{"id":8318,"date":"2020-05-08T13:39:07","date_gmt":"2020-05-08T11:39:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8318"},"modified":"2020-09-23T15:43:00","modified_gmt":"2020-09-23T13:43:00","slug":"statusna-prava-gradana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/statusna-prava-gradana\/","title":{"rendered":"Statusna prava gra\u0111ana"},"content":{"rendered":"

Dr\u017eavljanstvo<\/strong><\/p>\n

U postupku izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu (ZHD) prihva\u0107ena su neka od stajali\u0161ta koja smo iznijeli u Izvje\u0161\u0107u za 2018. Tako je, primjerice, predvi\u0111ena mogu\u0107nost da podrijetlom stekne dr\u017eavljanstvo osoba ro\u0111ena u inozemstvu, \u010diji je jedan od roditelja u trenutku ro\u0111enja hrvatski dr\u017eavljanin, starija od 21 godine, ako u roku od dvije godine od stupanja Zakona na snagu podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih dr\u017eavljana. Osim toga, kona\u010dno je ispravljena nepravda prema osobama ro\u0111enima izvan RH, koje su od ro\u0111enja hrvatski dr\u017eavljani, a kojima je protivno propisima biv\u0161e dr\u017eave, gre\u0161kom mati\u010dara, upisivano dr\u017eavljanstvo republike njihovog ro\u0111enja, zbog \u010dega im se kasnije negiralo pravo na hrvatsko dr\u017eavljanstvo. Sada te osobe, ako su ro\u0111ene u razdoblju od 8.1.1977. do 8.10.1991., imaju mogu\u0107nost u roku dvije godine podnijeti zahtjev za utvr\u0111ivanje hrvatskog dr\u017eavljanstva.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Iako je ponovno bila predlo\u017eena odredba da \u0107e se rje\u0161enje o stjecanju hrvatskog dr\u017eavljanstva priro\u0111enjem ukinuti u svako doba, ako je ste\u010deno temeljem braka sklopljenog iz koristi ili la\u017enim predstavljanjem ili prijevarom te da \u0107e se poni\u0161titi ako se utvrdi da je osoba koja ga je stekla osu\u0111ena za kaznena djela protiv RH ili protiv \u010dovje\u010dnosti i ljudskog dostojanstva, od toga se ipak odustalo. Time je izbjegnuta situacija na koju smo ukazivali, odnosno stvaranje nejednakosti izme\u0111u dr\u017eavljana koji su hrvatsko dr\u017eavljanstvo stekli po nekoj drugoj osnovi te im se ne mo\u017ee oduzeti, i onih koji su ga stekli priro\u0111enjem pa bi im se pod odre\u0111enim zakonskim uvjetima moglo oduzeti. Ovaj prijedlog bio je suprotan i na\u010delu sprje\u010davanja bezdr\u017eavljanstva, jer osobe koje su priro\u0111enjem stekle hrvatsko dr\u017eavljanstvo prethodno su se odrekle svog mati\u010dnog dr\u017eavljanstva, pa bi gubitkom hrvatskog postale apatridi.<\/p>\n

Ipak, izmjenama ZHD-a ponovno je propu\u0161teno uva\u017eiti poziv Europske komisije za borbu protiv rasizma i nesno\u0161ljivosti (ECRI), istaknut u vi\u0161e izvje\u0161\u0107a o RH, da se poduzmu sve potrebne mjere kako bi se rije\u0161ili problemi kod stjecanja dr\u017eavljanstva osoba koje dugotrajno \u017eive u RH, a nisu hrvatske nacionalnosti. Kao \u0161to smo isticali u ranijim izvje\u0161\u0107ima, ukoliko se pripadnicima hrvatskog naroda omogu\u0107uje stjecanje dr\u017eavljanstva pod povoljnijim uvjetima, to bi trebalo omogu\u0107iti i on ima koji imaju \u010dvrstu poveznicu s RH, jer za njih kao \u201eneformalne\u201c pripadnike nacionalne manjine, budu\u0107i da to postaju tek stjecanjem hrvatskog dr\u017eavljanstva, nema beneficirane zakonske odredbe kojom bi primitak bio lak\u0161i nego za bilo kojeg drugog stranca. Zbog toga ponavljamo preporuku iz Izvje\u0161\u0107a za 2018. te isti\u010demo kako i Tre\u0107e mi\u0161ljenje Savjetodavnog odbora Okvirne konvencije za za\u0161titu nacionalnih manjina o RH iz 2010. govori da su postoje\u0107a pravila neravnopravna prema osobama koje nisu Hrvati, a imaju sna\u017enu vezu s RH.<\/p>\n

