Adekvatno prikupljanje podataka je nužno za suzbijanje diskriminacije, a tzv. podaci o jednakosti koje je potrebno prikupljati su različite informacije ili podaci koji se mogu koristiti radi uvida, opisa ili analize stanja jednakosti.

Koliko su podaci o jednakosti važni u suzbijanju diskriminacije i na koje se sve načine oni mogu koristiti još učinkovitije bila je tema konferencije posvećene podacima o jednakosti održanoj u Stockholmu 12. svibnja 2023. u organizaciji švedskog Povjerenika za zaštitu od diskriminacije, a u sklopu švedskog predsjedanja Vijećem EU.

Na njoj je sudjelovala i pučka pravobraniteljica i predsjedavajuća Europskom mrežom tijela za jednakost (Equinet) Tena Šimonović Einwalter, uz švedskog povjerenika za jednakost Larsa Arrheniusa koordinatoricu EU za anti-rasizam Michaelu Moua, kao i predstavnike drugih tijela za jednakost, organizacija civilnog društva, međunarodnih organizacija, akademske zajednice, državnih zavoda za statistiku i drugih institucija diljem EU-a, a kako bi istražili značaj podataka o jednakosti u suzbijanju diskriminacije.

Podaci ključni za uvid u razmjere diskriminacije i osmišljavanje strategija i javnih politika

Osim o značaju podatka o jednakosti u suzbijanju diskriminacije, na konferenciji se raspravljalo i o izazovima s kojima se pritom susreću tijela za jednakost i ostali dionici u procesu zaštite od diskriminacije, metodama prikupljanja pouzdanih podataka te njihovoj uporabi.

Pri prikupljanju podataka o jednakosti važno je biti svjestan poteškoća i mogućih izazova povezanih s osjetljivim procesom prikupljanja vrlo osobnih pojedinosti, kao što je primjerice nečije etničko podrijetlo ili vjeroispovijed, koji mogu biti, u slučaju nedovoljne kontrole ili zaštite, zloupotrijebljeni na najstrašnije moguće načine, kako nam iskustva iz povijesti govore. Bojazni koje prate ove osjetljive procese su stoga opravdane te ih valja imati na umu kada se prikupljaju ovakvi podaci, kada se osmišljavaju načini njihova čuvanja, a osobitu pažnju valja posvetiti zaštitnim mehanizmima, kojima se osobe na koje se podaci odnose štite od mogućnosti da budu identificirane. Dobrom praksom u osmišljavanju ovih procesa pokazalo se uključivanje zajednica na čije se članove podaci odnose u formuliranje kategorija podataka koje se prikuplja, kao i u osmišljavanje načina njihova prikupljanja.

No, ove bojazni ipak su prevladane koristima i mogućnostima koje se prikupljanjem i korištenjem podataka o jednakosti mogu ostvariti. Primjerice, na temelju podataka o tome koliko Roma u usporedbi s općom populacijom ima zdravstveno osiguranje, ili je zaposleno, ili ima završeno srednjoškolsko ili drugo obrazovanje može se analizirati uključenost, odnosno isključenost pripadnika romske nacionalne manjine iz društva i moguće veća izloženost diskriminaciji. Stoga je važno da ti podaci budu točni i usporedivi kako bi mogli poslužiti kao pouzdan izvor za analizu ili pripremu javnih politika i konkretnih mjera koje odgovaraju na prepoznate probleme.

U zaključnom obraćanju pravobraniteljica Šimonović Einwalter istaknula je kako je važno da su se svi govornici složili oko toga da je prikupljanje podataka o jednakosti neupitno potrebno za suzbijanje diskriminacije, ali i kako je ova konferencija pokazala da postoji još mnogo problema i prostora za raspravu i napredak.

Pravobraniteljica je pri tom naglasila značaj upotrebe podataka o jednakosti u mnogim segmentima borbe protiv diskriminacije, uključujući u sudskim postupcima, vezano za izradu strateških dokumenata i praćenje njihove provedbe, kao i prilikom zagovaranja i izrade zakonskih izmjena te za potrebe izvještavanja o stanju jednakosti u državama od strane tijela za jednakost, što pučka pravobraniteljica u Hrvatskoj čini već 14 godina, u 14 izvješća podnesenih Saboru te za što su podatci nužni. Ujedno je ukazala na probleme diljem Europe u prikupljanju podataka u pogledu određenih kategorija podataka te vezano za intersekcijsku diskriminaciju, kao i probleme vezano za nerazumijevanje pravila Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) u ovom kontekstu,  odnosno navođenja institucija da ne prikupljaju određene podatke zbog obveza iz GDPR-a.  Važno pitanje na razini EU-a je usporedivost podataka, uključujući i onih o pritužbama koje zaprimaju tijela za jednakost, istaknuvši i da Equinet godinama radi na ovome pitanju te pruža platformu članovima za diskusiju i razmjenu iskustava.

