Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš

* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2025. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.

Više o povezanim temama pročitajte i u drugim poglavljima Izvješća, navedenima na dnu ove stranice.

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:

• Klimatske promjene
• Crne točke
• Centri za gospodarenje otpadom (CGO-i) i odlagališta otpada
• Ilegalna odlagališta otpada
• Zaštita zraka i tla
• Zaštita mora, vode i prirode
• Zaštita od buke, svjetlosnog onečišćenja i neionizirajućeg zračenja baznih stanica
• Iskustva organizacija civilnog društva (OCD-a)

U 2024. godini smo postupali u 254 predmeta otvorenih po pritužbama građana, građanskih inicijativa ili na vlastitu inicijativu. Postupali smo u predmetima zbog ugrožavanja prava na čist, zdrav i održiv okoliš, koji su se odnosili na onečišćenje okoliša i prirode, nepropisno gospodarenje otpadom, prekomjernu buku, svjetlosno onečišćenje, neionizirajuće zračenje baznih stanica mobilnih operatera i štetne učinke klimatskih promjena. Na vlastitu inicijativu postupali smo u predmetima koji su se odnosili, između ostaloga, na sanaciju crnih točaka, utjecaj CGO-a na život i zdravlje građana te požare na lokacijama na kojima se (i nepropisno) gospodari otpadom.

MZOZT navodi da se univerzalno pravo na čist, zdrav i održiv okoliš u RH ostvaruje provedbom Odluke o donošenju Smjernica za poboljšanje učinaka javne uprave u zaštiti okoliša i Odluke o provedbi zelene javne nabave iz studenoga 2024. godine, kao i drugim propisima čije odredbe doprinose jačanju ovog prava. Primjer je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadom iz 2024. godine, kojim je MZOZT započelo s postupanjem po preporuci pučke pravobraniteljice iz Izvješća za 2023. godinu, da se zakonima i drugim propisima dodatno razradi ustavno pravo na zdrav život i zdrav okoliš.

Potrebno je pri tome nastaviti sustavno raditi na očuvanju ovog ustavnog prava. Od 2016. godine nije donesen Novi plan zaštite okoliša ni novi Strateški plan razvoja javnog zdravstva, koji su važni za razvoj zdravstvene ekologije i praćenje štetnih utjecaja iz okoliša na ljudsko zdravlje. MZOZT najavljuje donošenje novog Zakona o zaštiti okoliša u 2025. godini, nakon kojega bi se izradio Plan zaštite okoliša. Prema podatcima HZJZ-a pripremljen je radni prijedlog Strateškog plana razvoja javnog zdravstva, no isti nije u Planu normativnih aktivnosti za 2025. godinu.

Europska mreža tijela za zaštitu ljudskih prava (ENNHRI), čiji smo član, nastavila je zagovarati donošenje pravno obvezujućeg instrumenta na razini VE koji će priznati pravo na čist, zdrav i održiv okoliš, kako bi se osigurala što učinkovitija zaštita ovog prava.

Klimatske promjene

 „Znanstvena zajednica desetljećima dokumentira trostruku planetarnu krizu onečišćenja, gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena. Puno je puta objašnjena hitnost poduzimanja mjera, posebice protiv klimatskih promjena, a opširno su predstavljena i rješenja kako to učiniti. Unatoč obvezi da poduzmu potrebne mjere za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5°C, da obnove 30 posto svih degradiranih ekosustava do 2030. godine, i da znatno smanje smrtnost i bolesti uzrokovane onečišćenjem zraka, države nisu postigle dovoljan napredak u tom smjeru od 2015., kada je usvojena Agenda 2030. za održivi razvoj te Pariški sporazum. Do danas, vlade nastavljaju donositi odluke koje su izravno u suprotnosti s jasnim i hitnim preporukama znanstvenika“

Mišljenje posebnog izvjestitelja za branitelje okoliša, veljača 2024.

Ekstremni vremenski uvjeti, toplinski valovi, suše, požari i poplave, gubitak bioraznolikosti i pitke vode, neke su prirodne posljedice klimatskih promjena.

2024. godina je u cijeloj RH bila ekstremno topla, a DHMZ je zabilježio najtoplije ljeto u većini područja od kada se obavljaju mjerenja. Iznimno duga razdoblja vrućine u srpnju i kolovozu zahvatila su primarno Dalmaciju i Slavoniju. U Slavonskom Brodu zabilježena su tek četiri dana s temperaturom nižom od 30°C, a u Dalmaciji samo dva. Dugotrajnu vrućinu dodatno su pojačali toplinski valovi kojih je u unutrašnjosti bilo tri, a na Jadranu četiri. Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) je navela da je zbog dugog sušnog razdoblja i visoke temperature opasnost od požara u 2024. bila veća nego u 2023. godini, a među najvećim su bili požari u srpnju u Skradinu i Tučepima. Požari su izbijali i na odlagalištima otpada te postrojenjima za zbrinjavanje/obradu komunalnog otpada te skupljanje i sortiranje glomaznog otpada. Među drugim ekstremnim događajima ističe se razorna tuča u srpnju u Bošnjacima nakon koje je proglašena prirodna nepogoda.

Uz pristup temi iz aspekta zaštite ljudskih prava svih građana, temi pristupamo i iz aspekta jednakosti i suzbijanja diskriminacije, a s obzirom da štetni učinci klimatskih promjena najteže pogađaju najranjivije u društvu, uključujući osobe slabijeg socio-ekonomskog statusa, starije životne dobi, narušenog zdravstvenog stanja i osobe s invaliditetom.

