U zadnjih pet godina gotovo je svaka druga mlada osoba imala iskustvo da joj je netko na Internetu osobno upućivao mrziteljski komentar ili uvredu, a čak njih 96 posto navelo je da su u zadnja tri mjeseca vidjeli da je netko na toj platformi upućivao netrpeljive komentare na osnovi nacionalne ili etničke pripadnosti, roda ili spola, religijskog opredjeljenja, boje kože, seksualne orijentacije, fizičkog izgleda te financijskog statusa.
Rezultati su to istraživanja koje je pučka pravobraniteljica u lipnju 2019. provela među mladima u Hrvatskoj od 18 do 30 godina koji koriste Internet, a koji su predstavljeni na okruglom stolu „Govor mržnje na internetu i mladi“ održanom na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu 9. prosinca u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava.
Ciljevi istraživanja bili su dobiti uvid u aktivnosti i prakse mladih na internetu, kao i u njihovu percepciju o prisutnosti govora mržnje na internetu i drugdje, te uvidjeti svjedoče li mladi i koliko često govoru mržnje i izražavanju netrpeljivosti.
„U društvu u kojem se sve češće mogu čuti poruke neprihvatljivog ili mrzilačkog sadržaja, nameće se normalizacija takvog izričaja pa on postaje prisutan i na mjestima nulte tolerancije na nasilje, primjerice školama, a tome se moramo žestoko oduprijeti“ poručila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović u svom uvodnom obraćanju prisutnima. „Uzrok tome je, prije svega, nedovoljna percepcija o dalekosežnim posljedicama takvog govora, onome što on obuhvaća, mehanizmima zaštite, ali i svijesti o tome kakve osjećaje takav govor budi kod drugih. Mladi moraju biti sastavni dio svih promjena, od društvenih, političkih i gospodarskih do klimatoloških“ zaključila je Vidović.
Sudionike je pozdravila i načelnica Sektora za koordinaciju politika i unapređenje stručnog rada centara za socijalnu skrb pri Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Tatjana Katkić Stanić te upozorila da Hrvatska i Europa bilježe porast polarizacije društva i govora mržnje, te je nužno da se institucije više posvete suzbijanju takvog diskursa, i to jačanjem međuresorne suradnja, ali i prevencijom od najranije dobi kroz edukaciju.
Prema mišljenju mladih, govor mržnje u velikoj je mjeri zastupljen u javnom prostoru, i to u obliku grafita i plakata (84%), na političkim okupljanjima (83%), na televiziji ili radiju (70%), a još više na Internetu u komentarima na društvenim mrežama (90%) i novinskim portalima (89%) te forumima (83%). Mrziteljski komentari i izražavanje netrpeljivosti prema izjavama mladih stalna su pojava u online svijetu te se najčešće viđaju u objavama i komentarima na društvenim mrežama (36% ih vidi svakodnevno) ili u komentarima članaka novinskih/informativnih portala (35% svakodnevno).
Zanimljiv je i podatak da dvije trećine njih smatra da je netrpeljivost prisutna na instant messaging servisima (Whatsapp, Viber, Facebook messanger, Snapchat) koji se većinom koriste među poznanicima i prijateljima, što navodi na pretpostavku da je takav diskurs dio komunikacije među mladima.
Detaljni rezultati pokazuju da su uvrede najčešće upućene na temelju nacionalne ili etničke pripadnosti (79%), seksualne orijentacije (68%) i fizičkog izgleda (56%). Žene su u većoj mjeri navodile da ih se vrijeđalo na temelju fizičkog izgleda (45% prema 34% među muškarcima) te spola ili roda (34% prema 17% među muškarcima), dok su muškarci u većoj mjeri primali uvrede na osnovi pripadnosti određenoj grupaciji, odnosno na temelju nacionalne, etničke (36% prema 21% među ženama) i regionalne pripadnosti (29% prema 21% među ženama) te seksualne orijentacije (18% prema 8% među ženama). Mrziteljske komentare na Internetu većinom upućuju nepoznate osobe (86%), pri čemu su ženama (i mlađim osobama od 18 do 24 godina starosti takve komentare nešto češće upućivali poznanici.
Ono što svakako zabrinjava je činjenica da više od dvije trećine mladih nije prijavila uvredu ili mrziteljski komentar koji su primili, uglavnom jer su smatrali da nisu zaista ugroženi („incident nije bio dovoljno ozbiljan“) i jer misle da su takvi incidenti uobičajeni („to se ionako stalno događa, nema smisla prijavljivati“).
U nastavku okruglog stola na kojem su uz zamjenicu Šimonović Einwalter sudjelovali i Hrvoje Cvijanović s Fakulteta političkih znanosti, Ivana Ćosić Pregrad iz Zagrebačkog psihološkog društva, Sven Jankovski iz Mreže mladih Hrvatska te Maša Zibar sudionici su prokomentirali predstavljene rezultate i iznijeli svoja stajališta o ovom problemu.
O razgraničenju slobode izražavanja te govora mržnje govorio je Hrvoje Cvijanović, upozorivši na spremnost mladih da se otvoreno koriste govorom mržnje kada im se nešto ne sviđa.
Ivana Ćosić Pregrad naglasila je kako su za današnje mlade ljude stvarni i virtualni život isprepleteni, dok za djecu razlika niti ne postoji, pri čemu je dodatna opasnost ta što Internet briše društvene kočnice te daje osjećaj sigurnosti pa počinitelj govora mržnje nema osjećaj da će odgovarati kao da bi iste stvari izrekao javno. Sven Jankovski je dodao kako mladi sve više odlaze s Facebooka i drugih otvorenih mreža, a sve više prelaze na zatvorene grupe poput Snapchata ili Whatsappa, gdje nema nadzora i direktnog mehanizma za prijavu neprimjerenog govora. Problemu doprinosi i činjenica da mladi komuniciraju sa sebi sličnima pri čemu nedostaje drukčijih perspektiva, što čini plodno tlo za širenje govora mržnje i isključivost, a uvođenjem građanskog odgoja u obrazovni sustav, mladi ljudi svakako bi dobili mogućnost bolje izgradnje i kritičkog mišljenja.
Maša Zibar, popularna Instagram influenserica rekla je kako je zabrinjavajuće što se njeni pratitelji obraćaju njoj, umjesto da se obrate roditeljima, bliskim osobama ili nadležnim institucijama te istaknula da je glavni problem što se žrtve osjećaju usamljeno.
Na kraju okruglog stola sudionici su se složili da je potrebno da svi dionici – roditelji, zakonodavac, učitelji, pedagozi, ali i cjelokupno društvo – prepoznaju i aktivno ustanu protiv mrzilačkog izražavanja na Internetu. Jesu li edukacija, donošenje zakonskih rješenja, kreiranje novih IT alata ili algoritama, pozitivan protugovor ili neki drugi mehanizam najbolji načini realizacije tog cilja još uvijek treba vidjeti, no, u svakom slučaju, u tom procesu potrebna je i podrška mladih koje je upravo zato potrebno uključivati u odgovorne društvene procese.
Istraživanje_Govor mržnje među mladima na Internetu
Istraživanje_Govor mržnje među mladima na Internetu_integralno
