{"id":8184,"date":"2020-05-08T13:39:33","date_gmt":"2020-05-08T11:39:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8184"},"modified":"2020-09-21T16:19:02","modified_gmt":"2020-09-21T14:19:02","slug":"trazitelji-medunarodne-zastite-i-iregularni-migranti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/trazitelji-medunarodne-zastite-i-iregularni-migranti\/","title":{"rendered":"Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti"},"content":{"rendered":"

Migracije su izazov na globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini, kako za dr\u017eave polazi\u0161ta, tako i za one tranzita i odredi\u0161ta. Pri tome, iregularne migracije izazivaju najve\u0107e prijepore, a malo je rje\u0161enja koja bi omogu\u0107ila druga\u010dije, odnosno zakonite puteve dolaska onima kojima je za\u0161tita potrebna. Kada se govori o uzrocima masovnih migracija, kao i njihovu rje\u0161avanju, nema jednostavnih odgovora. Svakako da uzajamno djelovanje siroma\u0161tva, sukoba i proganjanja pov e\u0107ava njihovu slo\u017eenost, a klimatske promjene, uz ostale uzroke, najavljuju njihovo daljnje intenziviranje pa je bolje upravljanje masovnim migracijama jedna od najva\u017enijih zada\u0107a odr\u017eivog razvoja.<\/p><\/blockquote>\n

Suo\u010dena s potrebom \u017eurnog rje\u0161avanja pitanja migracija, kako zbog brojnosti osoba koje dolaze na njene granice<\/a>, tako i zbog niza prijepora koje izazivaju unutar i izme\u0111u pojedinih dr\u017eava \u010dlanica, EU i dalje ne uspijeva posti\u0107i sporazum o predlo\u017eenoj reformi Zajedni\u010dkog europskog sustava azila, prvenstveno reforme Dublinskog sustava, unutar kojeg dr\u017eave prvog ulaza imaju najve\u0107u odgovornost za rje\u0161avanje zahtjeva za me\u0111unarodnom za\u0161titom. Uz to, nedostatak solidarnosti ne doprinosi ravnomjernoj raspodjeli odgovornosti dr\u017eava \u010dlanica, bez obzira na njihov geografski polo\u017eaj.<\/p>\n

U okolnostima poja\u010danog migracijskog pritiska, (usporene) reforme sustava azila, nedostatka solidarnosti i postavljanja \u017eica na granicama susjednih dr\u017eava \u010dlanica, RH je 2015. predala Izjavu o spremnosti za po\u010detak postupka schengenske evaluacije i zapo\u010dela s pripremama za pristup Schengenskom podru\u010dju. U tom postupku, MUP je isticao va\u017enost za\u0161tite granica koje nisu samo hrvatske, ve\u0107 i vanjske granice EU, nagla\u0161avaju\u0107i kako, umjesto postavljanja ograda ili \u017eica, u najve\u0107oj mjeri provodi samo postupke odvra\u0107anja, odnosno pozicioniranja velikog broja policijskih slu\u017ebenika na grani\u010dnoj crti, \u010dime obeshrabruje osobe koje ju poku\u0161avaju iregularno prije\u0107i. Pri tome, o postupcima odvra\u0107anja ne vode se evidencije, za razliku od onih kojima se osiguravaju mjere povratka (uklju\u010duju\u0107i i readmisijske postupke), budu\u0107i da migranti ne ulaze na teritorij RH nego se, nakon \u0161to uo\u010de mjere odvra\u0107anja, \u00a0sami \u00a0vra\u0107aju \u00a0dublje \u00a0u \u00a0teritorij \u00a0susjedne zemlje. Usprkos pozicioniranju 6.500 policijskih slu\u017ebenika na dr\u017eavnu granicu, kao i uporabi tehni\u010dkih sredstava, u RH se prema podatcima MUP-a u 2019. broj iregularnih migranata \u00a0pove\u0107ao \u00a0za \u00a059,52% \u00a0u \u00a0odnosu \u00a0na \u00a02018.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Me\u0111utim, s granica sa Srbijom i BiH dolaze pritu\u017ebe iregularnih migranata, izvje\u0161\u0107a OCD-a i me\u0111unarodnih organizacija<\/a> o postupanju policijskih slu\u017ebenika<\/a> nakon njihova zatjecanja na teritoriju RH, zanemarivanju zahtjeva za me\u0111unarodnom za\u0161titom i vra\u0107anju preko zelene granice, vrlo \u010desto nakon oduzimanja novca i vrijednosti ili uz uporabu nasilja.<\/p>\n