U 2024. godini, pri izradi prijedloga Pravilnika o kriterijima za određivanje područja odgovornosti i područja djelovanja postrojbi dobrovoljnog vatrogasnog društva, vatrogasne intervencije te načine određivanja vatrogasne opreme i broja vatrogasaca koji moraju biti u vatrogasnoj postrojbi, te Pravilnika o mjerilima za ustroj i razvrstavanje vatrogasnih postrojbi, kriterijima za određivanje broja i vrste vatrogasnih postrojbi na području jedinice lokalne samouprave te njihovom operativnom djelovanju na području za koje su osnovane, pučka pravobraniteljica je ukazala da je učinkovitost sustava vatrogastva i civilne zaštite ključna za zaštitu ljudskih prava pri rizičnim događajima poput poplava, požara ili potresa. Podsjetila je da su u Posebnom izvješću o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe u Vukovarsko-srijemskoj županiji iz 2014. godine dane preporuke za sve rizične događaje čije posljedice mogu utjecati na ostvarivanje ljudskih prava.

Prihvaćen je prijedlog pučke pravobraniteljice iz studenoga 2024. godine da se u Prijedlog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja doda “načelo jednakosti”, a pozitivno je i uvođenje cilja postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine, s obzirom da to nije propisano u postojećem Zakonu niti u Strategiji niskougljičnog razvoja iz 2021. godine.

Na važnost uvođenja ovoga cilja ukazala je i u mišljenju na Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za RH za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP). Pozdravila je izradu NECP-a te je ukazala na ranije pritužbe OCD-a zbog nedostatka transparentnosti i kašnjenja javne rasprave, radi čega je Hrvatsku i 12 država članica opomenula EK u studenome 2024. godine. Pri tome se predloženi NECP oslanja na prirodni plin što otežava postizanje cilja klimatske neutralnosti. Izvješće javnog savjetovanja u vrijeme pripreme ovoga Izvješća nije bilo objavljeno.

Štetne posljedice klimatskih promjena ne poznaju državne granice, što prepoznaje i praksa ESLJP-a. U travnju 2024. godine je Veliko vijeće ESLJP-a u predmetu KlimaSeniorinnen protiv Švicarske (br. 53600/20) potvrdilo povredu prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života starijih žena iz Švicarske zbog izostanka provedbe dovoljnih mjera za borbu protiv klimatskih promjena. ENNHRI je pozdravio presudu te je pri intervenciji u postupku istaknuo odgovornost država za učinkovitu borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu prava iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP).

U slučaju Duarte Agostinho i dr. protiv Portugala i 32 države (br. 39371/20), među kojima i RH, tužitelji su tvrdili da su veliki šumski požari, posebice iz 2017. godine, i toplinski valovi, posljedica nepostupanja tuženih država da sukladno obvezama iz Pariškog sporazuma prosječnu temperaturu zadrže na razini 2°C nižoj nego u predindustrijsko vrijeme. Iako je zahtjev proglašen nedopuštenim, utjecao je na osvještavanje o posljedicama požara izazvanih klimatskim promjenama te odgovornosti država za poduzimanje učinkovitih mjera protiv klimatskih promjena, kako bi se štitilo pravo na život i pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života, zajamčeno EKLJP-om.

Unatoč sve ozbiljnijim posljedicama klimatskih promjena, nije provedena preporuka pučke pravobraniteljice dana Hrvatskom saboru da proglasi klimatsku i ekološku krizu te uvede procjenu utjecaja zakona i proračuna na klimu i ljudska prava, koja je prvi puta dana u (posebnom) Izvješću o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u RH (2013.- 2020.). U odgovoru na ovu preporuku Vlada RH je navela da je Hrvatski sabor razmatrao ovu temu pri raspravi o Prijedlogu rezolucije o klimatskoj i okolišnoj krizi, na koji je Vlada RH dala mišljenje o njegovu neprihvaćanju te ga nije podržao ni Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Ukazuje se da stoga Prijedlog nije bio prihvaćen te da ni ova preporuka nije u planu provedbe.

Crne točke

Nastavili smo pratiti sanaciju svih osam crnih točaka iz Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2023.-2028. godine, što smo na vlastitu inicijativu započeli 2023. godine. Radi se o lokacijama na kojima je dugotrajno i neprimjereno gospodareno proizvodnim (tehnološkim) otpadom te su i dalje visoko opterećene njime.

U blizini Obrovca još nije sanirana crna točka „Bazeni crvenog mulja i otpadne lužine bivše tvornice glinice u Obrovcu“, koja se sastoji od dva bazena ispunjena navedenim sadržajem zaostalim nakon zatvaranja tvornice glinice Jadral. Prema podacima Hrvatskih voda u 2024. godini je došlo do onečišćenja vodotoka Zrmanje i vodnog okoliša u Obrovcu zbog ispiranja ugljikovodika iz oštećenih spremnika napuštene tvornice. Hrvatske vode su prema rješenju DIRH-a sanirale onečišćenje. U vezi sanacije ove crne točke Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) navodi da je u tijeku postupak utvrđivanja činjenica s pravnog i tehnološkog aspekta jer su na lokaciji izgrađeni elektrana i vjetropark te se planiraju druga energetska postrojenja.

Još nije sanirana niti crna točka „Obalni dio nasuprot tvornice Salonit d.d. u stečaju – Kosica“ u Vranjicu, onečišćena azbestom. Već dulje vrijeme ukazujemo da ne samo da nije ograđena već se koristi kao gradska plaža, pošljunčana je te ima tuš i kabinu za presvlačenje. Izrađen je elaborat kako bi se izvršila sanacija, čiji je nositelj FZOEU, MZOZT je izdalo potvrdu o suglasnosti elaborata sa Zakonom o zaštiti okoliša, a u tijeku je izrada i prikupljanje ostale dokumentacije. S početkom radova na sanaciji planira se ograđivanje lokacije i označavanje kao crne točke.

