* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2025. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.
U 2024. godini doneseno je niz izmjena i dopuna zakona i podzakonskih propisa kojima se nastojalo poboljšati zakonodavni okvir vezan za graditeljstvo.
Među najvažnijim je izmjena Zakona o građevinskoj inspekciji kojom je proširena ovlast upravnih tijela jedinica lokalne samouprave da postupaju u odnosu na obustavu građenja. Komunalni redari su ovlašteni da odrede obustavu građenja zgrade ukoliko se gradi bez izvršne građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje, odnosno ako se gradi bez glavnog projekta sukladno propisu kojim se uređuje gradnja jednostavnih građevina.
Ovim izmjenama su uvedene i prekršajne novčane kazne za pravne osobe i njihove odgovorne osobe koje grade bez potrebnih dozvola, kao i za fizičke osobe koje krše zakon. Poseban naglasak stavljen je na obvezu izvršenja rješenja komunalnih redara te bi kazne trebale potaknuti investitore na brže djelovanje u skladu s izdanim mjerama. Novi zakonodavni okvir omogućuje komunalnim redarima preuzimanje veće odgovornosti i brže reagiranje na bespravnu gradnju, s obzirom da ih je mnogo više nego građevinskih inspektora – na području RH je 882 komunalnih redara i 105 građevinskih inspektora.
Nadalje, izmjenama Zakona o gradnji uvedene su novine u pogledu elektroničkog izdavanja građevinskih dozvola i omogućavanja bržeg pristupa informacijama za sve dionike u procesu gradnje. Za 2025. godinu je najavljeno donošenje novog Zakona o gradnji kojim se dodatno planira pojednostaviti postupak izgradnje obiteljskih kuća, odnosno postupak ishođenja građevinskih dozvola te promijeniti kriteriji za pozivanje stranaka na uvid u spis prilikom izdavanja građevinske i uporabne dozvole. Planira se i omogućiti legalizacija svih zgrada izgrađenih do 21. lipnja 2011. godine, ukoliko ispunjavaju za to propisane kriterije.
| Preporuka 82. (ponovljena)
Građevinskoj inspekciji, da u rokovima i na način propisan zakonom obavještava građane o postupanju po njihovim prijavama nezakonite gradnje |
U 2024. godini građani su se ponovno najviše prituživali na izostanak obavijesti o postupanjima inspekcije povodom njihovih prijava, iako imaju pravo dobiti povratne informacije u roku od 30 dana, ukoliko prijava nije anonimna. Neažurnost u postupanju građevinske inspekcije, izostanak kontrolnih nadzora izrečenih mjera, kao i dugotrajnost u izvršenju rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađenih građevina su i dalje problem. U interesu prava na dobro upravljanje, potrebno je pravovremeno obavještavati građane o postupanju s njihovim prijavama, radi čega ponavljamo preporuku građevinskoj inspekciji, da u rokovima i na način propisan zakonom obavještava građane o postupanju po njihovim prijavama nezakonite gradnje.
S obzirom da pučka pravobraniteljica nije ovlaštena za provođenje inspekcijskih nadzora, građanima smo pružali opće pravne informacije o dostupnim pravnim instrumentima i načinima ostvarivanja zaštite njihovih prava.
Iz sadržaja zaprimljenih pritužbi i podataka DIRH-a je vidljivo da građani nastavljaju prijavljivati nezakonitu gradnju, posebice kada takvi objekti ugrožavaju njihova prava, javni interes i sigurnost. Prema podacima DIRH-a, u 2024. godini je zaprimljeno gotovo 9.000 prijava i podnesaka koji se odnose na građenje, od čega su 3.342 nove prijave o mogućem bespravnom građenju. Inspektori su obavili 4.228 nadzora, od čega se 2.377 odnosilo na bespravno građenje, dok je u zaštićenim i izvangrađevinskim područjima obavljeno 1.248 nadzora. Od ukupnog broja prijava građana, 1.543 su uvrštene u planove rada građevinske inspekcije, no često su građani prijavljivali i radove koji ne predstavljaju nezakonitu gradnju ili nisu u nadležnosti građevinske inspekcije, što dodatno opterećuje i otežava rad inspekcije, jer broj inspektora nije proporcionalan broju objekata i gradilišta.
Nakon inspekcijskih postupaka građevinska inspekcija je izdala 857 mjera uklanjanja nezakonitih građevina, a broj investitora koji sami uklanjanju nezakonite građevine je u porastu. Tako postupaju uglavnom tek kada zaprime rješenje o uklanjanju putem treće osobe, pa je tako u 2024. godini obustavljeno 597 inspekcijskih postupaka, od čega 315 jer su investitori sami uklonili nezakonitu građevinu.
Građevinska inspekcija se često suočava s nastavljanjem gradnje i nakon što su graditeljima izrečene mjere obustave i uklanjanja građevine. U 2024. godini doneseno je 38 rješenja o novčanim kaznama kojima se investitore prisiljava na obustavu građenja. Kako bi se spriječila takva ponašanja, potrebno je provoditi češće kontrolne nadzore temeljem prijava građana, kojih je u 2024. godini provedeno 1.630.
U 2024. godini je uklonjen veći broj građevina koje su investitorima služile kao vikendice na području jadranskih županija, Istre i Regionalnog parka Mura-Drava te više nezakonitih kampova na otoku Murteru. Većina ovih građevina izgrađene su u poljoprivrednim i zaštićenim područjima u kojima se ne može ishoditi dozvola za građenje. Osim toga, podneseno je 188 optužnih prijedloga sudovima, 115 kaznenih prijava državnim odvjetništvima te je izrečeno 79 prekršajnih naloga. Od ukupnog broja kaznenih prijava 84 se odnosilo na investitore koji su gradili u zaštićenim područjima, a 31 zbog nastavka građenja.
Kod donošenja rješenja o izvršenju uklanjanja putem treće osobe postoji mogućnost za ubrzanje cijelog postupka. Naime, postupak trenutno uključuje provedbu javne nabave i odabir izvođača, izradu troškovnika, isključenje s komunalne infrastrukture, obavještavanje policije, dostavu rješenja, mogućnost odgodnog učinka u slučaju podnošenja upravne tužbe protiv inspekcijskog rješenja i dr., što sve usporava provedbu rješenja, a za izvršenje je trenutno spremno 340 izvršnih ili pravomoćnih rješenja u kojima su izrečene novčane kazne ili je utvrđeno da građevina ne može ostati u prostoru niti se može ishoditi građevinska dozvola.
Radi zaštite javnog interesa i ekonomičnosti postupanja, nezakonite građevine ne uklanjaju se po redoslijedu izvršnosti rješenja nego po značenju lokacije u smislu prostornih planova, broju nezakonitih građevina na nekom užem području, po ugroženoj stabilnosti i prijetnji životima ljudi, te izgrađenosti u zaštićenim područjima. Pri tome se ponekad ne provode rješenja o uklanjanju koja su izvršna više godina. Primjerice, još uvijek ništa nije poduzeto u predmetu o kojemu smo pisali u Izvješću za 2023. godinu, a u kojem je rješenje o uklanjanju izvršno više od 10 godina.
Iako postoje pozitivni pomaci u području rada građevinske inspekcije, brojni izazovi ukazuju na potrebu daljnjeg unapređenja sustava, radi čega DIRH-u preporučujemo da u narednom razdoblju poveća broj građevinskih inspektora, što će uz bolju koordinaciju među institucijama, bržu implementaciju novih zakonodavnih rješenja, korištenje digitalnih alata i sustava za nadzor povećati učinkovitost inspekcija i doprinijeti boljoj transparentnosti.