Isto tako, u postupku izmjena i dopuna ZHD-a nije prihva\u0107en prijedlog da se propi\u0161u uvjeti za olak\u0161an primitak u hrvatsko dr\u017eavljanstvo osoba kojima je jedan od roditelja pripadnik hrvatskog naroda, iako brojni primjeri svjedo\u010de kako se te osobe osje\u0107aju Hrvatima, no to im se ne vrednuje u postupku stjecanja dr\u017eavljanstva. Nije prihva\u0107en ni prijedlog da hrvatsko dr\u017eavljanstvo stje\u010de hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji \u017eivi u RH, a nema hrvatsko dr\u017eavljanstvo, iako je moralna obveza dr\u017eave, kako prema tim osobama, tako i prema njihovim obiteljima, regulirati dr\u017eavljanski status i ovih branitelja, a ne smatrati ih strancima u RH, za \u010diju su se obranu neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta borili.<\/p>\n

Tako nije okon\u010dan slu\u010daj hrvatskog branitelja i ratnog vojnog invalida ro\u0111enog u Zagrebu 1968., zapo\u010det u lipnju 2016., koji je u vi\u0161e navrata poku\u0161avao ste\u0107i hrvatsko dr\u017eavljanstvo, a odbijan je uz argument da prvo treba regulirati dr\u017eavljanstvo BiH, jer su njegovi roditelji u biv\u0161oj SFRJ imali to republi\u010dko dr\u017eavljanstvo, o \u010demu smo pisali i u Izvje\u0161\u0107u za 2018.<\/p>\n

Ovaj slu\u010daj zorno prikazuje i dalje izra\u017een problem dugotrajnosti postupka stjecanja dr\u017eavljanstva. Tome svjedo\u010di i pritu\u017eba gra\u0111anke koja u RH \u017eivi od 1992. i bila je u statusu izbjeglice, \u010diji je postupak stjecanja dr\u017eavljanstva trajao tri godine, kao i slu\u010daj gra\u0111anina koji je zahtjev za dr\u017eavljanstvo podnio temeljem pripadnosti hrvatskom narodu, a postupak nije okon\u010dan ni nakon dvije godine. Na isti problem ukazuje i pritu\u017eba potomka hrvatskog iseljenika iz Venezuele koji se odlu\u010dio s obitelji preseliti u RH, \u010dije je rje\u0161avanje zahtjeva za primitak u hrvatsko dr\u017eavljanstvo trajalo godinu dana, iako je zbog izuzetno nepovoljnih okolnosti u toj dr\u017eavi trebalo \u017eurnije reagirati. Stoga i ove godine ponavljamo preporuku da se postupci stjecanja dr\u017eavljanstva vode u rokovima propisanim ZUP-om.<\/p>\n