Tako je tijekom 2019. pu\u010dka pravobraniteljica otvorila 35 predmeta vezanih uz postupanje policije prema iregularnim migrantima i tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite, ponekad i prema ve\u0107im grupama. Primjerice, u jednoj pritu\u017ebi, koja se odnosila na zatjecanje pritu\u017eitelja i njegove obitelji u blizini granice s BiH, podrobno se opisuje kako je policija zanemarila zahtjeve za azil njega, supruge i dvoje djece, oduzela im novac i mobitele te naredila da se vrate u BiH. Kada je tra\u017eio povrat novca, jedan od policijskih slu\u017ebenika pokazao je vatreno oru\u017eje, rekao da \u0107e pucati i zgrabio dijete za vrat, nakon \u010dega se obitelj odlu\u010dila vratiti u BiH. Pritu\u017eitelj je uspio zapamtiti registarske oznake policijskog kombija te izjavio da bi mogao prepoznati policijske slu\u017ebenike, a po povratku u BiH podnio je pritu\u017ebe Ravnateljstvu policije, MP-u i MVEP-u, nakon \u010dega je u dogovoru s Ravnateljstvom policije na grani\u010dnom prijelazu zaprimljena njegova kaznena prijava. Nedugo potom podnio je pritu\u017ebu i pu\u010dkoj pravobraniteljici na temelju koje smo proveli ispitni postupak u PGP, koja je negirala ikakvo postupanje prema pritu\u017eitelju. Istovremeno je Ravnateljstvo u suradnji s USKOK-om provelo izvide kojima je utvr\u0111eno da ispitani policijski slu\u017ebenici navedene PGP nisu dovedeni u v ezu s opisanim postupanjem, no naknadno je Ravnateljstvo ipak potvrdilo svoje postupanje, ali ne na na\u010din kako je opisao pritu\u017eitelj, ve\u0107 uz primjenu mjera odvra\u0107anja. S obzirom da MUP kategori\u010dki tvrdi da se evidencije o odvra\u0107anjima ne vode zbog toga \u0161to osobe ne mogu biti identificirane u nedostatku kontakta s policijskim slu\u017ebenicima, nejasno je kako su u ovom slu\u010daju uspjeli identificirati pritu\u017eitelja i njegovu obitelj te za\u0161to taj podatak nije iznesen na samom po\u010detku postupanja.<\/p>\n

