Zamjenica pučke pravobraniteljica Dijana Kesonja sudjelovala je na konferenciji posvećenoj analizi stanja hrvatskog pravosuđa vezano za kaznene procese s elementima korupcije, koja se u utorak 25. ožujka 2025. održala u osječkom Regionalnom centru Pravosudne akademije, u organizaciji Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek.
Tijekom rasprave, zamjenica Kesonja osvrnula se na djelovanje institucije pučke pravobraniteljice, s naglaskom na mandat zaštite prijavitelja nepravilnosti, tzv. zviždača koji je u velikoj mjeri povezan s područjem suzbijanja korupcije. Ukazala je kako je uloga institucije prvenstveno štititi identitet prijavitelja nepravilnosti koji koriste vanjski kanal prijavljivanja, dok prijave nepravilnosti prosljeđuje tijelima ovlaštenim za postupanje prema sadržaju prijave.
Stoga pučka pravobraniteljica ispituje svaku pojedinačnu prijavu zbog poduzimanja radnji iz svoje nadležnosti što se odnosi i na provedbu ispitnog postupka prema poslodavcu zbog sumnje na osvetu prema prijavitelju zbog prijave nepravilnosti.
Isto tako, naglasila je zamjenica Kesonja, pučka pravobraniteljica prati primjenu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti u postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, slučajeve javnog razotkrivanja, koja su najčešća putem medija, kao i sudsku praksu u predmetima vezanim za zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Također je ukazala da mediji igraju značaju ulogu u podizanju svijesti društva o značaju prijavljivanja nepravilnosti, bez obzira na to što ne ulaze svi slučajevi o kojima mediji izvještavaju u područje primjene Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
Zamjenica je ukazala i da su prijavljivanju nepravilnosti skloniji prijavitelji iz javnog sektora, da unutarnji kanal prijavljivanja sve bolje funkcionira, ali i da se povjerljive osobe zadužene za provedbu postupaka unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti pri poslodavcu i dalje suočavaju s izazovima u svom radu. Primjerice, ponekad im nisu osigurani potrebni uvjeti za rad ili im se on otežava na druge načine, a ponekad čak i same trpe osvetu. Uz to, poslodavci informacije o postupku prijavljivanja nepravilnosti i povjerljivoj osobi nekad ne objavljuju na način da su dostupne svima u radnom okruženju.
Govoreći o ostalim izazovima vezanim za prijavljivanje nepravilnosti, zamjenica je istaknula kako u javnosti još uvijek postoje nejasnoće oko ove teme pa je svakako potrebno raditi na dodatnom educiranju vezano za razumijevanje samog Zakona, kojeg je, isto tako, moguće dodatno urediti s ciljem učinkovitije zaštite samih prijavitelja. Uz to, neki sudski postupci zbog zaštite prijavitelja predugo traju, a pojedina tijela nadležna za postupanje prema sadržaju prijave dugo postupaju po prijavljenim nepravilnostima. Ukazala je da je bitno da prijavitelji nepravilnosti u što kraćem roku dobiju povratnu informaciju o postupanju po nepravilnosti koju su prijavili te ukoliko se utvrdi da je ona osnovana, da nepravilnost bude pravovremeno otklonjena, a počinitelji adekvatno sankcionirani.
Inače, prije same rasprave izvršna direktorica osječkog Centra za mir Natalija Havelka predstavila je rezultate istraživanja „Analiza stanja sudske prakse u suđenjima za kaznena djela s elementima korupcije“. Uz zamjenicu Kesonju, u raspravi su sudjelovali i Davor Mitrović sa Županijskog suda u Osijeku, Igor Vuletić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, Adrijana Cvrtila iz udruge Pomak, Vanja Mladineo iz Centra Miko Tripalo, Oriana Ivković Novokmet iz GONG-a te Drago Ačimović.