 <\/p>\n

Boravak stranaca<\/strong><\/p>\n

Nakon \u0161to je Ustavni sud Odlukom U-III-2086\/2016 iz 2018. utvrdio nove, vi\u0161e standarde kod sudske kontrole zakonitosti postupaka sigurnosne provjere, u odlukama upravnih sudova kojima se poni\u0161tavaju rje\u0161enja MUP-a isti\u010de se neophodnost pravilne primjene na\u010dela samostalnosti u rje\u0161avanju i slobodne ocjene dokaza u upravnom postupku. Radi se o rje\u0161enjima kojima MUP odbija zahtjeve za odobrenje boravka pozivaju\u0107i se na klasificirano neobrazlo\u017eeno mi\u0161ljenje Sigurnosno- obavje\u0161tajne agencije (SOA) o postojanju sigurnosne zapreke. Sukladno Odluci Ustavnog suda, vi\u0161e nije dovoljno da upravni sud samo izvr\u0161i uvid u dokumentaciju koja je poslu\u017eila prilikom sigurnosne provjere, ve\u0107 mora odlu\u010diti koje \u0107e dokaze predo\u010diti stranci koja je pokrenula upravni spor, odnosno ako joj neke ili sve ne predo\u010di, mora dati valjane razloge i detaljno ih obrazlo\u017eiti. To je u skladu s po\u0161tovanjem prava na kontradiktorni sudski postupak, kao dijela prava na pravi\u010dno su\u0111enje, kao i stajali\u0161tima ESLJP-a u predmetu T.G. protiv RH (2017.)<\/p>\n

Radi ostvarivanja pravilne primjene na\u010dela samostalnosti u rje\u0161avanju i slobodne ocjene dokaza, novija upravnosudska praksa ukazuje da pristup klasificiranim podatcima trebaju imati i certificirane osobe MUP-a, jer je pravno manjkavo da se sudski ocjenjuje zakonitost rje\u0161enja MUP-a, a da prethodno njegovim slu\u017ebenicima, prilikom dono\u0161enja odluke, uop\u0107e nisu bili poznati razlozi koji su za SOA-u bili odlu\u010duju\u0107i za formiranje ocjene o postojanju sigurnosne zapreke. Osim toga, u Presudi Upravnog suda u Zagrebu UsI-2633-17-14 ide se i korak dalje jer se zaklju\u010duje kako poduzimanje sigurnosnih provjera i njeni rezultati mogu biti utemeljeni isklju\u010divo na Zakonu o sigurnosno- obavje\u0161tajnom sustavu, te kako takva provjera ne mo\u017ee rezultirati negativnim mi\u0161ljenjem ukoliko SOA raspola\u017ee podatcima koji mogu biti zapreka za reguliranje statusa, koji se ne odnose na djelokrug rada same Agencije. Smatra se da takvi podatci mogu biti deklasificirani i dostavljeni MUP- u, koji \u0107e temeljem njih sa\u010diniti novu diskrecijsku ocjenu, o kojoj treba biti obavje\u0161ten i gra\u0111anin. \u010cak i da SOA smatra kako se takav podatak ne mo\u017ee deklasificirati, trebala bi pozvati voditelja postupka iz MUP-a koji ima pravo diskrecijske ocjene, radi upoznavanja s odlu\u010dnim razlozima te kako bi, nakon cjelovito utvr\u0111enog \u010dinjeni\u010dkog stanja, mogao donijeti odluku.<\/p>\n

U tom smjeru ide i trenutni prijedlog odredbe iz Nacrta Zakona o strancima (ZOS), prema kojoj bi se u odluci kojom se radi nacionalne sigurnosti odbija ili prestaje boravak dr\u017eavljaninu tre\u0107e zemlje te se protjeruje, naveli i oni podatci \u010dije otkrivanje ne bi moglo ugroziti nacionalnu sigurnost.<\/p>\n