Vezano uz postupanje policije po zatjecanju migranata nakon iregularnog prelaska dr\u017eavne granice, zna\u010dajan je i ispitni postupak o postojanju gara\u017ee, \u010dija obilje\u017eja odgovaraju jednoj PGP, u kojoj su iregularni migranti navodno zadr\u017eavani bez hrane, vode i nu\u017enika, morali spavati na betonu te im je onemogu\u0107eno tra\u017eenje me\u0111unarodne za\u0161tite. Iz izvje\u0161\u0107a MUP-a proizlazi da su tijekom godine zaista u dva navrata migranti (prva grupa od osam te druga od 29 \u010dlanova) zadr\u017eavani u gara\u017enoj prostoriji do zavr\u0161etka kriminalisti\u010dkog istra\u017eivanja, kako bi ih se sklonilo od nepovoljnih klimatskih prilika, iako ona nije imala odgovaraju\u0107e smje\u0161tajne uvjete, a svim osobama osigurana je voda, hrana i toalet te tijekom postupanja nisu bili izlo\u017eeni fizi\u010dkom ili psihi\u010dkom zlostavljanju, dok je cjelokupni boravak u postaji trajao svega nekoliko sati. Me\u0111utim, u ispitnom postupku, neposrednim uvidom u predmete i pomo\u0107ne evidencije, ustanovili smo kako navedene dvije grupe nisu jedine ve\u0107e grupe migranata prema kojima se postupalo u toj PGP tijekom 2019., no razloge i kriterije zadr\u017eavanja nekih u gara\u017enoj prostoriji, a ne i drugih, nismo utvrdili. Dodatno, nije se moglo utvrditi u kojem su razdoblju ove dvije grupe, me\u0111u kojima je bilo i djece, bile u dvori\u0161tu, gara\u017ei ili drugim slu\u017ebenim prostorijama. Tako\u0111er, prostorije za zadr\u017eavanje, koje su zadovoljavale propisane uvjete, sru\u0161ene su u velja\u010di, a nove, prenamijenjene od gara\u017enih prostorija, dovr\u0161ene su u srpnju. Stoga je PGP, koja pokriva dio granice s BiH kojom se kre\u0107u migranti i koja \u010desto postupa prema njima, i kada su u ve\u0107im grupama, ostavljena bez adekvatnog prostora za njihov smje\u0161taj, osim onog u dvori\u0161tu i gara\u017ei u kojima zadr\u017eavanje predstavlja povredu \u010dl. 3. EKLJP-a, odnosno poni\u017eavaju\u0107e postupanje, jer ugro\u017eava ljudsko dostojanstvo te uzrokuje osje\u0107aje straha, patnje i podre\u0111enosti (M.M. protiv RH (2015)). Tako\u0111er, imaju\u0107i u vidu pojam li\u0161enja slobode sukladno \u010dl. 5 st. 1 EKLJP-a te \u010dl. 4. st. 2. OPCAT-a propu\u0161teno je evidentirati kada su osobe dovedene u PGP te za\u0161to je od trenutka zatjecanja do trenutka uhi\u0107enja pro\u0161lo \u0161est do deset sati, odnosno za\u0161to osobe nisu uhi\u0107ene \u010dim su za to stvoreni uvjeti, \u0161to je nu\u017eno kako bi se utvrdilo vremensko razdoblje li\u0161avanja slobode. Osim toga, temeljem neposrednog uvida u pomo\u0107ne evidencije i predmete, utvr\u0111eno je kako su tamo boravile dulji vremenski period, a ne samo nekoliko sati, kako je bilo navedeno u pisanom odgovoru.<\/p>\n

Navodi o nezakonitom postupanju prema migrantima, kako iz izvje\u0161\u0107a OCD-a i me\u0111unarodnih organizacija, tako i iz pristiglih pritu\u017ebi, podudaraju se i s navodima iz pritu\u017ebe policijskog slu\u017ebenika PGP koju je, zbog straha od negativnih posljedica za svoju obitelj i posao, pu\u010dkoj pravobraniteljici podnio anonimno. On opisuje zapovijed rukovode\u0107ih policijskih slu\u017ebenika da se provode postupanja prema iregularnim migrantima, odnosno navodi kako je temeljem zapovijedi na\u010delnika PGP i \u201erukovoditelja i uprave\u201c policijskim slu\u017ebenicima nalo\u017eeno da sve izbjeglice i migrante vra\u0107aju na podru\u010dje BiH, \u201ebez papira i bez procesuiranja\u201c kako ne bi bilo traga, te im uzmu novac, razbiju mobitele i bace u rijeku, ili ih zadr\u017ee za sebe. Dodatno, zabrinjava njegov apel za sprje\u010davanjem ovakvog postupanja te navodi kako je realno stanje jo\u0161 gore od onog na koje je pu\u010dka pravobraniteljica u javnim istupima ukazivala, no da zbog straha od otkaza ne mo\u017ee odbiti postupati jer ne bi imao \u010dime prehraniti obitelj.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

S obzirom na sve navedeno u ovoj pritu\u017ebi, dostavili smo je DORH-u na nadle\u017eno postupanje, kako bi se nedvojbeno utvrdilo radi li se o stvarnim \u010dinjenicama ili neosnovanim optu\u017ebama. Me\u0111utim, kako nismo zaprimili nikakve povratne informacije, s obzirom na protek vremena te u nedostatku drugih mogu\u0107nosti za institucionalno postupanje, pritu\u017ebu smo dostavili Hrvatskom saboru, a nakon toga, sukladno \u010dl. 19. Zakona o pu\u010dkom pravobranitelju, i obavijestili javnost.<\/p>\n

