Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter sudjelovala je u radu konferencije pod nazivom „Promicanje LGBTI jednakosti u EU: od 2020 na dalje“ koja se od 23. do 24. rujna održala u Bruxellesu, a drugog dana održavanja konferencije bila je i moderator radionice vezane za izazove s kojima se te osobe susreću po pitanju ostvarenja jednakosti u području obrazovanja, zdravstva i zapošljavanja.
Konferencija čiji je glavni cilj uspostava dijaloga i poticajne atmosfere u društvu vezano za pristup i suzbijanje diskriminacije LGBTI osoba u zemljama Europske unije, održala se u zajedničkoj organizaciji finskog predsjedanja Vijećem EU i Europske komisije kako bi se ocijenila trenutna situacija i položaj te društvene skupine u EU te prepoznali postojeći i novi izazovi, a na jednom je mjestu okupila vodeće stručnjake iz ovog područja.
Prvog dana održavanja konferencije predstavljeni su novi podaci iz Eurobarometra za 2019. godinu vezani za položaj LGBTI osoba, nakon čega je uslijedila panel rasprava o trenutnoj situaciji i mogućnostima unaprjeđenja u godinama pred nama. Prema najnovijim podacima, vidljive su značajne razlike u percepciji unutar zemalja članica EU, pa dok, primjerice 98 posto stanovnika Švedske, ili 91 posto Španjolske, smatra da LGBTI osobe trebaju imati ista prava kao i heteroseksualne osobe, to misli tek 31 posto stanovnika Slovačke. Što se tiče Hrvatske, 44 posto ispitanika se slaže s time, čime se naša zemlja nalazi u donjoj četvrtini EU zemalja, a manji postotak, osim u Slovačkoj, zabilježen je još samo u Bugarskoj s 39 posto i Rumunjskoj s 38 posto podrške među građanima.
Drugog dana održavanja konferencije održano je i osam radionica vezanih za neke od najčešćih područja u kojima su LGBTI osobe izložene diskriminaciji, a osim one koju je kao predsjedavajuća Equineta, Europske mreže tijela za jednakost, moderirala zamjenica Šimonović Einwalter, bavile su se i temama poput govora mržnje, raznim oblicima višestruke diskriminacije, pravima LGBTI osoba u zemljama izvan EU, kao i izazovima s kojima se susreću tijekom prelazaka granica te prilikom traženja međunarodne zaštite i azila.
Na njima su sudjelovali ugledni stručnjaci iz zemalja članica Unije, europskih institucija i organizacija civilnog društva, kao i neovisni stručnjaci iz područja jednakosti LGBTI osoba, a glavni cilj bio je osmisliti ideje i načine za razvoj učinkovitih javnih politika od strane Europske komisije i samih članica za unaprjeđenje prava i jednakosti ove društvene skupine.
Inače, prema rezultatima istraživanja iz 2013. godine provedenog od strane Europske agencije za temeljna prava (FRA), LGBT osobe izložene su diskriminaciji, uznemiravanju, govoru mržnje i nasilju širom Europske unije u mnogim područjima svakodnevnog života, a saznanja iz istraživanja Europski je parlament 2014. godine pozvao Europsku komisiju da osmisli sveobuhvatnu višegodišnju politiku za zaštitu temeljnih prava LGBTI osoba. U tom kontekstu, Europska komisija 2015. godine predstavila je Listu aktivnosti za unaprjeđenje jednakosti LGBTI osoba, koju je 2016. podržalo i Vijeće EU, s konkretnim mjerama za provođenje u razdoblju između 2015. i 2019., a s ciljem proširenja i jačanja EU legislative, donošenja javnih politika i unaprjeđenja položaja ovih osoba u društvima EU zemalja. Uz to, upravo su područja o kojima su drugog dana konferencije održane radionice, tom listom identificirana kao najproblematičnija po pitanju ostvarenja jednakosti, a četiri godine nakon njezinog donošenja, konferencijom u Bruxellesu željelo se preispitati što je do sada učinjeno te u trenutku dolaska nove Komisije jasno definirati što ostaje za napraviti u postizanju jednakosti LGBTI osoba u EU.
