Iznimke vezane za ograničenja okupljanja moraju se odnositi na sve građane jednako

Odlukom o nužnim epidemiološkim mjerama iz prosinca, kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke s ciljem sprječavanja širenja bolesti COVID 19, Stožer civilne zaštite omogućio je iznimke vezano za najveći dopušteni broj osoba prisutnih na misnim slavljima u crkvama. Njome je, tako, na katolički Badnjak i Božić 24. i 25. prosinca bilo omogućeno okupljanje i više od 25 osoba na jednom mjestu, odnosno, njihov najveći broj određen je veličinom objekta te je za svaku osobu bilo potrebno osigurati najmanje 7 kvadratnih metara prostora, kao i razmak od dva metra u svakom smjeru.

Prijedlog Stožeru civilne zaštite – postaviti iste uvjete za sve

Međutim, kako bi se izbjegla moguća situacija stavljanja u nejednak položaj, i to temeljem vjere, onih građana koji Badnjak i Božić obilježavaju po julijanskom kalendaru 6. i 7. siječnja, i njima je bilo potrebno na te dane omogućiti održavanje misnih slavlja pod istim uvjetima. Stoga smo Stožeru civilne zaštite predložili izmjenu, odnosno dopunu ove Odluke i propisivanje uvjeta o najvećem dopuštenom broju osoba na jednak način kako je propisano i za katoličke vjernike. To je i učinjeno, i to Preporukama za održavanje vjerskih obreda na pravoslavni Badnjak i Božić (6. i 7. siječnja), koje su objavljene početkom siječnja 2021.

Ograničenja treba primjenjivati na nediskriminatoran način

Naime, navedena Odluka se odnosila na razdoblje od 21. prosinca do 10. siječnja i obuhvaćala razdoblja božićnih blagdana koje obilježavaju i vjernici katoličke, kao i pravoslavne vjeroispovijesti, no iznimka se odnosila samo na dane obilježavanja katoličkog Badnjaka i Božića. Kako se ova ograničenja moraju primjenjivati na nediskriminatoran način za sve građane, u ovom slučaju neovisno o njihovoj vjerskoj pripadnosti, postojeću Odluku trebalo je izmijeniti, odnosno dopuniti upravo na ovaj način, kako bi se propisana iznimka odnosila na pripadnike svih vjerskih zajednica koji u razdoblju na koje se ona odnosi obilježavaju važne vjerske blagdane.

Dodatno, njihovo obilježavanje propisano je i Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji i pravoslavni Božić prepoznaje kao vjerski blagdan.