Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ovog je tjedna, podsjetila na ulogu i poziciju ove neovisne institucije u ustavnom poretku Republike Hrvatske, naglasivši još jednom važnost njene neovisnosti.

Vezano za ulogu i postupak izbora, u intervjuu za N1 podsjetila je i da čelnu osobe institucije pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor, a cijeli postupak izbora ide kroz javni poziv te uključuje i javne intervjue s kandidatima u Saboru, nakon čega osobu biraju zastupnici na plenarnoj sjednici. U cijelom postupku izbora osobe na dužnost pučkog pravobranitelja ili pučke pravobraniteljice izvršna vlast, odnosno Vlada RH, nema ulogu. Prema Zakonu o pučkom pravobranitelju, za izbor na dužnost potrebna je obična većina tj. 51 glas zastupnika. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter izabrana je s dvostruko više glasova, njih 115 od 117 glasova tada pristupnih zastupnika.

Također je podsjetila da je pučki pravobranitelj ustavna kategorija i neovisna institucija, što je određeno već prvim hrvatskim Ustavom, a postupa sukladno Ustavu, zakonima i međunarodnom i europskom pravu.

Naime, sukladno Ustavu RH, čl. 93., pučki pravobranitelj samostalan je i neovisan u svom radu. Zakon o pučkom pravobranitelju također određuje u čl.7. da je pučki pravobranitelj u svom radu samostalan i neovisan te navodi i da je zabranjen svaki oblik utjecaja na rad pučkog pravobranitelja.

Pri tom, kako je navela, u razgovoru o neovisnosti institucija izuzetno je važno razumijevanje sustava kočnica i ravnoteža, koje postoje i trebaju postojati da bismo imali vladavinu prava. Neovisne institucije su neovisne zato da mogu ukazivati na različite probleme i pozivati na potrebu djelovanja, posebice u pogledu izvršne vlasti.

Jedna od tema koja izaziva rasprave i pokazuje nerazumijevanje uloge institucije pučkog pravobranitelja jest i izražavanje u javnom prostoru. Nakon velikog koncerta u subotu i popratnih događanja dan prije toga u Zagrebu, pučka pravobraniteljice upozorila je da, između ostalih, glasno odjekuje tišina visokih dužnosnika, koji nisu osudili ponašanje onih koji su pjevali pjesme ustaškog režima, nosili njegove simbole i uzvikivali ustaški pozdrav. Ukazala je da se kroz izostanak javne osude šalje poruka da je povezivanje s ustaštvom u današnjoj Hrvatskoj prihvatljivo, a takvom dojmu nažalost su doprinijele godine ignoriranja problema, nedostatka političke odlučnosti da ga se riješi i obilje dvosmislenih poruka građanima od strane visokih dužnosnika. Cijelu reakciju pučke pravobraniteljice na ovaj problem pročitajte ovdje:

Konačno, na navedeno je pučka pravobraniteljica, u skladu sa svojom ulogom, jasno ukazivala već ranije. Ovim putem podsjećamo na analizu stanja u području izražavanja u javnom prostoru, koji je dio Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu. Ove informacije, u dijelu „Sloboda izražavanja i govor mržnje“, pročitajte u nastavku:

U 2024. godini su češće nego prethodnih godina korišteni ustaški simboli i pozdravi, čemu je, između ostaloga, doprinijelo dugogodišnje izbjegavanje jasnijeg određenja prema ovim simbolima, izostanak adekvatnijeg normiranja, konzistentnog procesuiranja, ali i poruke koje su u javnosti slali pojedini političari.

Prema javno dostupnim podacima i video zapisima, prije koncerta održanog 6. kolovoza u Imotskom na ulicama je zabilježeno javno i otvoreno reproduciranje i pjevanje ustaških pjesama te isticanje simbola povezanih s ustaškim pokretom. Na snimkama su se primjerice mogli vidjeti građani, među kojima i mnogi mladi, u majicama s natpisom „Kroz Imotski kamioni žure“, što je stih iz ustaške pjesme „Jasenovac i Gradiška Stara“, a mediji su prenijeli i da se na gradskom trgu pjevala ustaška pjesma „Evo zore, evo dana/Jure i Boban“. S obzirom na ovo, pučka pravobraniteljica je izdala priopćenje vezano za isticanje poruka i simbola povezanih s ustaškim pokretom i NDH.

