Prije sedam godina Hrvatski sabor je donio odluku da se 6. lipnja u Hrvatskoj obilježava Dan prava osoba s duševnim smetnjama, s ciljem osvještavanja javnosti na činjenicu da su oni izrazito ranjiva društvena skupina, često suočena s predrasudama i stigmatizacijom, a stoga i u riziku od socijalne isključenosti, izolacije i kršenja prava.
Informacije o poteškoćama s kojima se susreću, pučka pravobraniteljica dobiva putem pritužbi, ali i tijekom nenajavljenih obilazaka mjesta u kojima su lišeni slobode, a koje obavlja temeljem Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja. Obilasci psihijatrijskih ustanova imaju za cilj ojačati njihovu zaštitu te spriječiti svaki oblik nehumanog i neetičnog postupanja prema njima.
Stoga se i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2018. ukazuje na probleme s kojima se suočavaju osobe s duševnim smetnjama i daje niz preporuka o potrebi stvaranja adekvatnih uvjeta za funkcionalan smještaj i liječenje onih koji borave u institucijama. Primjerice, u psihijatrijskim ustanovama koje smo obišli, uvjeti smještaja i nadalje nisu na odgovarajućoj razini. Prije primjene mjera sputavanja ne provode se deeskalacijski postupci, a unatoč preporukama iz prethodnih izvješća, osobe s duševnim smetnjama kojima je odlukom suda određen prisilni smještaj borave na otvorenim odjelima zajedno s onima koji su tamo dobrovoljno, unatoč tome što to može značajno utjecati na učestalost primjene sredstava za ograničavanje kretanja, a time i na kršenje njihovih prava. Također, još uvijek nisu ustrojene posebne evidencije o mjerama prisile, iz kojih bi bilo moguće utvrditi učestalost njihove primjene.
Iz pristiglih pritužbi, vidljivo je i da su osobe s duševnim smetnjama nezadovoljne radom odvjetnika koji su im dodijeljeni po službenoj dužnosti u postupku prisilnog smještaja, smatraju da im ne posvećuju dostatno vrijeme niti ih kvalitetno zastupaju, što posebno zabrinjava. Kako je utvrdio Europski sud za ljudska prava u predmetu Čutura protiv Republike Hrvatske (2019), pasivnim, neučinkovitim pravnim zastupanjem u postupcima prisilnog smještaja, krši se pravo osoba s duševnim smetnjama na slobodu i sigurnost.
Također, usprkos ranijim preporukama pučke pravobraniteljice, osobama s duševnim smetnjama koje nemaju regulirano dopunsko zdravstveno osiguranje i dalje se naplaćuje participacija tijekom prisilnog smještaja u psihijatrijske ustanove, ako njihova dijagnoza nije navedena u odluci HZZO-a o popisu dijagnoza za koju u cijelosti liječenje pokriva obvezno zdravstveno osiguranje, što svakako treba promijeniti. Naime, takva pravna regulativa u području zdravstva dovodi do apsurdne situacije da se pacijentima koji su prisilno zadržani ili smješteni u psihijatrijsku ustanovu naplaćuje sudjelovanje u troškovima liječenja, koje oni ne mogu svojevoljno prekinuti.
Više informacija o stanju ljudskih prava osoba s duševnim smetnjama u psihijatrijskim ustanovama možete pronaći u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2018. godinu.
