Osiguravanje redovitih liječničkih pregleda i pravovremenih terapija ilegalnim migrantima znak je da država poštuje osnovno ljudsko pravo na zdravlje. No, državama takav pristup znači i niže troškove, za razliku od pružanja isključivo hitne liječničke pomoći. Pokazala je to analiza Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), koja je jučer predstavljena u Bruxellesu.
FRA je usporedila projekcije troškova u dva različita zdravstvena sustava. Prvi je onaj u kojima je migrantima omogućena preventivna zaštita, dok drugi sustav osigurava pristup liječniku samo u hitnim slučajevima. Model izračuna troškova apliciran je na primjere Njemačke, Grčke i Švedske, i to za slučajeve hipertenzije, odnosno povišenog krvnog tlaka, te za prenatalnu njegu.
Ekonomska analiza pokazala je kako redovna zdravstvena zaštita pacijenata s hipertenzijom već u prvoj godini može donijeti uštedu od 9%, dok se u razdoblju od pet godina troškovi smanjuju za ukupno 13%. FRA je prema dostupnim podacima izračunala i da bi se troškovi prenatalne njege u slučaju njenog unaprjeđenja mogli smanjiti za 48% u Grčkoj i Švedskoj, te čak za 69% u Švedskoj, u razdoblju od dvije godine.
Pravo na zdravlje osnovno je socijalno pravo, zajamčeno međunarodnim konvencijama i zakonima. Ono se mora jednako primijeniti na sve osobe, bez obzira na njihov status. No, FRA podsjeća kako zemlje Europske unije različito tumače i implementiraju to pravo kad su u pitanju migranti u izvanrednim situacijama. Vidljivo je to i iz različitog tretmana izbjeglica u različitim državama u koje pristižu, pa će jučer objavljena analiza FRA, iako se odnosi na osobe sa statusom ilegalnog migranta, zasigurno biti koristan alat u nastojanjima zaštite ljudskih prava izbjeglica.