Odgovaraju\u0107i na pojedina\u010dne pritu\u017ebe ili izvje\u0161\u0107a OCD-a i me\u0111unarodnih organizacija, MUP je vrlo \u010desto u potpunosti osporavao navode o prekora\u010denju policijskih ovlasti ili nasilnom postupanju, isti\u010du\u0107i kako ima nultu stopu tolerancije na nasilje te je navodio kako su sve prijave nevladinih i drugih organizacija provjerene, ali ne sadr\u017ee dovoljno informacija za provo\u0111enje kriminalisti\u010dkih istra\u017eivanja.<\/p>\n

Tako\u0111er, vrlo \u010desto je isticao da migranti, zbog toga \u0161to su sprije\u010deni u iregularnom prelasku dr\u017eavne granice i vra\u0107eni u BiH i Srbiju, la\u017eno optu\u017euju policiju u nadi da \u0107e im takve optu\u017ebe pomo\u0107i u novim poku\u0161ajima ulaska u Hrvatsku, a jednom prilikom i da se \u201eaktivisti predstavljaju kao hrvatski grani\u010dni policajci i podvrgavaju migrante nasilju da bi od hrvatske policije u\u010dinili negativce\u201c.<\/p>\n

S druge strane, ozbiljnost navoda iznesenih u pritu\u017ebama i izvje\u0161\u0107ima o kr\u0161enju prava migranata, kao i navodi iz anonimne pritu\u017ebe policijskog slu\u017ebenika, te jo\u0161 dvojice koji su sa sli\u010dnim iskustvima, tako\u0111er \u00a0anonimno, istupili \u00a0u \u00a0medijima, ostavljaju sumnju da se ne radi samo o izoliranim postupanjima policijskih slu\u017ebenika na granici, ve\u0107 mogu upu\u0107ivati na sustavna nezakonita postupanja.<\/p>\n

Tako\u0111er, u listopadu 2019., kada je EK procijenila da RH ispunjava uvjete za pristup\u00a0 Schengenskom\u00a0 podru\u010dju, naglasila \u00a0je \u00a0kako \u00a0za\u0161tita \u00a0ljudskih prava tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite i ostalih migranata, kao i navodi o onemogu\u0107avanju pristupa sustavu azila i uporabi sredstava prisile od strane policije na granici \u2013 ostaju izazov, radi \u010dega je odobrila sredstva namijenjena novom mehanizmu pra\u0107enja uskla\u0111enosti aktivnosti nadzora dr\u017eavne granice s pravom EU, me\u0111unarodnim obvezama po\u0161tivanja temeljnih prava, kao i pravima koja proizlaze iz pravne ste\u010devine EU-a u podru\u010dju azila, uklju\u010duju\u0107i i s na\u010delom zabrane prisilnog udaljenja ili vra\u0107anja. No, bez mogu\u0107nosti nenajavljenih obilazaka tijela, pregleda prostorija i slobodnog pristupa svim podatcima, kako je predvi\u0111eno OPCAT-om i ZNPM-om, pra\u0107enje postupanja policije prema iregularnim migrantima ne mo\u017ee se smatrati u\u010dinkovitim. EK je tako\u0111er navela kako MUP o rezultatima mehanizma pra\u0107enja na kraju projekta, uz EK, treba raspraviti i s Uredom pu\u010dke pravobraniteljice i udrugama civilnog dru\u0161tva, \u0161to do sada nije u\u010dinjeno.<\/p>\n

