{"id":8137,"date":"2020-05-08T13:54:06","date_gmt":"2020-05-08T11:54:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8137"},"modified":"2020-09-18T11:21:27","modified_gmt":"2020-09-18T09:21:27","slug":"pravo-na-zdrav-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-zdrav-zivot\/","title":{"rendered":"Pravo na zdrav \u017eivot"},"content":{"rendered":"

Za\u0161tita okoli\u0161a i prirode, klimatske promjene i javno zdravlje<\/strong><\/p>\n

Ekolo\u0161ka svijest i okoli\u0161ni aktivizam ja\u010daju, \u0161to se vidi u pritu\u017ebama gra\u0111ana, inicijativa i udruga temeljem kojih smo u 2019. pokrenuli 72 ispitna postupka, uz osam pokrenutih na vlastitu inicijativu. Globalno i lokalno, klimatske promjene osvje\u0161tavaju i motiviraju op\u0107u javnost i medije na djelovanje, primarno zbog katastrofalnih doga\u0111aja s razornim posljedicama po okoli\u0161, prirodu i ljude, no (pre)visoke razine one\u010di\u0161\u0107enja, posebice zraka, sve vi\u0161e prepoznaju i nositelji vlasti.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Sre\u0107om, 2019. nije bila po\u017earna godina, a protupo\u017earna za\u0161tita je unaprije\u0111ena postavljanjem video nadzora na tri nove lokacije, pa ih je sada 46, u Zadarskoj, \u0160ibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrova\u010dko-neretvanskoj \u017eupaniji, no prema podatcima MUP-a stanje hidrantske mre\u017ee i dalje nije zadovoljavaju\u0107e u manje razvijenim dijelovima zemlje. Novost su pritu\u017ebe udruga na zlouporabu \u0161uma, koje su zbog sumnje u po\u010dinjenje kaznenih djela ustupljene DORH-u.<\/p>\n

Ni u 2019. nije donesen novi Plan za\u0161tite okoli\u0161a niti je njegov prijedlog bio u javnom savjetovanju, a prema dostupnim informacijama iz MZOE, bit \u0107e donesen nakon usvajanja nove Strategije odr\u017eivog razvitka RH, s kojom treba biti uskla\u0111en. Prijedlog Plana iz javne rasprave 2016. predvi\u0111ao je uvo\u0111enje obvezuju\u0107e procjene utjecaja na zdravlje (HIA) prije planiranja i izgradnje velikih industrijskih i drugih infrastrukturnih objekata, \u0161to i mi isti\u010demo od 2014. Prema informacijama iz MZ- a, HZJZ je sudjeluju\u0107i u radnoj skupini za izradu ovog Plana iznio potrebu dono\u0161enja podzakonskog akta kojim bi se regulirala procjena utjecaja na zdravlje, prema postoje\u0107oj metodologiji HIA. Nije donesena ni Strategija razvoja javnog zdravstva, koja se, tako\u0111er prema informacijama iz MZ-a, izra\u0111uje i mijenja naziv u Nacionalni plan razvoja javno zdravstvenih djelatnosti, a va\u017ena je za razvoj zdravstvene ekologije i uvo\u0111enje HIA-e, a nije donesena ni Strategija nisko uglji\u010dnog razvoja RH, koja je bila u javnoj raspravi jo\u0161 2017.<\/p>\n

Na\u010delo predostro\u017enosti, jedno od osnovnih na\u010dela u za\u0161titi okoli\u0161a i zdravlja, nedovoljno se primjenjuje. Mehanizam sustavne prevencije i za\u0161tite zdravlja kod zahvata koji mogu utjecati i utje\u010du na okoli\u0161 i dalje nedostaje, \u0161to se vidi kod pojedina\u010dnih zahvata. \u010cekaju se rezultati petogodi\u0161nje Studije o utjecaju okoli\u0161nih \u010dimbenika na zdravlje gra\u0111ana Slavonskog Broda koja je rijetki primjer post reaktivne za\u0161tite zdravlja, a prema nama dostupnim informacijama, 2020. je zadnja godina njezine provedbe. Studije utjecaja odlagali\u0161ta otpada Karepovac i Lon\u010darica Velika na zdravlje gra\u0111ana koji \u017eive u njihovoj blizini s metodom uzorkovanja zraka, vode i tla jo\u0161 nisu u planu, unato\u010d preporuci iz Izvje\u0161\u0107a za 2017., a nije provedena ni tada\u0161nja preporuka MZOE da studije izvedivosti za budu\u0107e centre za gospodarenje otpadom (CGO) uklju\u010de procjenu utjecaja na zdravlje, jer su postoje\u0107e analize nedostatne. Studija izvedivosti za CGO Le\u0107evica nedovoljno obra\u0111uje pitanje zdravlja, \u010dak i unato\u010d iskustvu s djelatnim CGO-ima, posebice Mari\u0161\u0107inom, na koji su nam se gra\u0111ani Mar\u010delja i u 2019. pritu\u017eivali da one\u010di\u0161\u0107uje zrak, da smrad kiseline nadra\u017euje sluznicu, kao i glavobolju, mu\u010dninu i probleme s disanjem. Stoga, mjere za za\u0161titu zraka i zdravlja, ukoliko se i provode, nisu u\u010dinkovite.<\/p>\n

