Događanje je bilo prigoda za sadržajnu raspravu o zaključcima Izvješća Europske komisije o vladavini prava, identificiranje područja sustavnih izazova i prepreka na raskrižju ljudskih prava i vladavine prava te prilika za učenje i razgovor o potencijalnim prostorima za napredak.

U organizaciji Kuće ljudskih prava 1. prosinca 2021. održan je online okrugli stol “Vladavina prava u Hrvatskoj – izazovi i preporuke u području pravosuđa i drugim institucionalnim područjima iz perspektive ljudskih prava”, kao tematski nastavak objave drugoga po redu godišnjega Izvješća Europske komisije o vladavini prava u EU. Cilj rasprave bio je poticanje javne rasprave o izazovima vezanim uz vladavinu prava u Hrvatskoj, s posebnim fokusom na izazove u pravosuđu i drugim institucionalnim područjima vezanim uz sustav provjere i ravnoteže među granama državne vlasti (“checks and balances”). Uz predstavnike civilnoga sektora, državne uprave, sudbene vlasti i Europske komisije, na panelu je sudjelovala i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, dok je događanje moderirala zamjenica pravobraniteljice Tatjana Vlašić.

Ističući, uz ljudska prava i demokraciju, upravo vladavinu prava kao jednu od temeljnih europskih vrijednosti, Ivan Novosel, programski direktor Kuće za ljudska prava pozdravio je izvješća EK o vladavini prava kao novi mehanizam koji signalizira namjeru Unije da na sustavan način prati vladavinu prava u državama članicama te reagira ne samo reaktivno, nego i preventivno.

Predstavnik Europske komisije Jože Štrus ukratko je predstavio zaključke Izvješća vezane za područja pravosuđa i sustav provjere i ravnoteže među granama državne vlasti, naglasivši kako su izvješća EK o vladavini prava zamišljena kao redoviti mehanizam na godišnjoj razini kojim bi se prevenirali nedostaci u ovome području i državama pružila prilika za međusobno učenje. Oni se, u našoj zemlji, između ostalog odnose na još uvijek postojeće nedostatke vezane za učinkovitost i kvalitetu sudovanja, transparentnost sudskih postupaka i vrlo nisku razinu percepcije neovisnosti pravosuđa među građanima. Napominje se i da još nije usvojena Nacionalna strategija za stvaranje poticajnoga okruženja za razvoj civilnoga društva 2021.-2027., kako mnogi dionici postupke javnog savjetovanja doživljavaju tek kao formalnost, a naglašava se i nužnost da se pučkoj pravobraniteljici poboljša pristup informacijama koje su joj potrebne.

Govoreći o pomacima koje je Republika Hrvatska tokom godina postigla u području vladavine prava Juro Martinović, državni tajnik Ministarstva pravosuđa i uprave, napomenuo je i kako taj proces nije završio ulaskom države u Europsku uniju, a najavio je i kako bi nakon objave Komisijina izvješća za 2021. trebao uslijediti i niz zakonodavnih akata usmjerenih na jačanje neovisnosti pravosuđa i borbe protiv korupcije.

Lara Barberić, pomoćnica zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava iznijela je statistike iz kojih je vidljivo kako je protiv Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava do konca 2020. godine podneseno  više od 16 000 zahtjeva, doneseno 437 presuda u 80% kojih je utvrđena povreda barem jednoga prava iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a nisu rijetki predmeti koji se odnose upravo na pravo na pošteno suđenje. Problematične prakse, ističe, mogu se promijeniti ne samo zakonskim izmjenama, nego i promjenama sudske i upravne prakse, u čemu u Hrvatskoj ima i pozitivnih primjera. Konačno, da bi se presude ESLJP-a što učinkovitije izvršavale a njihovo provođenje doprinosilo vladavini prava u Republici Hrvatskoj, važna je suradnja nadležnih tijela, provedba naloženih mjera, kao i podizanje svijesti o važnosti Konvencije i njenih načela i primjene.

Sudac Ustavnoga suda Goran Selanec dao je pregled perspektive Ustavnoga suda u području vladavine prava. Istaknuvši činjenicu da u Republici Hrvatskoj suci imaju na raspolaganju jamstva i mehanizme kojima mogu osigurati vlastitu nepristranost, naglasio je nekoliko problema pravosudnoga sustava, poput neusklađenosti sudske prakse i nedovoljne transparentnosti rada sudova vezanih uz nedovoljan broj objavljenih presuda, kao i nužnost da sudbena vlast ostane otvorena građanskoj kritici kao jedinom obliku civilnog nadzora nad radom sudbene vlasti. Sloboda izražavanja i medija važan su mehanizam nadzora nad poštivanjem načela vladavine prava, a u tome kontekstu osobito zabrinjavaju sve češće tužbe protiv novinarki i novinara (tzv. SLAPP tužbe).

U svom izlaganju pravobraniteljica Šimonović Einwalter govorila je o vladavini prava iz naše perspektive ombudsmanske institucije, ali i neovisne institucije za promicanje i zaštitu ljudskih prava. Naglasivši kako se preporuke koje naša institucija daje u svojim godišnjim izvješćima Hrvatskome Saboru uvelike poklapaju sa zaključcima posljednjega Komisijina izvješća, dala je pregled nekih od problema iz područja vladavine prava i sustava provjere i ravnoteže, vidljivih iz pritužbi građana, kao i praćenja situacije poštivanja vladavine prava i ljudskih prava. Prije svega, to se odnosi na manjkavosti u sustavu besplatne pravne pomoći, nedostatnu transparentnost rada sudova, nedovoljnu informiranost građana o pravima i mehanizmima, uključujući prijavitelja nepravilnosti o pravima koja im stoje na raspolaganju i načinima njihove zaštite, kao i veliko nepovjerenje građana u pravosuđe. Istaknula je važnost neovisnog pravosuđa, ali i neovisnih institucija, medija i organizacija civilnog društva.

„Institucija pučkog pravobranitelja ima važnu ulogu u jačanju vladavine prava – davati sveobuhvatni i objektivan prikaz stanja, promicati kulturu vladavine prava i zaštite ljudskih prava te ukazivati na potrebne promjene, uključujući konstruktivnom kritikom, ali i poticanjem suradnje među različitim uključenim dionicima. No, da bismo ove funkcije mogli kvalitetno i učinkovito izvršavati, nužno je čuvati neovisnost institucije, ali i osigurati joj uvjete za rad, što nalažu i međunarodno priznati standardi“, poručila je za kraj pravobraniteljica Šimonović Einwalter.

Poglavlje Komisijinog izvješća koje se odnosi na Republiku Hrvatsku možete pronaći ovdje.