Institucionalni rasizam, važnost suzbijanja kojeg je prepoznata i u EU Akcijskom planu protiv rasizma, potrebno je prepoznati, a potom širiti svijest i mijenjati institucije kako bismo ga suzbili.
Europska mreža tijela za jednakost (Equinet) organizirala je 9. prosinca 2021. online konferenciju na temu „Borba protiv institucionalnog rasizma – potencijal tijela za jednakost“. Jedna od govornica bila je i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, ovaj puta u nacionalnoj ulozi, kao čelnica institucije koja je središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije, a koja ima dobar uvid u to što je potrebno kako bi se ostvario potencijal tijela za jednakost diljem Europe.
Institucionalni rasizam specifičan je oblik rasizma, povezan sa strukturnim rasizmom te ,nažalost, prisutan u institucijama, a pri tome je itekako povezan s rasnom ili etničkom diskriminacijom do koje onda dolazi. On je rezultat široko i duboko ukorijenjenog negativnog odnosa državnih, javnih, službenih ili pak neslužbenih struktura prema rasnim ili etničkim grupama, a na razini EU važan dio odgovora na ovu pojavu je EU Akcijski plan protiv rasizma, usvojen prošle godine, koji sadrži i specifičan fokus na institucionalni rasizam.
Važnu ulogu u suzbijanju diskriminacije imaju tijela za jednakost, što je u Hrvatskoj naša institucija, kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije. Stoga je Equinet okupio predstavnike tijela za jednakost te stručnjake i predstavnike nevladinih organizacija i europskih institucija i tijela, kako bi zajednički raspravili načine i mogućnosti borbe protiv institucionalnog rasizma u Europi. U raspravi su se dotakli potrebe za pouzdanim i obuhvatnim podacima o rasizmu i diskriminaciji, važnosti političke volje da se strukturalni rasizam prepozna i poduzmu učinkovite mjere za njegovo uklanjanje, neizostavnosti suradnje među tijelima i drugim dionicima, uključujući organizacije civilnog društva i zajednice izložene strukturalnom rasizmu, zatim uloge tijela za jednakost i EU standarda za njihovo djelovanje, koje bi pri tome trebalo biti propisano i pravno obvezujuće na EU razini, kako bi se ovim tijelima osigurali jednaki uvjeti i sredstva za rad, kao i neovisnost u radu.
Pravobraniteljica Šimonović Einwalter naglasila je kako je suradnja među dionicima na različitim razinama ključna pri suzbijanju strukturalnog rasizma. U našem radu to uključuje suradnju na nacionalnoj razini s organizacijama civilnog društva, akademskom zajednicom, vjerskim zajednicama, ali i s ministarstvima, Vladom, Saborom, gradovima, općinama, a na europskoj i globalnoj razini s drugim tijelima za jednakost, europskim institucijama te međunarodnim organizacijama.
Istaknula je i kako tijela za jednakost moraju kroz komunikaciju s institucijama imati pristup podacima, kako bi mogla biti učinkovita – kvalitetno davati sliku stanja u svojoj zemlji uključujući putem godišnjih izvješća, informirati javnost o pojavama diskriminacije, sudjelovati u pripremi nacrta propisa ili strateških dokumenata, kao i učinkovito raditi po pritužbama građana. „Pri tome, na nacionalnoj razini mora postojati poštivanje neovisnosti nacionalnih tijela za jednakost, a u tom smislu itekako važni bit će obvezujući propisi na EU razini o standardima za tijela za jednakost – zato na tome radimo zajedno s Europskom komisijom i to zagovaramo već godinama i veseli da sada napokon kreće realizacija“, navela je.
Nacionalna tijela za jednakost na nacionalnoj razini trebaju razviti i različite oblike suradnje u suzbijanju strukturalnog rasizma, poput treninga službenika i namještenika u državnoj i javnoj službi, primjerice policiji, kao i sudaca i državnih odvjetnika.
Naravno, uloga je ovih institucija surađivati i s predstavnicima organizacija civilnog društva i samim zajednicama koje su mete institucionalnog rasizma. Pravobraniteljica je istaknula primjere suradnje sa stanovnicima u romskim naseljima, gdje već više godina kroz redovite susrete razvijamo suradnju i povjerenje, kako bismo učinkovitije radili na suzbijanju diskriminacije Roma te podizanju razine društvene uključenosti.
Navela je i korist provođenja istraživanja o stereotipima i predrasudama, kao i prikupljanja podataka za godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj kroz komunikaciju s organizacijama civilnog društva, koje nam dostavljaju svoje viđenje poteškoća koje građani susreću pri ostvarivanju svojih prava, ali i održavanja kontakata s organizacijama civilnog društva kroz cijelu godinu, što također činimo, uključujući kroz Mrežu anti-diskriminacijskih kontakt točaka pučke pravobraniteljice.
Primjer suradnje je i Savjet za ljudska prava, kao savjetodavno tijelo koje pučkoj pravobraniteljici predlaže strateške smjernice u području promicanja ljudskih prava i sloboda te unaprjeđuje suradnju institucije s civilnim društvom, akademskom zajednicom i medijima.
Kao primjere dobre prakse suradnje iz Hrvatske navela je primjere Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje, kao i neformalne Koordinacije za bezdržavljanstvo, koje se bave raznim oblicima strukturalne i institucionalne diskriminacije, a čiji su članovi uz predstavnike različitih institucija i predstavnici organizacija civilnog društva, kao i predstavnici naše institucije.
Pri razvijanju suradnje s dionicima, osobito na razini organizacija civilnog društva i skupina izloženih strukturalnom rasizmu, naglasila je pravobraniteljica, važno je razvijati povjerenje i pouzdanost i uvijek težiti prema višim vlastitim standardima rada, ali i zakonodavstvu koje će tijelima za jednakost osigurati neovisnost i učinkovitost.
Snimku konferencije možete pogledati ovdje.