U Kaštel Sućurcu se uz obalu nalazi nesanirana crna točka „Lokacija na kojoj se nalaze veće količine šljake i pepela: odlagalište šljake u Kaštelanskom zaljevu“, zaostalih od bivše tvornice Jugovinil. MZOZT je 2024. godine donijelo odluku o sanaciji, dok FZOEU ugovara izradu Plana dodatnih istražnih radioloških radova te istražnih geotehničkih radova, nužnih za utvrđivanje načina sanacije. Na lokaciji se planira izgradnja luke nautičkog turizma.

Na „Lokaciji praonice i dezinsekcijske stanice u Botovu“ su, između ostaloga, prani vagoni cisterne za prijevoz kemikalija. Ova crna točka nije sanirana, a nije određen ni obveznik sanacije.

Crna točka „Tvrtka DIV d.o.o. – mazut u sklopu tvornice vijaka TVIK u Kninu“ u naravi je laguna koja se nalazi uz tvornicu, a onečišćena je mazutom koji je iscurio iz spremnika bivše tvornice TVIK, neobrađenim tehnološkim vodama iz tvornice DIV d.o.o. te oborinskim i gradskim otpadnim vodama. Lokacija nije sanirana, a izrada i prikupljanje dokumentacije su u tijeku.

Lokacija crne točke „Odlagalište fosfogipsa – Petrokemija Kutina“ u privatnom je vlasništvu te nismo zaprimili tražene informacije o sanaciji. S obzirom da je u blizini Park prirode Lonjsko polje, MZOZT navodi da je odlagalište ograđeno zemljanim nasipima koje štite okolno područje od prodora onečišćene vode. Prema navodima DIRH-a u nadzora u listopadu 2024. godine zbog puknuća gipsovoda za transport suspenzije obrađene vode i kalcij fluorida prema odlagalištu fosfogipsa koji se nalazi na lokaciji ekološke mreže, nije utvrđeno stradavanje ciljanih vrsta ptica.

Nije sanirana niti crna točka „Odlagalište kamenog agregata („crno brdo“) – Biljane Donje“ na području Grada Benkovca, koja se nalazi u neposrednoj blizini obiteljskih kuća. FZOEU je proveo postupak javne nabave, odabrana je ponuda za uklanjanje troske i postupak oporabe R5 (recikliranje anorganskih materijala) na lokaciji oporabitelja u Sisku te se očekuje sklapanje ugovora s izvođačem. U ožujku 2025. godine Sud EU je donio presudu u predmetu EK protiv RH, C-315/23, jer RH nije sanirala odlagalište, kojom se RH nalaže platiti kaznu u iznosu od milijun eura paušalno te 6.500 eur dnevno za svaki dan zakašnjenja.

Na lokaciji crne točke „Jama Sovjak kod Rijeke“, onečišćene katranom, muljem, otpadnim uljima i drugim vrstama otpada, provodi se sanacija. Prema navodima FZOEU-a u 2024. godini su izgrađene prometno-manipulativna površina i radna zona za smještaj privremenih građevina i opreme te je u tijeku ishođenje uporabne dozvole, nakon čega može započeti vađenje otpada iz jame.

Jedine dvije označene i ograđene crne točke su lokacije „Odlagalište fosfogipsa – Petrokemija Kutina“ i „Jama Sovjak kod Rijeke“. Nastavno na preporuku (tadašnjem) MGOR-u da u suradnji s FZOEU-om te JLP(R)S-ima propiše obvezu označavanja crnih točaka te da ih se ogradi, MZOZT je navelo da će to uzeti u obzir pri izmjeni Zakona o gospodarenju otpadom.

Iako se vide određeni pomaci, MZOZT u 2024. godini nije provelo niti jedan sanacijski postupak putem treće osobe na trošak operatera, što je moguće na temelju ovlasti iz Zakona o zaštiti okoliša, koja omogućuje sanaciju štete u okolišu ukoliko ju operater nije izvršio prema odobrenom sanacijskom programu i u danome roku. Ova ovlast nije značajna samo za crne točke već i za druge lokacije onečišćene otpadom, odnosno za njihovu sanaciju u dogledno vrijeme, o čemu pišemo dalje u tekstu.

Centri za gospodarenje otpadom (CGO-i) i odlagališta otpada

U srpnju 2024. godine EK je službeno opomenula (INFR(2024)2133) države članice, uključujući i RH, koje nisu ispunile ciljeve prikupljanja i recikliranja otpada predviđene u više EU Direktiva.

Od kraja 2024. godine na snazi je Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o gospodarenju otpadom, kojim su precizirane mjere usmjerene dovršetku sanacija, zaštiti poljoprivrednog zemljišta i tla, sprečavanju širenja neugodnih mirisa, zaštiti od požara i zaštiti na radu na lokacijama na kojima se gospodari otpadom. Nadamo se da će mjere biti realizirane i nadzirane kako bi se zaista i ostvarili ciljevi izmjena i dopuna Pravilnika.

Prema podacima FZOEU-a CGO Biljane Donje je u probnom radu, a CGO-i Babina Gora, Lećevica, Lučino Razdolje i Piškornica su u izgradnji. U pripremi je dokumentacija za CGO-e Šagulje i Orlovnjak.

Nastavili smo postupati po ranijim pritužbama građana na lošu kvalitetu zraka, neugodne mirise i ugrozu zdravlja u blizini CGO-a Marišćine i Kaštijuna. Radi uvida u stanje obišli smo CGO Kaštijun, ali i CGO Bikarac, za koji nismo zaprimili pritužbe. Pri terenskim obilascima utvrdili smo da CGO Bikarac, za razliku od Marišćine i Kaštijuna, nema bioplinsko postrojenje već se biootpad izdvaja iz miješanog komunalnog otpada (MKO), a ostali otpad odvaja se strojevima i ručno. Napominjemo da bi CGO-i koji su u izgradnji trebali koristiti tehnologiju koja će imati najmanje štetnih utjecaja na okoliš i ljude.