Osim toga, u srpnju je Federalni upravni sud \u0160vicarske obustavio vra\u0107anja tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite u RH, koja bi prema Dublinskom sustavu trebala biti odgovorna za razmatranje njihovih zahtjeva. Uzev\u0161i u obzir sve ve\u0107i broj izvje\u0161taja o uskra\u0107ivanju pristupa postupcima azila od strane hrvatskih vlasti i povratak velikog broja tra\u017eitelja azila na granicu s BiH, gdje su prisiljeni napustiti zemlju, Sud je smatrao da ni\u017ee instance nisu uzele u obzir sustavne nedostatke u sustavu azila u RH, kao ni ispitale rizik od lan\u010danog vra\u0107anja iz RH, kao ni je li navodno lo\u0161e postupanje hrvatskih vlasti moglo dose\u0107i prag mogu\u0107e povrede temeljnih prava za\u0161ti\u0107enih \u010dlankom 3. EKLJP-a. Ova odluka nije pravomo\u0107na, a predmet je vra\u0107en na ponovno postupanje sudu prvog stupnja.<\/p>\n

Navode\u0107i kako su prakse odbijanja ulaska i protjerivanja bez individualizirane procjene potreba za za\u0161titom, odnosno tzv. pushback-ovi, dokumentirani diljem Europe te su u nekim dr\u017eavama sustavne i mogu se smatrati nacionalnim politikama, VE je uputilo apel svojim \u010dlanicama da ih zbog te\u017eine povreda ljudskih prava odmah zaustave. Najve\u0107a opasnost takvog postupanja je rizik od tzv. refoulement-a, odnosno vra\u0107anja osobe na podru\u010dje gdje postoji opasnost od proganjanja, a \u0161to je protivno UN Konvenciji o statusu izbjeglica i EKLJP-u. VE je tako\u0111er izrazilo zabrinutost zbog poni\u017eavaju\u0107ih postupanja prema migrantima prilikom pushbackova-a, koja uklju\u010duju zastra\u0161ivanja, oduzimanje i uni\u0161tavanje stvari, primjenu nasilja pa \u010dak i uskra\u0107ivanje hrane i osnovnih usluga. Stoga smatra da se njihovim poricanjem, pori\u010du i neljudska i poni\u017eavaju\u0107a postupanja koja stoga nisu adekvatno ili \u010dak uop\u0107e ispitana.<\/p>\n

Pri tome, istraga o postupanjima koja mogu predstavljati povrede \u010dl. 3. EKLJP-a (zabrana mu\u010denja, neljudskog ili poni\u017eavaju\u0107eg postupanja ili ka\u017enjavanja) je imperativ, a kako bi se otklonila sumnja, ili pak potvrdila, nu\u017eno je da je provodi tijelo neovisno od osumnji\u010denih dr\u017eavnih slu\u017ebenika (ESLJP, Bojcenko protiv Moldavije (2010.)), jer bi u protivnom predstavnicima dr\u017eave bilo omogu\u0107eno da neka\u017enjeno zloupotrebljavaju prava onih koji se nalaze pod njihovom kontrolom (Labita protiv Italije (2010.) i Muradova protiv Azerbajd\u017eana (2009.)). Stoga je istra\u017eivanje ovakvih postupanja klju\u010dno za odr\u017eavanje vladavine prava u kojoj nitko, a naro\u010dito policija, ne mo\u017ee biti iznad zakona.<\/p>\n

Osim saznanja da je DORH provodio istragu u nekoliko pojedina\u010dnih slu\u010dajeva, primjerice poginule djevoj\u010dice Madine ili uporabe vatrenog oru\u017eja pri kojem je do\u0161lo do ranjavanja migranata, o \u010demu pi\u0161emo i u poglavlju o policijskom sustavu, nemamo saznanja o rezultatima istraga o sust avnim kr\u0161enjima prava migranata.<\/p>\n

 <\/p>\n

NPM obilasci<\/strong><\/p>\n

Tijekom 2019. sukladno ovlastima iz ZNPM-a, a radi spre\u010davanja mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja, nenajavljeno smo obi\u0161li Tranzitno-prihvatni centar Tovarnik, Prihvatni centar za strance Je\u017eevo, PGP Tovarnik i PGP Korenicu.<\/p>\n

