* Napomena: Čitate Zaključak Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2025. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.
Izvješće pučke pravobraniteljice za 2024. godinu analiza je i ocjena ocjenu stanja zaštite prava i sloboda u RH, kao i vezano uz određene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina, i to kroz gotovo 60 tema i podtema.
Izvješće je rezultat rada pučke pravobraniteljice u svih pet mandata koji su instituciji povjereni kroz godine:
(1) ombudsmanskom, što uključuje zaštitu građana od nezakonitog postupanja tijela javne vlasti odnosno zaštitu prava na dobro upravljanje i vladavine prava;
(2) nacionalne institucije za ljudska prava (NHRI), s ulogom zaštite i promicanja ljudskih prava, osobito međunarodnih pravnih akata o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska;
(3) središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije, odnosno tijela za jednakost, što uključuje ovlasti u postupanju i u privatnom sektoru, prema pravnim i fizičkim osobama;
(4) Nacionalnog preventivnog mehanizma za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, koji se odnosi na osobe lišene slobode (NPM); i
(5) tijela za zaštitu prijavitelja nepravilnosti/vanjskog kanala za prijavljivanje nepravilnosti.
Sve navedeno u Izvješću prikaz je stanja u 2024. godini, najčešće kao kontinuitet dugogodišnjih problema, dok je 158 preporuka u Izvješću smjer za djelovanje kako bi došlo do poboljšanja, odnosno jačanja zaštite ljudskih prava i sloboda, vladavine prava i suzbijanja diskriminacije u RH.
Provedba tih preporuka treba biti temeljena na suradnji i dijalogu, a osnovni preduvjet za to ažurna je rasprava Izvješća u Hrvatskom saboru, što bi značilo u godini u kojoj je predano, što niz godina nije slučaj. To dovodi do nedovoljne provedbe preporuka, suprotno preporukama koje je tri puta Europska komisija dala Republici Hrvatskoj u izvješćima o vladavini prava u državama članicama. Neažurnost čini raspravu manje kvalitetnom i svrsishodnom jer podaci iz izvješća zastarijevaju, dok saborski zastupnici nemaju priliku raspravljati o problemima građana koji se obraćaju instituciji i o kojima se izvještava u Izvješću. Istovremeno, pučka pravobraniteljica kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava nema priliku pravovremeno izvijestiti Hrvatski sabor o stanju ljudskih prava, jednakosti i vladavine prava.
Napokon, Izvješće se podnosi s ciljem da podaci, primjeri i preporuke iz ovog Izvješća budu koristan izvor informacija saborskim zastupnicima tijekom cijele godine, na raspravama na plenarnoj sjednici i na odborima, kod rada na zakonskim prijedlozima, ali i svima drugima, kojima je u cilju zaštita ljudskih prava u Republici Hrvatskoj.