Zaključak Ekološke studije utjecaja CGO-a Marišćina na zdravlje mještana Marčelja i okolice, iz 2021. godine, ukazao je na potrebu daljnje provedbe kontinuiranog biološkog monitoringa izloženosti te praćenja zdravlja ljudi koji žive u neposrednoj blizini. Prema podacima NZJZ PGŽ-a u 2024. godini nije provodio biološki monitoring te čekamo odgovor PGŽ-a o njegovom nastavku. Čekamo i podatke o rezultatima analize tla na teške metale te o mogućim planovima za dugoročno praćenje kemijskih pokazatelja u tlu i poljoprivrednim kulturama u blizini CGO-a Marišćina, što je PGŽ zatražila od NZJZ PGŽ, a isti naručio od ovlaštenog laboratorija. U prethodnim izvješćima smo preporučili da je to potrebno provoditi u blizini svih CGO-a i drugih sličnih lokacija. Isto se djelomično provodi na područjima PGŽ-a, BPŽ-a, SDŽ-a i IŽ-a. etiri županije nisu očitovale o preporuci, šest ih je navelo da ju ne provodi, uglavnom iz razloga jer nemaju crnih točaka i sličnih lokacija, šest ju provodi djelomično, a jedna županija planira provedbu i priprema program za zdravlje građana, u koji će ista biti uključena.

Nastavili smo pratiti stanje na odlagalištu Jakuševec/Prudinec nakon odrona u 2023. godini, povodom čega je u Hrvatskom saboru održana tematska sjednica na kojoj je razmatrano održivo gospodarenje otpadom na području Grada Zagreba.

Ilegalna odlagališta otpada

Foto – Izvor: Zelena akcija

Građani nam se sve češće obraćaju zbog ilegalnih odlagališta otpada na koja nailaze u sredinama u kojima žive, a o takvim odlagalištima nerijetko izvještavaju mediji. Postupamo u predmetima ilegalnog odlagališta raznog otpada u šumi u Ježdovcu, koja je dijelom u vlasništvu Grada Zagreba i RH; ilegalnog odlagališta otpada u Kosnici kod Velike Gorice, na zemljištu u vlasništvu RH; kao i ilegalnog odlagališta na području Dugog Sela, na kojemu su nepoznati počinitelji posjekli šumu, a zatim zakopali građevinski i drugi otpad. Unatoč postupanjima DIRH-a, Hrvatskih šuma, Grada Zagreba i Grada Velike Gorice te postavljanju tabli s upozorenjem, nadzornih kamera i više sanacija, otpad se i dalje nepropisano odlaže. Dodatni je problem i nedostatak prihvatnih kapaciteta postojećih odlagališta na koja bi se odložio otpad prilikom sanacije.

Još nije riješen problem nezakonitog odlaganja više tisuća tona otpada u bivšoj tvornici Istraplastike u Pazinu, koji je 2020. godine uvezen iz Italije. Nakon što smo upozoravali da je otpad odložen u prostoru bez uporabne dozvole za tu namjenu, da se ne provode mjere zaštite od požara, da nema revizije procjene ugroženosti i plana zaštite od požara, kao i da nema vatrogasnog dežurstva, u travnju 2024. godine je izbio požar kojeg je uzrokovalo varenje u susjednoj prostoriji. Ukazujemo da nepostupanje po upozorenjima i preporukama ne vodi poboljšanju već dapače, doprinosi odgovornosti nadležnih ukoliko potom dođe do požara, a pri čemu je nemoguće isključiti i buduće požare.

Zaštita zraka i tla

Na odlagalištima otpada i u krugu industrijskih postrojenja pojačana je opasnost od onečišćenja zraka i tla, posebice u slučaju požara, pa su potrebne jače mjere opreza.

U 2024. godini izbilo je nekoliko požara na lokacijama gospodarenja otpadom. U lipnju je izbio požar u skladištu društva Eko-Flor Plus d.o.o. u Zaprešiću, a DIRH je utvrdio da su građevine u kojima je izbio korištene bez uporabne dozvole, protivno namjeni, kao i da otpad nije bio uskladišten sukladno Elaboratu gospodarenja otpadom i dozvoli za gospodarenje otpadom.

Nakon velikog požara u tvornici za preradu plastike „Drava International“ u 2023. godini, požar manjih razmjera je izbio u kolovozu 2024. godine. Vezano za požar iz 2023. godine MUP je u travnju 2024. godine donio Rješenje o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora tvrtke „Drava International“ u II A kategoriju ugroženosti od požara, te je tvrtki naloženo provođenje određenih preventivnih mjera u roku od šest mjeseci, koje su prema podacima MUP-a provedene u veljači 2025. godine. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu je u 2024. godini preporučila daljnje praćenje te je sanitarna inspekcija DIRH-a utvrdila da su ispitanih 12 uzoraka bili sukladni s Uredbom (EU) 2023/915 o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminata u hrani. Time je djelomično ispunjena preporuka pučke pravobraniteljice upućena DIRH-u, Gradu Osijeku i NZJZ OBŽ-u da nastave uzorkovati tlo, hranu i vodu radi utvrđivanja posljedica požara.