Istraživanje o diskriminacije pučke pravobraniteljice

Pravobraniteljica Šimonović Einwalter sudionike konferencije upoznala je i s dobrom praksom iz RH odnosno činjenicom da naša institucija provodi redovita periodična istraživanja o pojavama diskriminacije kroz koja saznajemo o percepciji diskriminacije, ali i osobnim iskustvima te postupanjima nakon doživljene diskriminacije i razlozima zbog kojih je građani ne prijavljuju.

Osim toga, istaknula je kako već niz godina dajemo i preporuke javnopravnim tijelima o potrebi prikupljanja podataka o (ne)jednakostima. Podcrtavajući neosporan značaj podataka podsjetila je da istovremeno za bolje razumijevanje pojavnosti diskriminacije, osim podataka odnosno brojki, baveći se ovom temom iz vida nikada ne smijemo izgubiti da su iza brojki ljudi i njihova proživljena iskustva, zbog čega je za tijela za jednakost važan rad temeljem pritužbi o konkretnim iskustvima diskriminacije, odnosno rad sa strankama te terenski rad.

Situacija u Hrvatskoj

Što se tiče situacije u Hrvatskoj, nažalost, statistički podatci, primjerice, o etnicitetu u našoj zemlji uglavnom ne postoje, ili su nedovoljno pouzdani ili provjerljivi, odnosno prikupljaju se neredovito na što pučka pravobraniteljica ukazuje još od 2018. godine. Primjerice, podružnice Zavoda za socijalni rad ne prikupljaju statističke podatke o korisnicima socijalnih usluga koji bi omogućavali uvid u to koliko romskih obitelji koristi zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN), a HZZO ne može iskazati koliko Roma ima zdravstveno osiguranje.

Iako nadležna tijela često navode kako neprikupljanjem ovih podataka žele izbjeći diskriminaciju te kako pravila Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) ne dopuštaju prikupljanje ili obradu osobnih podataka, osobito ovako osjetljivih, podsjećamo kako Uredba propisuje iznimke u pogledu svrhe prikupljanja, kao i koje se odgovarajuće zaštitne mjere primjenjuju kod obrade posebnih kategorija osobnih podataka u statističke ili svrhe znanstvenog istraživanja.

GDPR dozvoljava prikupljanje posebnih kategorija osobnih podataka uz odgovarajuće mjere zaštite

Te mjere uključuju, primjerice, pseudonimizaciju ili obradu koja ne dopušta identifikaciju ispitanika, kako bi se zaštitio identitet i spriječila mogućnost njihovog identificiranja, ali ne zabranjuju izrijekom njihovo prikupljanje ili obradu.

Dapače, Uredba navodi i kako bi odstupanje od zabrane obrade posebnih kategorija osobnih podataka, što uključuje i one o etnicitetu ili nacionalnom podrijetlu, trebalo dopustiti, kad god je predviđeno pravom EU-a ili države članice i kada je podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama, ako je u javnom interesu da se ti podatci prikupljaju, a osobito u područjima radnog prava te socijalne ili zdravstvene zaštite.

Kako je suzbijanje diskriminacije svakako u javnom interesu, a dostupnost jasnih, pouzdanih i provjerenih podataka o pojedinim etničkim ili nacionalnim skupinama je institucijama nužna radi utvrđivanja, primjerice, razine obuhvaćenosti Roma obveznim zdravstvenim osiguranjem, budući da ih gotovo 40% u dobi od 31 do 65 godina ima neki oblik dugotrajne bolesti, državna bi tijela trebala uskladiti svoje postupanje pri prikupljanju posebnih kategorija osobnih podataka, osobito o etnicitetu i nacionalnom podrijetlu, s GDPR-om.

U našim izvješćima Hrvatskom saboru ove preporuke ponavljamo redovito, pa smo tako i Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. javnim i državnim tijelima ukazali na potrebu da pristupe prikupljanju etnički segregiranih podataka uz primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka te načela prikupljanja podataka o jednakosti.