U prihvatnim centrima (Tovarnik i Trilj) utvrdili smo ote\u017ean pristup migranata odvjetnicima, \u0161to je u suprotnosti sa CPT standardima koji im jam\u010de nesmetani pristup od samog po\u010detka ograni\u010davanja slobode kretanja i to bez ograni\u010davanja i cenzure. Migranti nisu adekvatno informirani o svojim pravima, \u0161to uklju\u010duje i pravo na podno\u0161enje pritu\u017ebe, dok postoje\u0107i pritu\u017ebeni mehanizmi nisu dovoljno u\u010dinkoviti, jer ne uklju\u010duju ispitne postupke i mogu\u0107nost izricanja sankcija uz po\u0161tivanje na\u010dela neovisnosti, nepristranosti i povjerljivosti. Identificiranje djece bez pratnje, kao ni ostalih ranjivih skupina, nije adekvatno pa smo preporu\u010dili da se osiguraju specifi\u010dni postupci prepoznavanja, kao i dodatne edukacije stru\u010dnih radnika. Osim toga, u policijskim postajama uskra\u0107eni su nam uvidi u podatke o postupanju prema iregularnim migrantima u Informacijskom sustavu MUP-a, a ponekad i u predmete.<\/p>\n

 <\/p>\n

Uskrata podataka pu\u010dkoj pravobraniteljici<\/strong><\/p>\n

Pu\u010dka pravobraniteljica, obavljaju\u0107i poslove NPM-a, ovla\u0161tena je temeljem \u010dlanaka 4., 19. i 20. OPCAT-a te 3. i 5. ZNPM-a nenajavljeno obi\u0107i mjesta u kojima se nalaze ili bi se mogle nalaziti osobe li\u0161ene slobode te slobodno pristupiti podatcima o postupanju prema njima, odnosno onima kojima je odre\u0111eno bilo kakvo zadr\u017eavanje, zatvaranje ili smje\u0161taj u mjesto pod javnim nadzorom i koje ga ne mogu napustiti po svojoj volji, \u0161to posve nedvosmisleno uklju\u010duje obilaske PP\/PGP te pristup podatcima o postupanju prema iregularnim migrantima koji su tamo zadr\u017eavani.<\/p>\n

Me\u0111utim, od lipnja 2018. MUP uskra\u0107uje neposredan pristup predmetima i podatcima o postupanju prema iregularnim migrantima pa nam je, primjerice prilikom NPM obilaska PGP-a, onemogu\u0107en uvid u Informacijski sustav MUP-a, a u odnosu na pojedina\u010dne predmete voditelj slu\u017ebe za nezakonite migracije PU objasnio je kako je policijski slu\u017ebenik koji vodi predmete na godi\u0161njem odmoru, \u201esvi predmeti su zaklju\u010dani u ormaru\u201c, a ni pomo\u0107nik na\u010delnika niti voditelj odjela za nezakonite migracije nemaju ovlast izvaditi ih. Istaknuo je i kako bi pojedina\u010dne predmete dobili da je obilazak prethodno najavljen, iako \u010dlanci 5. ZNPM-a i 20. OPCAT-a predstavnicima NPM-a izri\u010dito daju ovlast nenajavljenih obilazaka tijela ili ustanova. S druge strane, prilikom NPM obilazaka prihvatnih centara suradnja je bila dobra te je osiguran pristup predmetima i prostorijama, \u0161to pokazuje nekonzistentnost u postupanju MUP-a.<\/p>\n