“Otpad od djelatnosti klaonice koji se može klasificirati kao otpadno životinjsko tkivo (KB 02 02 02), biološki i kemijski otpad s lokacije tvrtke ispušta se putem fleksibilnog crijeva (koje nakon ispuštanja uklone) u obližnji potok, nakon čega su na potoku vidljivi debeli slojevi krvi i životinjskih ostataka a jaki miris amonijaka koji se širi i zagađuje okoliš postao je nesnosan za lokalno stanovništvo. Ne samo da ovakvo okruženje predstavlja nepodnošljive uvjete za život, već i potencijalno izaziva ozbiljne zdravstvene probleme za sve nas i našu djecu. Sva nezakonita ispuštanja provode se u području kaptiranog izvorišta vode…koji služi kao izvor pitke vode a koji je u neposrednoj blizini klaonice.”

U rujnu 2024. godine je izbio požar u reciklažnom dvorištu na Pehlinu u Rijeci, povodom čega je DIRH utvrdio da dio prostora za skladištenje otpada nije u skladu s uvjetima iz Elaborata gospodarenja otpadom pa je zbog te nepravilnosti izdan prekršajni nalog.

Obratili su nam se i stanovnici manjeg mjesta na području Zagrebačke županije zbog nezakonitog zbrinjavanja otpada od strane klaonice, navodeći da se time ugrožava tlo i voda. DIRH je u nadzoru utvrdio više povreda Zakona o gospodarenju otpadom, Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja te Zakona o vodama. Po nalozima DIRH-a je dio nepravilnosti uklonjen, pokrenuto je nekoliko prekršajnih postupaka te je izrečeno više novčanih kazni. Nastavit ćemo pratiti postupanje nadležnih tijela do otklanjanja svih utvrđenih nepravilnosti.

U 2024. godini mještani Vrginmosta okupljeni u građanskoj inicijativi pritužili su se na rad tvornice u vlasništvu Phaten Plastic Recycling d.o.o., ukazujući na prekomjernu buku, onečišćenje zraka zbog taljenja i drobljena plastike, pojačan promet teretnih kamiona, neadekvatno izrađen Elaborat gospodarenja otpadom, ispuštanje otpadnih voda u prirodu, narušavanje zdravlja, ugrozu od požara i druge potencijalne opasnosti, povodom čega smo obišli lokaciju. Navedeno društvo posluje i u Slatini te je na obje lokacije DIRH utvrdio brojne nepravilnosti iz područja rada i gospodarenja otpadom. U srpnju 2024. godine MZOZT je ukinulo dozvolu za gospodarenje otpadom za pogon u Vrginmostu, dok je za pogon u Slatini DIRH zabranio obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom. Radi provjere obavlja li se i dalje djelatnost gospodarenja otpadom, zatražili smo nove podatke od DIRH-a o stanju na obje lokacije.

Građani Pule su se pritužili na prašinu i neugodne mirise iz cementare Calucem d.o.o., no  Inspekcija zaštite okoliša DIRH-a utvrdila je da su izmjerene vrijednosti onečišćujućih tvari ispod propisanih vrijednosti. Grad je temeljem zahtjeva Inspekcije zaštite okoliša donio Odluku o provedbi mjerenja posebne namjene koja će ovlašteni laboratorij provoditi četiri puta godišnje u trajanju od po dva tjedna. Mjerenja su započela u studenom 2024. te će trajati do završetka ljeta 2025. godine. Konačna ocjena o kvaliteti zraka znat će se po završetku predviđenih mjerenja.

Nastavili smo postupati po više pritužbi građanske inicijative Mjesto koje hoće živjeti, u kojima se ukazuje na onečišćenja zraka, tla i mora na području Vranjičko-solinskog bazena.

Povodom pritužbi na onečišćenje zraka zbog rasutog tereta iz Sjeverne luke, u ožujku 2024. godine NZJZ SDŽ je izradio Godišnji izvještaj o ispitivanju kvalitete zraka te su vrijednosti arsena u UTT od listopada 2023. do veljače 2024. godine bile ispod propisanih vrijednosti. Grad Split je u veljači 2024. godine godine izradio Kratkoročni akcijski plan s mjerama za smanjenje prašine u zrak koje treba provoditi Luka d.d., za koje je Inspekcija zaštite okoliša nadzorom u travnju 2024. godine utvrdila da se provode. Zemljani dio za rasute terete je betoniran, međutim, unatoč planiranom, nisu napravljena zatvorena skladišta za rasute terete. Grad Split je zatražio od DIRH-a informacije o provedenim inspekcijskim nadzorima nad Lukom d.d. i na lokaciji Sjeverne luke, no DIRH je naveo da te informacije predstavljaju službenu tajnu. U konačnici je Visoki upravni sud presudom Us II-170/2024-9 od 28. studenoga 2024. odlučio da je onečišćenje zraka jedno od prioritetnih pitanja u današnjem društvu te da tijelo javne vlasti ne može odbiti zahtjev za informacijom o okolišu pozivajući se na inspekcijsku tajnu. Presuda je značajan pomak naprijed u informiranju javnosti o procesima donošenja odluka vezanih uz okoliš.

Građanska inicijativa Mjesto koje hoće živjeti, iz Vranjica, pritužila se na onečišćenje zraka, buku i svjetlosno onečišćenje zbog nadogradnje i načina korištenja pomoćnog nogometnog igrališta na lokaciji saniranog odlagališta azbestnog otpada „Vranjičke kave“, pri čemu je došlo do rasipanja azbesta i geotekstila koji je korišten za sanaciju. Nogometno igralište je udaljeno dvadesetak metara od naselja, a na navedenoj lokaciji je u planu gradnja još dva igrališta. Ispitni postupak koji provodimo je u tijeku te smo radi uvida u stanje na terenu, obišli ovu lokaciju.

Od 2011. godine u Dugom Ratu u moru i uz obalu stoji odložena troska, ostala nakon zatvaranja tvornice ferolegura. MZOZT je u 2024. godini s Institutom Ruđer Bošković ugovorilo analizu sastava odložene troske i ostatnog materijala te se priprema dokumentacija kako bi se ishodila dozvola za sanaciju. Osim provođenja sanacije potrebno je i prikupiti podatke o mogućem utjecaju troske na zdravlje mještana.

Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA) Slavonski Brod je u kolovozu 2024. godine ponovno bio grad s najzagađenijim zrakom u EU. Na kvalitetu zraka utječu razni čimbenici, od geografskog položaja, industrije u gradu i okolici, činjenice da je Slavonski Brod prometno i granično čvorište, do načina grijanja kućanstava tijekom zimskih mjeseci. U Izvješću za 2017. godinu smo preporučili da se u Studiji o utjecaju okolišnih čimbenika na zdravlje građana Slavonskog Broda uz analizu koncentracije metala u krvi, kosi i urinu te plućne infekcije, uvrste i parametri lebdećih čestica i plinova, što je prihvaćeno. Studija koju je provodio NZJZ BPŽ u suradnji s HZJZ-om trebala je biti završena 2020. godine, no nije rezultirala izradom završnog dokumenta s objedinjenim rezultatima za razdoblje od 2016. do 2020. godine. Prikupljanje podataka nastavljeno je kroz projekt „Utjecaj onečišćenja zraka na biomarkere izloženosti i učinka u populaciji ljudi u Slavonskom Brodu”. Objedinjujuća analiza s rezultatima te donošenje plana ili strategije za unapređenje zaštite zdravlja građana Slavonskog Broda na temelju dobivenih rezultata te smanjivanje vrijednosti polutanata, bili bi koraci ka dugoročnom rješenju problema.

Zaštita mora, vode i prirode

Hrvatskoj i još trima državama članicama EU u veljači 2024. godine se obratila EK zbog kašnjenja u usklađivanju s Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji, kojoj je ključni cilj prevencija, zaštita i očuvanje morskog okoliša. Stoga je u travnju donesen Akcijski program Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem: Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem RH do 2027. Pučka pravobraniteljica je u javnom savjetovanju MMPI-u ukazala na pojedine slučajeve onečišćenja i daljnje ugoze morskog okoliša i obalnog područja, kako bi Program doprinio njihovom bržem i učinkovitijem rješavanju.

Prema podacima MMPI-a u 2024. godini je obavljeno 3.729 inspekcijskih nadzora sigurnosti plovidbe, a u 1.052 slučaja utvrđena je povreda propisa. Obavljen je 791 inspekcijski nadzor pomorskog dobra, a povreda propisa utvrđena je u 71 slučaju.

Također, podacima MMPI-a preko 50% pomorskog prometa čini opasni teret. Na području epikontinentalnog pojasa RH nalaze se i tri eksploatacijska polja ugljikovodika pa postoji opasnost od pomorskih nesreća koje mogu dovesti do onečišćenja morskog okoliša. Podrtine i potonule stvari mogu predstavljati prijetnju sigurnosti plovidbe i mogući su izvor onečišćenja morskog okoliša i obalnog područja.

Nakon potonuća u Sjevernom Jadranu 2020. godine plinske platforme IVANA D investitora INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., 2021. godine je energetski inspektor za naftno rudarstvo naložio sanaciju bušotine i povezane infrastrukture te njezino uklanjanje s morskog dna unutar godine dana. No potonula platforma još nije uklonjena jer se razmatraju dvije opcije sanacije, potpuna – koja podrazumijeva vađenje platforme iz mora, i djelomična – po kojoj bi platforma ostala u moru i služila kao umjetni greben. Od trenutno 20 platformi u hrvatskom Jadranu, IVANA D je najmanja i jedina je potonula, no odluka o njenoj sanaciji značajna je i zbog eventualnog budućeg postupanja s plinskim platformama. U skladu s mišljenjem energetske inspekcije za naftno rudarstvo DIRH-a, MMPI-a te Uprave vodnog gospodarstva i zaštite mora tadašnjeg MGOR-a, pučka pravobraniteljica se zalaže za potpunu sanaciju, odnosno uklanjanje IVANE D s morskog dna i odvoz na kopno radi ponovnog korištenja, u skladu s najvišim standardima zaštite morskog okoliša.

Hrvatske vode navode 22 iznenadna onečišćenja voda, od kojih je 16 nastalo uslijed djelatnosti industrije, iz sustava javne odvodnje, s farmi, zbog puknuća naftovoda, havarije spremnika i pogona i sl., a u šest slučajeva uzroci onečišćenja su nepoznati. U deset slučajeva su angažirane ovlaštene tvrtke za sanaciju onečišćenja dok su sanaciju u ostalim slučajevima snosili sami počinitelji. Institut za vode Josip Juraj Strossmayer je krajem 2024. godine pokrenuo postupak javne nabave uređaja za određivanje mikroplastike, koja je velik problem za okoliš i prirodu.

Od srpnja 2024. godine postupamo po više pritužbi građana zbog devastacije područja oko izvora rijeke Une i nepravilnosti pri odobravanju projekta izgradnje male hidroelektrane. Inspekcija zaštite prirode DIRH-a je u kolovozu zabranila obavljanje radova bez provedene ocjene prihvatljivosti za područje ekološke mreže, dok je vodopravna inspekcija zabranila daljnje odlaganje i nasipavanje materijala u vodotok i po njegovim rubovima te je naredila uspostavu prijašnjeg stanja. No, prema podacima DIRH-a iz siječnja 2025. godine, još nisu izvršeni radovi povrata lokacije u prijašnje stanje. Inspekcija zaštite okoliša je utvrdila da nije proveden postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš prije izmjene i dopune lokacijske dozvole. Predstavnici lokalne zajednice predlažu proglašenje ovog područja Parkom prirode, što nastavljamo pratiti.

Nije osnovana javna ustanova Park prirode „Dinara“, o čemu smo pisali u izvješćima za 2022. i 2023. godinu.

