom položaju nalaze se i višečlane obitelji, samohrani roditelji, brojni radnici zaposleni na određeno vrijeme, nezaposlene osobe, podstanari, osobe s invaliditetom, kronično oboljele osobe, tražitelji i osobe pod međunarodnom zaštitom i drugi, čija je svakodnevica i do sada bila zahtjevna.

No, kriza bi mogla negativno utjecati i na građane koji trenutno ne pripadaju ranjivim skupinama i koji sada uspješno podmiruju životne troškove, ako poskupljenja i inflacija i njima postanu preveliko financijsko opterećenje.

 

Mjere pomoći građanima

Vlada je 8. rujna 2022. predstavila “Jesenski paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena”, a među ciljevima ovih mjera je očuvanje standarda građana, skrb o najranjivijim skupinama,  osiguranje funkcioniranja javnih ustanova i ubrzavanje tranzicije na obnovljive izvore energije.

Detalji ovog paketa dostupni su ovdje, a njegove učinke pratit ćemo prvenstveno kroz pritužbe građana i suradnju s organizacijama civilnog društva, ali i na druge načine (prikupljanje službeih podataka i sl.).

Također, jedna od ranije predstavljenih načina pomoći građana bilo je smanjenje PDV-a na grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelete, brikete i sječke, koji bi trebao iznositi 5%. To je dio predloženih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a u skladu je i s našom preporukom u ranijim promjenama poreznih propisa. Tada smo isticali korist koju bi takvo smanjenje PDV-a imalo na smanjenje energetskog siromaštva.

Promjena koja izvorno nije zamišljena kao odgovor na rast troškova života, već je planirana ranije, također će pomoći dijelu građana, kao što su studenti koji rade i njihove obitelji. Tako bi uskoro trebao porasti iznos kojeg uzdržavani članovi obitelji, kao što su studenti, mogu zaraditi bez obveze plaćanja poreza i bez da njihovi roditelji ili drugi skrbnici izgube pravo na osobni odbitak za uzdržavanog člana. Ova granica trebala bi biti povišena s 15 na 24 tisuće kuna na godinu, kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak.

 

Ima li prostora za još i veće olakšice?

Ministarstvu financija predložili smo da razmotri i dodatne mogućnosti poreznog rasterećenja građana. Točnije, predložili smo da provede stručnu procjenu učinka koji bi na građane i na državni budžet imalo povećanje osnovnog osobnog odbitka. Riječ je o dijelu prihoda koji se ne oporezuje, a koji sada iznosi 4 tisuće kuna. Njegovo povećanje moglo bi pomoći građanima da se uspješnije nose sa značajnim rastom životnih troškova i inflacijom.

Ovaj prijedlog dali smo u sklopu javnog savjetovanja na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dohodak, o čemu više možete doznati ovdje.

 

Zašto je Hrvatska obavezna pomoći građanima zbog rasta cijena i inflacije?

Prema Ustavu, Hrvatska je definirana kao socijalna država, a svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji dostojan život.

Također, kao stranka Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima Hrvatska je u obvezi do krajnjih mogućnosti svojih raspoloživih izvora poduzimati mjere za postizanje punog ostvarenja njime priznatih prava, uz korištenje svih odgovarajućih sredstava, a osobito donošenjem zakonskih mjera.

Jedno od prava priznatih Paktom je i pravo svakoga na životni standard koji odgovara njemu i njegovoj obitelji, uključujući odgovarajuću prehranu, odjeću i stanovanje, kao i pravo na neprekidno poboljšanje životnih uvjeta.

 

Preporuke za uspješniji odgovor države za vrijeme kriza

Za zaštitu prava i jednakosti građana za vrijeme krize, donositelji odluka trebali bi:

  • primjenjivati standarde zaštite ljudskih prava kod formuliranja i donošenja mjera, za njih činiti prethodnu procjenu učinka, a u čitavi proces uključiti i civilni sektor, lokalne vlasti, akademsku zajednicu, sindikate i poslovni sektor, kao i predstavnike samih društvenih skupina na koje se mjere odnose;
  • posebnu pažnju posvetiti interesima i pravima različitih društvenih skupina, kao i učincima mjera na njih, a koje je potrebno pratiti tijekom razdoblja provedbe mjera;
  • provoditi i istraživanja učinaka mjera na pojedine skupine i jačati sustav prikupljanja podatka o jednakosti, jer jedino identificiranjem konkretnih problema i izazova moguće je osmisliti i donijeti kvalitetne javne politike i ostale mjere za njihovo učinkovito rješavanje;
  • pravovremeno informirati građane o cilju, očekivanim učincima i načinu provedbe mjera, i to korištenjem svih dostupnih kanala komunikacije kako bi one bile dostupne što širem krugu ljudi, uključujući i onima koji žive u ruralnim i izoliranim područjima.

Ove preporuke dio su našeg posebnog izvješća „Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost – Preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize“, kojeg smo u svibnju predali Hrvatskom saboru.

Iako je Izvješće u analizi usmjereno na epidemiju, sadrži i niz općih preporuka za buduće krizne situacije, među kojima i gore nabrojane.

Cijelo posebno izvješće možete pronaći ovdje.