U Nacrtu ZOS-a predla\u017ee se i da se protiv rje\u0161enja o (ne)produ\u017eenju privremenog boravka ne dopu\u0161ta \u017ealba, ve\u0107 da se mo\u017ee pokrenuti upravni spor. S druge strane, postoje\u0107i normativni okvir omogu\u0107uje izjavljivanje \u017ealbe, o kojoj odlu\u010duje Povjerenstvo za \u017ealbe u postupcima koji se vode sukladno odredbama ZOS-a. S tim u vezi, i odredba Nacrta ZOS-a koja predvi\u0111a da dr\u017eavljanin tre\u0107e zemlje koji podnese zahtjev za produ\u017eenje privremenog boravka mo\u017ee ostati u RH do izvr\u0161nosti odluke o zahtjevu, imati \u0107e samo deklaratorni karakter. Naime, izvr\u0161nost rje\u0161enja u tom slu\u010daju nastupa dostavom rje\u0161enja stranci, \u0161to zna\u010di da nakon primitka rje\u0161enja podnositelj zahtjeva, unato\u010d pokretanju upravnog spora, ne\u0107e imati mogu\u0107nost ostati u RH, \u0161to name\u0107e i pitanje mogu\u0107nosti sudjelovanja u sudskom sporu, odnosno pristupa sudu. Svakako bi valjalo cijeniti da se radi o dr\u017eavljanima tre\u0107ih dr\u017eava koji produ\u017euju boravak, odnosno koji su u RH ve\u0107 du\u017ee vrijeme i zasnovali su razli\u010dite veze (dom, prijatelji,\u2026). Stoga bi trebalo propisati, kao i u Zakonu o me\u0111unarodnoj i privremenoj za\u0161titi, da tu\u017eba upravnom sudu odga\u0111a izvr\u0161enje rje\u0161enja ili da mo\u017ee sadr\u017eavati zahtjev za odgodnim u\u010dinkom, \u0161to je i na\u0161a preporuka.<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n

1. Ministarstvu unutarnjih poslova, da postupke stjecanja dr\u017eavljanstva vodi u rokovima propisanim Zakonom o op\u0107em upravnom postupku, osobito kada su se podnositelji zahtjeva odrekli prethodnog dr\u017eavljanstva.<\/strong><\/p>\n

2. Ministarstvu unutarnjih poslova, da izradi prijedlog izmjena Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu, koji \u0107e sadr\u017eavati odredbe o:<\/strong><\/p>\n

–\u00a0 olak\u0161anom na\u010dinu stjecanja dr\u017eavljanstva za pripadnike manjinskih naroda navedenih u Izvori\u0161nim osnovama Ustava, koji imaju \u010dvrstu vezu s RH.<\/strong><\/p>\n

–\u00a0 olak\u0161anom primitku u hrvatsko dr\u017eavljanstvo za osobe kojima je jedan od roditelja pripadnik hrvatskog naroda.<\/strong><\/p>\n

–\u00a0 olak\u0161anom na\u010dinu stjecanja dr\u017eavljanstva za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata koji \u017eive u RH, a nemaju hrvatsko dr\u017eavljanstvo.<\/strong><\/p>\n

3. Ministarstvu unutarnjih poslova, da Prijedlog novog Zakona o strancima zadr\u017ei postoje\u0107u odredbu prema kojoj podnositelji zahtjeva za reguliranje boravka imaju mogu\u0107nost ostanka u RH i nakon podno\u0161enja pravnog lijeka.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n

Prava nacionalnih manjina<\/a><\/p>\n

Branitelji<\/a><\/p>\n

Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dr\u017eavljanstvo U postupku izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu (ZHD) prihva\u0107ena su neka od stajali\u0161ta koja smo iznijeli u Izvje\u0161\u0107u za 2018. Tako je, primjerice, predvi\u0111ena mogu\u0107nost da podrijetlom stekne dr\u017eavljanstvo osoba ro\u0111ena u inozemstvu, \u010diji je jedan od roditelja u trenutku ro\u0111enja hrvatski dr\u017eavljanin, starija od 21 godine, ako u roku od dvije […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8319,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[1937,1885,1848,1288],"class_list":["post-8318","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-drzavljanstvo","tag-izvjesce2019","tag-statusna-prava","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8318","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8318"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8318\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8975,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8318\/revisions\/8975"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8319"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8318"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8318"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8318"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}