Podatci su uskra\u0107eni i tijekom provo\u0111enja ispitnih postupaka, iako sukladno \u010dl. 24. ZoPP-a, pu\u010dka pravobraniteljica ima ovlast zatra\u017eiti potrebne informacije, podatke, obja\u0161njenja, akte i drugu dokumentaciju od dr\u017eavnog tijela, koje je tome du\u017eno udovoljiti. Jedan takav ispitni postupak proveden je u PGP, povodom izvje\u0161\u0107a Border Violence Monitoring Networka (BVMN) u kojem je navedeno kako su migranti, pa i pripadnici ranjivih skupina, smje\u0161tani u podrumsku prostoriju postaje u kojoj nisu imali pristup WC -u, vodi i hrani te im je uskra\u0107eno pravo tra\u017eenja azila. Me\u0111u njima je bio i maloljetnik koji je izjavio da je tamo dr\u017ean vi\u0161e od sat vremena i tu\u010den \u0161akama i palicama, uz kori\u0161tenje elektro\u0161okera. U samoj PGP, voditelj Slu\u017ebe za nezakonite migracije PU nije omogu\u0107io uvid u sve zatra\u017eene podatke, naglasiv\u0161i prvo kako ne mo\u017ee, a onda kako ih ne\u0107e dati, ve\u0107 \u0107e dopustiti uvid samo u one predmete koje zatra\u017eimo po imenu i prezimenu pritu\u017eitelja i samo za datume navedene u izvje\u0161\u0107u BVMN. Tako su se jedini dostupni predmeti odnosili na datume u kojima se postupalo prema 11 stranih dr\u017eavljana kojima je odbijen ulaz u RH. Me\u0111utim, nismo mogli utvrditi jesu li navedenih datuma provo\u0111ene druge mjere sukladno Zakonu o strancima, a ako jesu, kako se postupalo s ve\u0107im grupama iregularnih migranata, naro\u010dito s pripadnicima ranjivih skupina \u2013 primjerice, kako se utvr\u0111uje ranjivost ili kako se primjenjuje Protokol o postupanju prema djeci bez pratnje te je li bilo odstupanja u postupanju prema razli\u010ditim grupama u istom vremenskom razdoblju. Dodatno, tijekom provo\u0111enja ispitnog postupka komunikacija voditelja slu\u017ebe bila je neprimjerena slu\u017ebenom kontekstu, u razgovoru je nastojao zauzeti dominantnu poziciju i komunikaciju \u010diniti manje formalnom \u0161to je, uz nagla\u0161avanje kako ne\u0107e dati odre\u0111ene podatke, predstavljalo samovoljnost u postupanju.<\/p>\n

Osim uskrate podataka, tijekom provo\u0111enja vi\u0161e ispitnih postupka i NPM obilazaka, policijski slu\u017ebenici su djelatnice Ureda pu\u010dke pravobraniteljice i NPM-a na razli\u010dite na\u010dine \u201eeducirali\u201c o na\u010dinu provo\u0111enja postupaka iz ZoPP-a i ZNPM-a. Tako je u nekim slu\u010dajevima re\u010deno kako ispitni postupak ili NPM obilazak mo\u017eemo provesti jedino uz prethodnu najavu, kada \u0107e biti osiguran uvid u sve zatra\u017eene predmete koji se odnose na postupanja prema osobama ili grupama, u nekima samo u predmete koje poimence zatra\u017eimo; u pojedinim PP\/PGP mo\u017eemo dobiti ispis nekih podataka, dok u drugima podatke ne mo\u017eemo dobiti neposrednim uvidom, ve\u0107 samo ako ih zatra\u017eimo pisanim putem. Uskrata uvida u Informacijski sustav MUP-a odnosila se na sve ispitne postupke i NPM obilaske, uz obrazlo\u017eenje da prema Uputi za dodjelu lozinke i odziva Slu\u017ebe za informatiku, ne smiju davati lozinku djelatnicama Ureda pu\u010dke pravobraniteljice jer se kr\u0161enje upute smatra te\u017eom povredom slu\u017ebene du\u017enosti. MUP bi, me\u0111utim, trebao organizirati vo\u0111enje svojih podataka tako da se osigura u\u010dinkovito provo\u0111enje me\u0111unarodnih i zakonskih obveza sukladno OPCAT-u, ZNPM-u i ZoPP-u, koje imaju ve\u0107u pravnu snagu od Upute.<\/p>\n

Ovakvim proizvoljnim i razli\u010ditim tuma\u010denjem pravnog okvira koji ure\u0111uje mandat pu\u010dke pravobraniteljice i NPM-a, policijski slu\u017ebenici prekora\u010duju svoje ovlasti te onemogu\u0107uju u\u010dinkovitu provedbu poslova NPM-a i ispitivanje postupanja prema iregularnim migrantima.<\/p>\n