Građani su nam se krajem 2022. godine pritužili zbog kamenoloma Veliki Siljevec na brdu Ivanščica te smo nastavili pratiti postupak ocjene njegove prihvatljivosti za ekološku mrežu. Krajem 2024. godine predstavljen je Prijedlog Zakona o proglašenju Parka prirode “Zagorske gore” koji obuhvaća i Ivanščicu. Proglašenje ovih područja parkovima prirode trebalo bi osigurati zaštitu od radnji štetnih za prirodu.

U 2024. godini je zamijećen napredak u prevenciji nepropisnog odlaganja otpada u jamama i špiljama, koje ugrožava i podzemne vode koje su glavni izvor pitke vode u RH. Inspekcija zaštite prirode DIRH-a obavila je 14 nadzora speleoloških objekata u kojima nije utvrdila nepravilnosti, a FZOEU je u listopadu 2024. godine objavio novi javni poziv za neposredno su/financiranje uklanjanja otpada odbačenog u okoliš, koji obuhvaća i speleološke objekte.

Građani su osporavali zdravstvenu ispravnost vode namijenjene za ljudsku potrošnju na području javnog isporučitelja Vodovod i kanalizacija d.o.o. u Gradu Karlovcu. Naime, zbog građevinskih radova na obnovi komunalne infrastrukture i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže, dolazilo je do zamućenja vode, a građani su ukazivali i na povišene vrijednosti mangana. Problem je prisutan više godina, a javni isporučitelj vodnih usluga je u 2022. godini zaprimio 150 pritužbi, u 2023. godini 346 pritužbi, a do kraja studenog 2024. godine 626 pritužbi, od kojih je 562 bilo opravdano. Najčešći povod pritužbi je žuta boja vode, a ponekad i njezin miris. Nakon ispiranja magistralnog cjevovoda krajem listopada 2024. godine i planskog jednosmjernog ispiranja u pojedinim dijelovima grada, broj pritužbi se smanjio. U jednom kućanstvu je izvršeno mjerenje mangana na vlastiti zahtjev te je utvrđeno deseterostruko povećanje dozvoljenih vrijednosti. Prema službenim podacima uzrok su cijevi u zgradi, no građanska inicijativa smatra da su uzrok povećane vrijednosti mangana u vodocrpilištu na Gazi 1. Održana je i tematska sjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskom saboru na kojoj su građani iskazali sumnju u zdravstvenu ispravnost zamućene vode. Nastavljamo pratiti mogući štetni učinak zamućenja vode na zdravlje građana te poduzimanje mjera radi zaštite vodnog okoliša i vodocrpilišta.

Potrebni su daljnji napori za učinkovitu zaštitu dijelova prirode koji se nalaze izvan zaštićenih područja. Iako čl. 216. st. 1. t. 1. Zakona o zaštiti prirode ovlašćuje inspektore zaštite prirode da pregledaju zaštićeni dio prirode, područje ekološke mreže te ostale dijelove prirode, iz ispitnih postupaka koje provodimo proizlazi da se nadzor “ostalih dijelova prirode” ne provodi. Tako u slučaju nasipavanja morske obale, unatoč nalazu i mišljenju sudske vještakinje za zaštitu prirode o uništenim staništima morskih vrsta (i periski) na lokaciji zahvata, inspekcija zaštite prirode nije obavila nadzor po preporuci pučke pravobraniteljice iz 2022. godine, navodeći da se zahvat nalazi na nezaštićenom području.

Ponovno ističemo važnost pčela za očuvanje bioraznolikosti. U 2024. godini došlo je do pomora pčela u Konavlima, povodom čega je veterinarska inspekcija DIRH-a utvrdila prisutnost nametničke bolesti kao mogućeg uzroka uginuća, no poljoprivredna inspekcija nije postupala pa nije poznato je li do ovog pomora došlo zbog neprimjerene uporabe pesticida. Kontinuirani inspekcijski nadzori pravilne primjene sredstava za zaštitu bilja te suradnja DIRH-a, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i pčelara nužni su radi prevencije budućih pomora pčela.

Zaštita od buke, svjetlosnog onečišćenja i neionizirajućeg zračenja baznih stanica

Građani, građanske inicijative, udruge i JLS-i sve se češće pritužuju na prekomjernu buku iz industrijskih pogona, posebice zbog rada noću, te neadekvatnih ili neprovedenih mjera zaštite od buke. Iskazuju nezadovoljstvo načinom i uvjetima u kojima ovlaštene osobe mjere buku, odnosno mjerenje u vrijeme kada nije najjača i kada se ne koriste sva oprema i uređaji koji ju stvaraju te na mjernim mjestima koja nisu najizloženija buci. Osim što onemogućava ostvarenje prava na privatan i obiteljski život, prekomjerna buka štetno utječe i na zdravlje. Građani u pritužbama nerijetko ukazuju da zbog prekomjerne buke trpe glavobolju i pate od nesanice.