Okoli\u0161ne udruge isti\u010du da su postupci procjene utjecaja na okoli\u0161 i ocjene prihvatljivosti za ekolo\u0161ku mre\u017eu te sustav ubla\u017eavanja utjecaja sagra\u0111enih zahvata, nedovoljno u\u010dinkoviti. U postupcima procjene utjecaja na okoli\u0161 nije omogu\u0107eno sudjelovanje javnosti u ranijoj fazi, odnosno kod izdavanja lokacijskih i gra\u0111evinskih dozvola. Sudski postupci dugo traju, a praksa pokazuje da sudovi ne odlu\u010duju ni o prijedlozima okoli\u0161nih udruga o odgodnom u\u010dinku tu\u017ebe niti donose privremene mjere va\u017ene za o\u010duvanje ustavnih vrednota okoli\u0161a, prirode i zdravlja. Ograni\u010deno je i pravo na pristup informacijama zbog nepotpunih slu\u017ebenih stranica MZOE-a i DIRH-a, dok Hrvatska banka za obnovu i razvitak odbija dostaviti informacije o kreditima za obnovu i razvoj unato\u010d odlukama Povjerenika za informiranje, koje su potvrdili Vrhovni i Ustavni sud. Udruge navode i kako se ne nadziru ribnjaci nad kojima je zabranjen lov ptica preletnica, da stradavaju strogo za\u0161ti\u0107ene i nelovne ptice, da se okoli\u0161 kontaminira olovnom sa\u010dmom te ukazuju na deset slu\u010dajeva namjernog trovanja \u017eivotinja u kojima su stradali i strogo za\u0161ti\u0107eni orlovi i supovi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Za\u0161tita zraka, tla, voda i mora<\/strong><\/p>\n

U\u010dinkovit nadzor, odnosno inspekcijske slu\u017ebe primjereno kapacitirane znanjem i vremenom za utvr\u0111ivanje nepravilnosti i odre\u0111ivanje mjera kojima \u0107e se one ispraviti te izdana rje\u0161enja izvr\u0161iti, klju\u010dan su \u010dimbenik za\u0161tite okoli\u0161a. Za razliku od 2018. kada nije bilo nadzora nad ovla\u0161tenicima za obavljanje stru\u010dnih poslova za\u0161tite okoli\u0161a, u 2019. su provedena dva, kojima su otklonjeni manji nedostatci u izradi izvje\u0161\u0107a o kvaliteti zraka za lebde\u0107e \u010destice, pri \u010demu ovla\u0161tenja n isu ukinuta. Inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a DIRH-a obavijestila nas je da je izvr\u0161ila 13 uzorkovanja otpada, a podatke o broju izvr\u0161enih uzorkovanja tla, mora i zraka, koje smo tako\u0111er zatra\u017eili, nije nam dostavila. Budu\u0107i da ni u 2018. niti jednom nije bilo nare\u0111eno uzorkovanje tla, mora i zraka, svakako bi trebalo unaprijediti ovu mjeru pra\u0107enja stanja okoli\u0161a, odnosno \u010de\u0161\u0107e ju koristiti.<\/p>\n

Inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a DIRH-a u gotovo svim nadzorima postupa po Zakonu o za\u0161titi zraka, a prema podatcima MZOE, u 2019. je upu\u0107eno pet zahtjeva za mjerenje posebne namjene, kao i u 2018. No, MZOE ne utvr\u0111uje utemeljenost Odluka u kojima JLS-i uglavnom odlu\u010duju da mjerenja posebne namjene nisu potrebna, pa bi trebalo unaprijediti njihovu u\u010dinkovitost. Pro\u0161irenje Dr\u017eavne mre\u017ee za trajno pra\u0107enje kvalitete zraka trebalo bi zavr\u0161iti u 2021., a radove na plinofikaciji Rafinerije nafte Bosanki Brod u 2020. Osim jo\u0161 uvijek aktualnog slu\u010daja one\u010di\u0161\u0107enja zraka u Slavonskom Brodu, od 2018. postupamo po pritu\u017ebama gra\u0111ana Mar\u010delja na one\u010di\u0161\u0107enje zraka na lokaciji CGO-a Mari\u0161\u0107ina, zbog emisija prvenstveno lebde\u0107ih \u010destica i sumporovodika. Po podatcima inspekcije za\u0161tite okoli\u0161a DIRH-a, nakon pu\u0161tanja u rad baklje za spaljivanje odlagali\u0161nih \u00a0plinova \u00a0sredinom\u00a0 2019. izmjereno je jedno prekora\u010denje sumporovodika. No, gra\u0111ani i dalje prijavljuju visoke vrijednosti lebde\u0107ih \u010destica i neugodne mirise,\u00a0 \u00a0\u010dak i na\u00a0 \u00a0gornjim\u00a0 vrijednostima sumporovodika te, primjerice, \u201ezamrznu\u0107e\u201c podataka o vrijednostima sumporovodika s mjerne stanice Vi\u0161kovo-Mari\u0161\u0107ina koje objavljuje Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske \u017eupanije. U po\u017earu na Jaku\u0161evcu gorio je glomazni otpad, no i druge vrste odlo\u017eenog otpada, te su zabilje\u017eene poja\u010dane emisije lebde\u0107ih \u010destica, a ostale podatke jo\u0161 prikupljamo.<\/p>\n

Nema napretka po pitanju za\u0161tite tla, unato\u010d na\u0161oj preporuci iz 2018. da se osigura njegov monitoring te da se u postupcima procjene utjecaja zahvata na okoli\u0161 uvedu mjere pra\u0107enja stanja uz obvezna uzorkovanja. \u010cinjenica da u EU jo\u0161 ne postoji cjelovita politika za\u0161tite tla i zemlji\u0161ta te da je prijedlog Direktive najavljen za 2020., ne bi trebala biti prepreka za poduzimanje drugih preventivnih i za\u0161titnih radnji za njegovo bolje o\u010duvanje u RH.<\/p>\n

Prema Zakonu o vodama, kada monitoring ili drugi slu\u017ebeni podatci poka\u017eu malu vjerojatnost postizanja ciljeva za\u0161tite voda, Hrvatske vode moraju osigurati dopunske mjere koje uklju\u010duju i uspostavljanje stro\u017eih standarda kakvo\u0107e okoli\u0161a. U 2019. te mjere nisu poduzete, a Izvje\u0161\u0107e o rezultatima monitoringa povr\u0161inskih, priobalnih i podzemnih voda te oko 9.900 analiza, Hrvatske vode predat \u0107e MZOE-u do kraja lipnja 2020. No, prema podatcima Hrvatskih voda u 2019. je zabilje\u017eeno 37 slu\u010dajeva iznenadnih one\u010di\u0161\u0107enja, me\u0111u kojima je i one\u010di\u0161\u0107enje rijeke Ora\u0161nice kod Knina zbog prelijevanja otpadnih voda iz laguna tvornice, za \u010diju su sanaciju Hrvatske vode izdvojile najve\u0107i iznos od 694.135,00 kuna. Jo\u0161 ranije je utvr\u0111eno da isti one\u010di\u0161\u0107iva\u010d posluje bez vodopravne i okoli\u0161ne dozvole, da je u zadnjih 10 godina evidentirano 11 one\u010di\u0161\u0107enja i intervencija, a i ustanovljeno je kako je isti izvor one\u010di\u0161\u0107enja trajno prijete\u0107a opasnost po vode Ora\u0161nice i Krke. Podatci su prikupljeni u ispitnom postupku kojeg vodimo od 2017., a kulminiralo je ekolo\u0161kom katastrofom u travnju 2019., kada je industrijski otpad dospio u Krku i do\u0161ao \u010dak do Nacionalnog parka. Zato smo preporu\u010dili DIRH-u da zabrani rad postrojenja i\/ili obavljanja djelatnosti i kazni one\u010di\u0161\u0107iva\u010da, no to nije u\u010dinjeno, s obrazlo\u017eenjem da je u tijeku postupak isho\u0111enja okoli\u0161ne dozvole.<\/p>\n

