Promicanje načela slobode medija te slobodnog i neovisnog novinarstva kao jednog od temelja svakog demokratskog društva jedan je od ciljeva Svjetskog dana slobode medija koji se obilježava 3. svibnja. Kroz slobodu izražavanja misli, koja obuhvaća i slobodu tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja, ove vrijednosti zaštićene su i Ustavom Republike Hrvatske, a novinarima je zajamčena sloboda izvještavanja i pristupa informacijama.
S ciljem jačanja slobode medija i pluralizma u EU, kao i bolje zaštite od politizacije i netransparentnosti njihovog vlasništva, pozitivno je što u kolovozu ove godine na snagu stupa Akt o slobodi medija (ASM), kojim će se uspostaviti pravila zaštite neovisnosti medija od ekonomskog, političkog i privatnog utjecaja.
Dodatnom osnaživanju neovisnosti novinara i medija treba doprinijeti i Direktiva za zaštitu novinara i drugih osoba uključenih u javno djelovanje od SLAPP tužbi, koja je usvojena u ožujku 2024. godine te ju države članice trebaju transponirati u svoj nacionalni pravni sustav do svibnja sljedeće godine.
Kako su proteklih godina upravo SLAPP tužbe, odnosno strateške tužbe protiv javne participacije usmjerene na financijsko iscrpljivanje i autocenzuru novinara i nakladnika, postale značajan izazov neovisnosti pa čak i samom opstanku pojedinih medija, svrha ove Direktive je sve osobe koje javno djeluju u pitanjima od javnog interesa zaštititi od sudskih postupaka kojima ih se odvraća od tog djelovanja. Osim novinara, izdavača i medijskih organizacija, , zaštita između ostalih, obuhvaća i prijavitelje nepravilnosti, sindikate, organizacije civilnog društva, istraživače, članove akademske zajednice, umjetnike te branitelje ljudskih prava.
Iako je zadnjim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, iz ožujka 2024. godine, uvedeno kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidnih i dokaznih radnji za što je predviđena i kazna zatvora, pozitivno je što je konačna verzija zakona isključila kaznenu odgovornost za osobe koje obavljaju novinarsku profesiju, i to kao počinitelja, pomagatelja i/ili poticatelja tog djela, što je bio jedan od prijedloga i pučke pravobraniteljice. Međutim, i dalje postoji bojazan novinara da se ovakvim normiranjem djeluje odvraćajuće na istraživačke novinare i njihove izvore, a što može utjecati na slobodu primanja informacija građana koje su od javnog interesa.
U kontekstu zaštite novinara u obavljanju novinarskog posla, potrebno je i ujednačeno primjenjivati pravne mehanizme njihove zaštite. Naime, dok je u jednom slučaju napada na novinarku u obavljanju svog posla nadležni sud napadača osudio na zatvorsku kaznu, u drugom slučaju zbog fizičkog napada na novinarku nije utvrđeno kazneno djelo, već je i protiv počinitelja i žrtve izdan prekršajni nalog te zabrana približavanja, uspostavljanja i održavanja veze jedno prema drugome na udaljenosti ne manjoj od 50m.
Upravo s ciljem učinkovitog prepoznavanja kaznenih djela počinjenih na štetu novinara u obavljanju svog posla još u rujnu 2023. godine Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske potpisali su Sporazum o suradnji i dva prateća protokola, Protokol o postupanju policije, novinara i drugih medijskih djelatnika na javnim okupljanjima od interesa javnosti i Protokol o postupanju policije prilikom saznanja o kaznenom djelu počinjenom na štetu novinara i drugih medijskih djelatnika u obavljanju radnih zadaća koji bi trebali doprinijeti većoj sigurnosti u obavljanju novinarskog posla.
Zbog toga je i pučka pravobraniteljica Pravosudnoj akademiji preporučila osmišljavanje i provođenje edukacije o kaznenim djelima počinjenim na štetu novinara i drugih medijskih djelatnika u obavljanju radnih zadataka.
Više o ovoj temi možete saznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024.