 „Ponovno mjerenje buke dana 31. 01. 2024. godine na tri lokacije u … ovog puta proveli su mjeritelji tvrtke … Pogoni su bili utišani, gotovo da nije bilo vanjskog transporta, rad pogona nije bio nadziran od odgovornih osoba – oba mjeritelja bila su kod nas… Opet lažirani uvjeti! Spomenula sam to mjeriteljima, no taj razgovor nije slutio na dobro.“

Sanitarna inspekcija DIRH-a je u 2024. godini provela 1.033 nadzora prekomjerne buke, pretežno u ugostiteljskim objektima, industrijskim postrojenjima te obrtničkim proizvodnim pogonima. Na učestalost problema prekomjerne buke ukazuje 317 rješenja kojima je naređeno akustičko mjerenje buke, provedba mjera za zaštitu od buke te zabrana uporabe izvora buke do provođenja mjera zaštite. U nekim se pritužbama ukazuje da uoči vještačenja vlasnici objekata prilagođavaju uvjete rada što rezultira izmjerenom dozvoljenom razinom buke. U slučajevima izmjerene prekomjerne buke, sanitarni inspektori ponekad produljuju rokove za izvršenje mjera za zaštitu od buke, kako bi se djelatnost nastavila obavljati. Učinkovita zaštita od buke moguća je ukoliko se mjerenja provode u vrijeme i na mjestima na kojima je buka najjača, u razdoblju u kojemu se koriste svi izvori buke, te time da se, po potrebi, izriču i zabrane obavljanja djelatnosti dok se ne izvrše potrebne zaštitne mjere, kao i time da se provode nadzori nad pravnim osobama ovlaštenima za stručne poslove zaštite od buke.

Svjetlosno onečišćenje je globalni problem koji može imati štetne posljedice na zdravlje građana, bioraznolikost, ekološki sustav te može dovesti do prevelike potrošnje električne energije. Međutim, riječ je o onečišćenju koje još nije dovoljno prepoznato, na što ukazuje podatak da je DIRH u 2024. godini proveo 25 nadzora, pri čemu su 24 prijave proslijeđene na nadležno postupanje komunalnom redarstvu.

Zaštitu od svjetlosnog onečišćenja uređuju Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, Pravilnik o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima, Pravilnik o mjerenju i načinu praćenja rasvijetljenosti okoliša te Pravilnik o sadržaju, formatu i načinu izrade plana rasvjete i akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete. Postupajući po pritužbama radi svjetlosnog onečišćenja zamijetili smo neujednačenost u tumačenju i primjeni ovih pravilnika od strane pojedinih JLS-a i DIRH-a. Stoga pozdravljamo tumačenje koje je početkom 2025. godine MZOZT dostavilo DIRH-u, pučkoj pravobraniteljici, Udruzi gradova u RH, Zajednici općina u RH te općinama, a vezano za nadležnosti inspekcija DIRH-a i komunalnih redara pri provedbi nadzora.

U 2024. godini zaprimili smo manji broj pritužbi zbog postavljanja baznih stanica mobilnih operatera u blizini prostora u kojima ljudi žive ili rade, te njihovog mogućeg štetnog utjecaja na zdravlje. Prema podacima HAKOM-a svih 36 provedenih mjerenja zadovoljila su uvjete iz Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja, što je gotovo isto stanje kao u 2023. godini. Građevinska inspekcija DIRH-a je zaprimila 11 prijava, obavila je osam nadzora, protiv sedam investitora pokrenula je inspekcijski postupak, donijela je četiri rješenja o uklanjanju bazne stanice i podnijela tri optužna prijedloga zbog korištenja bazne stanice bez uporabne dozvole, što je manje prijava i postupanja nego u 2023. godini.

Iskustva organizacija civilnog društva (OCD-a)

OCD-i imaju značajnu ulogu u zaštiti okoliša, no nažalost i dalje se suočavaju s brojnim izazovima u radu. UN branitelje okoliša definira kao pojedince i skupine koji u svom osobnom ili profesionalnom svojstvu i na miran način, nastoje zaštititi i promicati ljudska prava u vezi s okolišem, uključujući vodu, zrak, zemlju, floru i faunu.

Poseban izvjestitelj za branitelje okoliša prema Konvenciji o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija) ističe da bi vlasti, mediji i javnost pažnju trebali više usmjeriti na ono što poručuju branitelji okoliša, odnosno na probleme na koje ukazuju, dok se u posljednje vrijeme, puno pažnje posvećuje načinu na koji iskazuju svoj miroljubivi ekološki aktivizam i građanski neposluh, što je njihovo pravo.

Neki OCD-i ukazuju i na problem izloženosti dugotrajnosti sudskog postupanja i neizvjesnosti njegovog ishoda te emocionalnom i financijskom iscrpljivanju i zastrašivanju, što sve može imati obilježja SLAPP tužbe. Ukazuju i da je u 2024. godini pokrenuto nekoliko postupaka u kojima se omogućuje sudjelovanje javnosti u okolišnim postupcima, točnije, procjeni utjecaja na okoliš za projekte koji su već u funkciji te se propituje svrsishodnost organiziranja savjetovanja javnosti za „namjeravani zahvat u okoliš“, kada se zahvat radi već nekoliko godina. Na doneseno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš moguće je podnijeti tužbu upravnom sudu, ali se postavlja pitanje učinkovitosti takve sudske zaštite.

Pratimo postupanje prema građanskoj inicijativi koja je u 2024. ukazivala na nepravilnosti u radu tvornice društva PhatenPlastic Recycling d.o.o. u Vrginmostu, te je zajedno sa Zelenom akcijom više puta prosvjedovala ispred tvorničkog pogona zbog onečišćenja okoliša. Pratimo postupanje prema okolišnim aktivistima koji su prosvjedovali protiv LNG terminala na otoku Krku te aktivistima građanske inicijative u Puli nakon pokušaja sprječavanja sječe šume u Valkanama, o čemu više pišemo u poglavlju o braniteljima ljudskih prava.

Udruga Sunce iz Splita je u 2023. godini podnijela tužbu za zaštitu javnog interesa protiv tadašnjeg MGOR-a, radi zaštite prava na zdrav život i okoliš mještana Dugog Rata zbog izloženosti odloženoj troski, a sudski postupak je u tijeku.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024. godinu:

Branitelji ljudskih prava, Pravosuđe, Javno okupljanje, Graditeljstvo, Pravo na adekvatno stanovanje, Zaštita prijavitelja nepravilnosti, Izražavanje u javnom prostoru.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2024. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.