*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u veljači 2021. Izvješće možete preuzeti ovdje.
Događaji koji su obilježili područje zaštite od diskriminacije temeljem vjere te slobode vjeroispovijedi u protekloj su godini u najvećoj mjeri bili povezani s epidemiološkim mjerama. Naime, propisana ograničenja izravno su utjecala na mogućnost održavanja bogoslužja i drugih vjerskih obreda koji
predstavljaju oblik javnog iskazivanja vjere te sačinjavaju jedan od elemenata slobode vjeroispovijedi,
kako je priznata Ustavom te međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima.
Naime, Odlukom o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti
i održavanja sportskih i kulturnih događanja iz ožujka propisan je niz protuepidemijskih mjera, među
kojima i ograničavanje društvenih okupljanja, čime su u potpunosti obustavljena i ona vjerska.
Odlukom iz travnja vjerska okupljanja dozvoljena su bez ograničenja broja prisutnih uz mjere zaštite,
a u studenom je donesena Odluka o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID 19 putem okupljanja, kojom je broj osoba na vjerskim okupljanjima ograničen na 25. Pritom su upravo na proljeće, kada su vjerska okupljanja bila ograničena u najvećoj mjeri, odnosno obustavljena, kršćani različitih denominacija slavili Uskrs. U tom je periodu posebnu pažnju privukao svećenik iz Splita koji je unatoč ograničenjima održao vjersko okupljanje uslijed kojeg su zabilježeni i nasilni incidenti na štetu novinara, o čemu više pišemo u poglavlju o izražavanju u javnom prostoru. No izuzev pojedinačnih incidenata, čelne osobe vjerskih zajednica u načelu su podržavale epidemiološke mjere i ukazivale na njihovu važnost, čime su doprinijele borbi protiv epidemije.
Odluka iz studenog sadržavala je i preporuku da se misna slavlja, kad god je to moguće, prenose
putem radija, televizije ili na drugi način koji omogućuje vjernicima prisustvovanje misnom slavlju
bez dolaska u vjerske objekte. Prema očitovanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK), čelnici HBK
smatrali su da takvo ograničenje katolike može dovesti u neravnopravan položaj budući da ne vodi
računa o površini prostora u kojem se odvija vjersko okupljanje. Stoga je naknadnom Odlukom iz
prosinca iznimno dozvoljeno održavanje misnih slavlja 24. i 25. prosinca sukladno posebnim preporukama i uputama HZJZ-a, kojima je propisano kako za vrijeme održavanja misnih obreda broj
prisutnih vjernika ovisi o unutarnjoj površini crkve, neovisno o općem ograničenju okupljanja na 25
ljudi. Međutim, to je moglo dovesti do nejednakog postupanja prema pripadnicima različitih kršćanskih denominacija, budući da nije obuhvaćala vjernike pravoslavne vjeroispovijedi koji su također slavili Božić. Stoga smo Stožeru predložili da se, kako bi se izbjegla diskriminacija temeljem vjere, ograničenja i njihove iznimke primjenjuju na jednak način za sve koji u navedenom periodu slave Božić, što je pravovremeno učinjeno izmjenom Odluke, tako da je svim vjernicima na jednak način omogućeno sudjelovanje u bogoslužju.
Epidemiološka ograničenja izravno su utjecala na mogućnost održavanja bogoslužja i drugih vjerskih obreda koji predstavljaju oblik javnog iskazivanja vjere.
Ipak, epidemiološke mjere neizravno su utjecale na (ne)mogućnost nekih kršćana da obilježe Božić. Naime, pripadnici manjinske vjerske zajednice nisu mogli održati bogoslužje na Badnjak budući da pastor nije pravovremeno dobio propusnicu. Njemu je 24. prosinca odbijeno njeno izdavanje, a zahtjevu je ipak
udovoljeno nakon prigovora Stožeru, no prekasno za odlazak u drugi grad. Pojedine manjinske vjerske zajednice, poput ove, imaju manju organizacijsku strukturu i manje osoba koje mogu predvoditi vjerske obrede (pastora, svećenika), što je ovom prilikom dovelo do nemogućnosti održavanja vjerskog obreda i do ograničenja iskazivanja vjere, koje se moglo izbjeći.
