Prije točno 75 godina savezničke snage oslobodile su Auschwitz Birkenau, nacistički logor smrti u kojem je ubijeno više od milijun muškaraca, žena i djece. Datum njegovog oslobođenja, 27.siječnja, obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, a utemeljili su ga Ujedinjeni narodi, kako bi sjećanjem i edukacijom doprinijeli sprječavanju novih genocida u budućnosti.
Strahote počinjene u Drugom svjetskom ratu dokaz su posljedica koje može imati manipulacija predrasudama i strahovima građana, odnosno korištenje mržnje i rasizma za propagiranje nejednakosti ljudi te, u konačnici, za masovna ubojstva. Tijekom holokausta ubijeno je 6 milijuna Židova i milijuni drugih pripadnika različitih manjina, a veliki broj zločina dogodio se i u Hrvatskoj, ponajviše u ustaškom logoru Jasenovac, u kojem je, prema Javnoj ustanovi spomen područja Jasenovac, bilo više od 83 tisuće žrtava.
I iako je svijet vidio zastrašujuće posljedice mržnje, i danas su diskriminacija, govor mržnje i zločini iz mržnje ne samo prisutni, već i u porastu, upozorili su Ujedinjeni narodi i Vijeće Europe.
„Bilo bi opasna greška misliti da je holokaust tek rezultat ludosti skupine nacista, naprotiv, on je bio kulminacija dugogodišnje mržnje, okrivljavanja Židova za sve probleme i njihove sustavne diskriminacije, dakle onoga što danas nazivamo antisemitizmom“, izjavio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.
„Trebamo se podsjetiti da mržnja, ako joj se ne suprotstavimo, potkopava demokratske vrijednosti i ljudska prava te hrani nasilni ekstremizam“, rekla je Dunja Mijatović, povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe. Naglasila je kako je neprihvatljivo da ljudi žive u društvima u kojima se boje za svoju sigurnost i svakodnevno trpe diskriminaciju i kršenje prava, samo zbog svog identiteta ili uvjerenja. Dodala je i kako državna tijela, javne osobe, mediji i svi ostali trebaju osuditi antisemitizam i ksenofobiju, suprotstaviti im se i ne dopustiti stigmatiziranje „drugačijih“. Kako bismo uistinu održali sjećanje na žrtve holokausta, moramo se svaki dan suprotstavljati mržnji, zaključila je Mijatović.
To uključuje i javno, jasno i nedvosmisleno suprotstavljanje negiranju ili relativiziranju holokausta, o čemu se UN jasno odredio Rezolucijom iz 2005., kojom je i ustanovljen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, navodeći kako odbacuje svaki takav pokušaj i bez rezerve osuđuje svaki izraz netolerancije i nasilja prema bilo kojem pojedincu ili skupini zbog etničkog porijekla ili vjere. I Europski sud za ljudska prava je odlučan i dosljedan kad je u pitanju negiranje ili relativiziranje holokausta i jasno odbacuje mogućnost da ih se obrazlaže slobodom izražavanja.
Podsjetimo, upravo je nakon zločina počinjenih u Drugom svjetskom ratu razvijen međunarodni sustav ljudskih prava, kao jamstvo da se zlo fašizma i nacizma nikada neće ponoviti.
