U organizaciji Foruma Saveza za rodnu ravnopravnost 3. ožujka 2025. u Kući Europe održalo se događanje u povodu obilježavanja Međunarodnog dana žena pod nazivom „Podjela odgovornosti za razvoj i ravnopravnost“ na kojem je sudjelovala i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Uz pravobraniteljicu, okupljenima su se obratili i Marko Vešligaj, zastupnik i potpredsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost u Europskom parlamentu (putem video poruke), Kristina Lindberg, zamjenica veleposlanice Kraljevine Švedske te predstavnici poslovnog sektora i akademske zajednice.
Kao čelnica institucije koja je i središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije u Republici Hrvatskoj, pravobraniteljica Šimonović Einwalter ukazala je da u našoj zemlji rodna ravnopravnost, nažalost, još uvijek nije dostignuta.
To pokazuju i podaci Eurostata prema kojima se Hrvatska nalazi među zemljama s najvećim razlikama po spolu u stopama nezaposlenosti, dok i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz 2023. pokazuju da većinu nezaposlenih u našoj zemlji čine upravo žene (57%).
I nadalje je prisutna i vertikalna segregacija u odnosu na upravljačke pozicije, odnosno udio žena u upravama trgovačkih društava. Još uvijek je prisutan i rodni jaz u plaćama, pa žene zaposlene u pravnim osobama mjesečno primaju gotovo 7% nižu plaću, dok rodni jaz u mirovinama iznosi 20%, a stopa siromaštva za starije žene čak 40%.
Pravobraniteljica Šimonović Einwalter ukazala je da je rodna neravnoteža prisutna i u privatnom životu te raspodjeli poslovnih i privatnih obaveza. Prema podacima Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) za Hrvatsku za 2023. godinu u obavljanju svakodnevnih kućanskih poslova sudjeluje gotovo 4 od 5 žena (78%), ali tek i svaki treći muškarac (34%). U svakom slučaju, rodna očekivanja povezana s brigom za kućanstvo i obitelj odražavaju se na svakodnevni osobni i profesionalni život žena.
Pravobraniteljica je, ispred institucije koja se bavi pravima starijih, ukazala da je osim brige za djecu i kućanske poslove, potrebno više voditi računa o brizi za starije i nemoćne članove obitelji, kao i za članove obitelji s invaliditetom, o čemu se nedovoljno govori i vodi računa.
Naime, nacionalne politike u određenoj su mjeri prepoznale potrebu pružanja podrške kod brige za djecu, no, s druge strane nije prepoznata potreba obiteljske solidarnosti i brige za stare i nemoćne roditelje. Trenutno nedostaju učinkovite javne politike koji bi i u tom dijelu omogućile pomirenje privatnog i profesionalnog života, jer radno zakonodavstvo i propisi iz sustava zdravstvenog osiguranja odrasloj djeci ne pružaju mogućnost dugotrajnije skrbi o starim i bolesnim roditeljima, na što pučka pravobraniteljica ukazuje godinama.
Izostanak odgovarajućih mjera za pomirenje poslovnog i privatnog života onemogućava ispunjenje obveze brige o starim, teško oboljelim i nemoćnim članovima obitelji, a istovremeno potiče rodnu nejednakost žena na radnom mjestu, s obzirom da takvu skrb najčešće pružaju žene. Ovime se stoga upravo žene usmjerava prema napuštanju tržišta rada zbog brige za starije članove obitelji, pri čemu svako dulje razdoblje napuštanja profesionalne uloge utječe i na daljnji profesionalni put, a može i rezultirati i trajnim ostankom kod kuće, što se sve može promatrati i kroz prizmu rodno uvjetovane diskriminacije žena. Stoga se, naglasila je pravobraniteljica Šimonović Einwalter, kao središnje nacionalno tijelo za jednakost već godinama zalažemo za sustavno rješavanje problema vezanih uz pomirenje profesionalnog i osobnog života kojima će se, između ostaloga, osigurati rodna ravnopravnost i onemogućiti diskriminacija žena.
Pravobraniteljica Šimonović Einwalter zaključila je da je za učinkovito rješavanje svih aspekata ovog problema stoga ključno djelovanje na različitim razinama, odnosno i suzbijanje društvenih stereotipa i predrasuda, i osmišljavanje potrebnih javnih politika, kao i politika na razini poslodavaca, usmjereno na različite ciljne skupine, odnosno nacionalne vlasti, poslodavce, socijalne partnere i opću javnost. Pri tom, osobito je bitno i uključivanje i mladih te djelovanje usmjereno i na muškarce, odnosno razbijanje stereotipa, predrasuda i ograničavajućih rodnih uloga i očekivanja, odnosno poticanje pravednije raspodjele uloga.