S druge strane, dopuštanje vjerskih okupljanja, čak i u ograničenim okolnostima, izazvalo je negodovanje građana koji su smatrali da postoje nelogičnosti u izboru objekata koje je potrebno zatvoriti kako bi se suzbila epidemija. Naime, vjerska okupljanja, iako ograničena, bila su dopuštena, dok su istim odlukama sportski i rekreacijski objekti u potpunosti zatvoreni. Pojedinci su javno iskazali neslaganje, a izdvojio se performans u crkvi sv. Mati Slobode u Zagrebu u kojem su doneseni rekviziti za tjelovježbu, na što je oštro reagirala skupina građana. Pokrenuli su i online peticiju smatrajući da se radi o vandaliziranju prostora bogoštovlja te javnom poticanju na netrpeljivost prema katolicima.
Prema dostupnim informacijama, protiv osoba koje su sudjelovale u incidentu pokrenut je postupak
zbog prekršaja iz čl. 6. i 14. ZPPJRM. Iako je iz samog čina te naknadne isprike vidljivo da cilj nije bio
oskvrnuti vjerski prostor, već iskazati neslaganje s odlukama Stožera, razumljivo je da su se neki
vjernici osjećali povrijeđenima.
Izuzev specifičnih izazova vezano uz ograničenja uslijed epidemije, 2020. je obilježio manji broj pritužbi na vjersku diskriminaciju. Pozitivna je izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020., koji jasno propisuje prava pripadnika pojedinih vjerskih zajednica na neradni dan za vjerske blagdane. Naime, ranijih smo godina zaprimili više pritužbi zbog nejednakog postupanja prema pripadnicima pojedinih vjerskih zajednica na radnom mjestu pri korištenju slobodnih dana tijekom vjerskih blagdana pa smo preporučili da se to preciznije regulira. Budući da u 2020. nije bilo takvih pritužbi, nejasnoće su očito uklonjene.
Islamska zajednica u RH godinama izvještava o načelno pozitivnom odnosu prema njihovoj zajednici
kao integrativnom i pozitivnom čimbeniku u društvu, no tijekom 2020. zabilježeni su islamofobni postupci pojedinaca. Nažalost, na zagrebačkoj džamiji osvanule su uvredljive poruke, a počinitelj
nije pronađen. Također, pokrenuli smo postupak zbog navodnog negodovanja građana zbog
planirane izgradnje Islamskog centra u Puli.
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma te obljetnice Kristalne noći, održana je međunarodna konferencija „Novi pristupi nasljeđu holokausta i obrazovanju o holokaustu“. Ponajviše je bilo riječi o izazovima vezanim uz edukaciju o holokaustu, relativizaciji zločina počinjenih u tom razdoblju te važnosti učenja o ljudskim pravima i toleranciji.
Nezadovoljstvo pojedinih vjerskih zajednica tretmanom u medijima, o kojem smo pisali proteklih godina, i dalje je zamjetno. Tako nas je HBK obavijestila da su vjernici prijavljivali povredu vjerskih osjećaja izazvanu neprimjerenim porukama na društvenim mrežama, kao i u komentarima čitatelja ispod članaka na web stranicama medija. Savez crkava „Riječ Života“ ukazao je kako tijekom 2020.
HRT nije popratio niti jedan događaj koji su organizirali, iako je na to obvezna temeljem ugovora, niti je njihova zajednica bila pozvana sudjelovati u emisijama religijskog sadržaja. Također, s obzirom na preporuku Stožera da se bogoslužja prate putem televizije i radija, navode kako su termini prijenosa bogoslužja bili popunjeni bogoslužjima Katoličke crkve, što smatraju diskriminacijom ostalih vjerskih zajednica. Ove primjedbe na tragu su onih o kojima su nas izvještavali i prethodnih godina, iz kojih je vidljivo nezadovoljstvo zbog načina na koji se percipiraju u medijima i javnosti općenito, kao i zbog nedovoljnog, a ponekad i netočnog informiranja o njihovom djelovanju.
Preporuka:
109. Hrvatskoj radioteleviziji, da prilikom osmišljavanja i planiranja vjerskog programa uvrsti više
sadržaja namijenjenih manjinskim vjerskim zajednicama;
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. pronađite ovdje.
