Pučka pravobraniteljica Lora Vidović predala je Hrvatskom saboru Izvješće za 2019. godinu, koje donosi analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda u Hrvatskoj. Njime daje i 133 preporuke tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne samouprave, strukovnim udruženjima, sindikatima i drugima, za uklanjanje sustavnih problema u ostvarivanju prava, s kojima se građani svakodnevno suočavaju.

Kroz više od 50 podtema, Izvješće donosi pregled stanja u gotovo svim područjima života, s posebnim osvrtom na skupine u ranjivom položaju, poput starijih, socijalno ugroženih, stanovnika ruralnih područja, pripadnika nacionalnih manjina, posebice Srba i Roma, migranta i branitelja, između ostalih.

Prvi se put najveći broj pritužbi odnosilo na zdravstveni sustav, nakon čega slijede diskriminacija, radni i službenički odnosi, pravosuđe, prava osoba lišenih slobode i drugi. Sustavni problemi mnogih građana ostaju isti kao prethodnih godina i ozbiljna su prepreka ostvarivanju njihovih prava – žive u teškom imovinskom stanju, nedostaje im informacija o pravima i nemaju povjerenje u institucije, dok su im javne usluge često nedostupne.

Primjer su sve duže liste čekanja na zdravstvene usluge i nedostatak liječničkih timova, pa onima koji ne mogu platiti privatne zdravstvene usluge i dalje ostaje čekati. Zato je pravobraniteljica u Izvješću preporučila poduzimanje konkretnih mjera radi njihova smanjenja, donošenje nove Mreže hitne medicine, ali i redovito i učinkovito informiranje građana o njihovim pravima iz zdravstvenog osiguranja. Zdravstvene usluge posebno su teško ostvarive u ruralnim područjima, zbog dugogodišnjeg nejednakog regionalnog razvoja, koji za posljedicu ima i neadekvatan javni prijevoz i neodgovarajuće zdravstvene usluge.

Ohrabruje podatak prema kojem se čak 17% manje građana osjećalo diskriminirano, u usporedbi s istim istraživanjem iz 2015., no brojni izazovi i dalje ostaju. To se posebno odnosi na područje rada i zapošljavanja, prvenstveno na nejednako postupanje prema starijim zaposlenicima, onima narušenog zdravlja, članovima sindikata, ali i temeljem političkog uvjerenja i etničkog ili nacionalnog podrijetla. I tijekom 2019. se pripadnike romske i srpske manjine te migrante stigmatiziralo u javnom prostoru, a svjedočili smo i fizičkim napadima, posebno na pripadnike srpske manjine.

Stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti nešto su smanjene, no ne i kad su u pitanju starije osobe, posebno one koje žive same, jer su gotovo dvostruko ugroženije od prosjeka EU, što svakako treba uzeti u obzir kod boljeg ciljanja mjera iz socijalne skrbi. Starije, kao i beskućnike te mlade iz alternativne skrbi, potrebno je snažnije zaštititi izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, što usprkos najavama, nije učinjeno ni u 2019. Isto vrijedi i za problem potpuno neadekvatnog, a time i gotovo nepostojećeg nadzora domova za starije i nemoćne na koji upozoravamo niz godina, no on i dalje ostaje neriješen.

Uz nove preporuke, Izvješće u svakom poglavlju daje i pregled ispunjenosti onih koje su upućene ranije. Tako je, primjerice, olakšano doniranje hrane socijalnim samoposlugama, propisana je minimalna količina vode nužna za osnovne životne potrebe, koja se ne može uskratiti onima koji ne mogu podmiriti račune, a povećan je i iznos stipendije za studente Rome.

Izvješće je nastalo na temelju 5.009 predmeta u kojima je pravobraniteljica postupala u 2019., informacija prikupljenih terenskim radom diljem zemlje, relevantnih istraživanja, kao i podataka nadležnih tijela i drugih dionika, koje je zatražila na 637 adresa. Namijenjeno je svima zainteresiranima, kao argumentirana i konstruktivna podloga za podizanje kvalitete života u Hrvatskoj, što je moguće jedino uz visoki stupanj poštivanja Ustavom i zakonima zajamčenih prava svih građana.

Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. možete u cijelosti preuzeti i pročitati ovdje.