Pu\u010dki pravobranitelj kao neovisna nacionalna institucija za za\u0161titu ljudskih prava, sredi\u0161nje tijelo za spre\u010davanje diskriminacije i NPM, ima jedinstven mandat za promicanje i za\u0161titu ljudskih prava u okviru kojeg ispituje nezakonitosti i nepravilnosti u radu dr\u017eavnih tijela. VE je naglasilo va\u017enost uloge takvih institucija upravo u spre\u010davanju neka\u017enjivosti policijskih slu\u017ebenika za prekora\u010denje ovlasti, uklju\u010duju\u0107i i za nasilje, zbog \u010dega policijski slu\u017ebenici trebaju biti upoznati s njihovim mandatom te pravu na pristup informacijama.<\/p>\n

Zaklju\u010dno, situacija na granici RH ne mo\u017ee se promatrati izolirano od EU zakonodavstva i politika koje name\u0107u daleko najve\u0107u odgovornost perifernim dr\u017eavama za provo\u0111enje azilnih postupaka i suzbijanje iregularnih migracija. Solidarnost i pravedna podjela odgovornosti, iako temeljna na\u010dela ovog podru\u010dja, u praksi su nedovoljno realizirana, bilo normativno, financijski ili podr\u0161kom na terenu. Novo vodstvo EK nagla\u0161ava nu\u017enost pomo\u0107i i podr\u0161ke me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama za postizanje stabilnosti vanjske granice i u potpunosti funkcionalno Schengensko podru\u010dje slobode kretanja, uz nagla\u0161avanje kako \u0107e Europa uvijek po\u0161tivati svoje vrijednosti i pomagati osobama koje bje\u017ee od proganjanja ili sukoba, \u0161to je i moralna du\u017enost. Migracijske politike, zakonodavstvo i praksa mogu i moraju jam\u010diti za\u0161titu ljudskih prava, kao i na\u0107i na\u010din kako pomiriti taj pristup s onim koji u fokusu ima za\u0161titu dr\u017eavnih granica i sigurnost, pri tome imaju\u0107i u vidu kako \u010duvanje granica zahtijeva i postojanje jasnih okvira u onome \u0161to se mo\u017ee \u010diniti u ime kontrole migracija.<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n

1. Ministarstvu unutarnjih poslova, da prema iregularnim migrantima zate\u010denima na teritoriju RH provede postupke predvi\u0111ene me\u0111unarodnim i EU pravom; <\/strong><\/p>\n

2. Ministarstvu unutarnjih poslova, da djelatnicima Ureda pu\u010dke pravobraniteljice i Nacionalnog preventivnog mehanizma omogu\u0107i nenajavljen i slobodan pristup podatcima o postupanjima prema iregularnim migrantima, sukladno OPCAT-u, ZNPM-u i Zakonu o pu\u010dkom pravobranitelju;\u00a0 <\/strong><\/p>\n

3. Dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu, da provede u\u010dinkovitu istragu o navodima o sustavnim kr\u0161enjima prava iregularnih migranata.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n

Diskriminacija temeljem rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee te nacionalnog podrijetla<\/a><\/p>\n

Policijski sustav<\/a><\/p>\n

Zatvorski sustav<\/a><\/p>\n

Osobe s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Migracije su izazov na globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini, kako za dr\u017eave polazi\u0161ta, tako i za one tranzita i odredi\u0161ta. Pri tome, iregularne migracije izazivaju najve\u0107e prijepore, a malo je rje\u0161enja koja bi omogu\u0107ila druga\u010dije, odnosno zakonite puteve dolaska onima kojima je za\u0161tita potrebna. Kada se govori o uzrocima masovnih migracija, kao i njihovu rje\u0161avanju, […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8009,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[414,1885,1865,433,1837,1935,1936],"class_list":["post-8184","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-migracije","tag-izvjesce2019","tag-migranti","tag-nacionalni-preventivni-mehanizam-npm","tag-policija","tag-policijsko-postupanje","tag-uskrata-podataka"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8184","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8184"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8184\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8970,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8184\/revisions\/8970"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8009"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8184"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8184"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8184"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}