Pregledom videomaterijala policija je identificirala počinitelja koji se prije početka koncerta 6. kolovoza spomenik Tina Ujevića ogrnuo u zastavu HOS-a te je ga procesuirala zbog prekršaja iz čl. 5. ZPPJRM, kao i počinitelja koji je putem vanjskog zvučnika reproducirao ustašku pjesmu “Evo zore, evo dana” te ga je kazneno prijavila zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju iz čl. 325. KZ-a. Policija je navela da je stoga na dan koncerta 8. kolovoza posebnu pozornost obratila na korištenje zabranjenih simbola, pozdrava i reproduciranje glazbe kojom se potiče na mržnju. Iako je utvrdila 39 prekršaja iz domene Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja te ukupno 21 prekršaj iz ZPPJRM, od njih se tek jedan odnosio na čl. 5. ZPPJRM-a.

Pri tome, iako je iz medijskih fotografija i javno dostupnih videa vidljivo da je više posjetitelja javno isticalo ustaško znakovlje i/ili javno pjevalo ustaške pjesme, policijski službenici su u oba dana identificirali i procesuirali tri počinitelja prekršaja i kaznenih djela.

Unatoč odluci Ustavnog suda, koji je i u priopćenju od 5. lipnja 2020. godine jasno naveo da pozdrav “Za dom spremni” nije u skladu s Ustavom RH, zbunjenosti u javnosti oko toga što je zakonito, a što nije, doprinijela je i ranija odluka VPS-a glede autora pjesme koja sadrži ustaški pozdrav, kojom se autora pjesme ne kažnjava, dok se interpretatora iste pjesme kažnjava (drugom odlukom istog suda). Kažnjavaju se i oni koji koriste taj pozdrav, primjerice uzvikujući ga u javnom prostoru, ističući ga primjerice na majicama, kapama i šalovima ili u komentarima na društvenim mrežama. No, ne kažnjava se sve, što je vidljivo iz postupanja povodom naprijed spomenutih koncerata u kolovozu 2024. godine, pa nije izvjesno kada za isto postupanje građanima slijedi sankcija, a kada ne. Nerazumijevanju doprinose i pojedini političari koji javno ističu ustaški pozdrav, čime šalju građanima poruku da je on zakonit, neizravno ih potičući da čine isto, odnosno da se izlažu sudskoj osudi, za razliku od njih koji uživaju imunitet.

 Tako je VPS u Odluci Ppž-1387/2024 od 21. veljače 2024. godine, navode okrivljenika da je pozdravom “ZDS” na transparentu postavljenom na Mostu branitelja u Rijeci iskazivao poštovanje i zahvalnost pripadnicima HOS-a te da nema veze s ustaštvom, ocijenio neprihvatljivima i naveo da je skraćenicom pozdrava “Za dom spremni”, što je simbol mržnje, prijetnje, straha i netrpeljivosti prema drugim narodima, uznemirena javnost, čime su ispunjena obilježja prekršaja iz čl. 5. ZPPJRM.

Prilika za povećanje pravne sigurnosti je osnivanje radne skupine za izradu zakona koji bi zamijenio zastarjeli ZPPJRM, koji je uz minimalne izmjene na snazi od 1977. godine. Cilj radne skupine, u kojoj sudjelujemo, jest urediti ovu pravnu problematiku na osuvremenjeni način, uzimajući u obzir potrebe društva, pravnu stečevinu EU te sudsku praksu i pravne standarde. Nakon donošenja novog zakona bilo  bi osobito važno provesti medijsku kampanju kojom će se građanima pojasniti što je nezakonit govor u javnom prostoru.