U 2019. ministar za\u0161tite okoli\u0161a nije niti jednom naredbom privremeno ili trajno zabranio ili ograni\u010dio ispu\u0161tanje otpadnih voda na odre\u0111enom podru\u010dju, odnosno osobama koje obavljaju odre\u0111ene djelatnosti, \u0161to je propisano Zakonom o vodama u slu\u010daju izvanrednog one\u010di\u0161\u0107enja, kada prijeti opasnost od pogor\u0161anja kakvo\u0107e voda u vodnom tijelu. Stoga, u cilju unaprje\u0111enja za\u0161tite voda, ponavljamo preporuku iz 2018. da MZOE, MZ i Hrvatske vode izrade i objave analizu u\u010dinkovitosti mjera za\u0161tite izvori\u0161ta pitke vode, vodocrpili\u0161ta i vodoopskrbnih objekata.<\/p>\n

Zabilje\u017een je 21 slu\u010daj one\u010di\u0161\u0107enja mora i obalnog podru\u010dja, uglavnom otpadnim vodama. Doneseno je sedam rje\u0161enja, za razliku od 2018. kada su donesena samo tri, a i trostruko je ve\u0107i broj prijava one\u010di\u0161\u0107enja. EK je usvojila Direktivu o smanjenju jednokratne plastike s rokom primjene do 2021., no MZOE za sada nije zapo\u010delo s uskla\u0111ivanjem zakonodavstva, \u0161to smo preporu\u010dili u Izvje\u0161\u0107u za 2018., kako bi se za\u0161titilo Jadransko more, koje je najvi\u0161e one\u010di\u0161\u0107eno plastikom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Odr\u017eivo gospodarenje otpadom<\/strong><\/p>\n

Izvje\u0161\u0107e EK za RH 2020. isti\u010de nizak udio recikliranja komunalnog otpada od 25% i visok udio odlaganja od 66%, za razliku od prosjeka EU po kojem se 47% otpada reciklira, a 22% odla\u017ee. Prema redu prvenstva gospodarenja otpadom, odlaganje najvi\u0161e one\u010di\u0161\u0107uje okoli\u0161 i \u0161teti zdravlju , zbog \u010dega bi se u \u0161to ve\u0107oj mjeri trebali primjenjivati ostali postupci: sprje\u010davanje nastanka otpada, priprema za ponovnu uporabu, recikliranje i energetska oporaba. No, u postoje\u0107em sustavu gospodarenja otpadom u RH, on se i dalje primarno odla\u017ee, \u010dak i u CGO-ima. Novi su problemi nastali nakon zatvaranja odlagali\u0161ta neopasnog otpada koja su morala biti zatvorena i sanirana nakon 31. prosinca 2018., s tim da jo\u0161 nisu sva ni zatvorena ni sanirana. Prema podatcima MZOE s kraja 2019., od 84 aktivnih odlagali\u0161ta sanirano je 57, sanacija 12 je u tijeku, a za 16 je u pripremi. Od zatvorenih 217 sanirano je 144 odlagali\u0161ta, sanacija 22 je u tijeku, a za 51 se tek priprema.<\/p>\n

MZOE navodi da \u0107e se utvr\u0111eni nedostatci provedbe prethodne obrade otpada prije odlaganja na postoje\u0107im odlagali\u0161tima rje\u0161avati za svako odlagali\u0161te zasebno, tako da \u0107e se tok otpada preusmjeriti na obradu koja prethodi odlaganju, \u0161to je za ve\u0107inu odlagali\u0161ta povezano s po\u010detkom rada CGO-a i\/ili postrojenja za biolo\u0161ku obradu otpada. Do kraja 2022. trebali bi biti izgra\u0111eni svi CGO-i, osim CGO Zagreb koji \u0107e se dovr\u0161iti \u201eneposredno nakon 2022.\u201c.<\/p>\n

U 2019. su dovr\u0161ene studije izvedivosti za CGO Babina Gora i Lu\u010dino Razdolje, zavr\u0161no se a\u017eurira studija za CGO Pi\u0161kornica, a zapo\u010dela je provedba ugovora za izradu studija izvedivosti za CGO -e Zagreb, Orlovnjak i \u0160agulje. Projekt CGO Babina Gora odobren je za financiranje sredstvima EU, a zapo\u010deo je postupak odobrenja za CGO Lu\u010dino Razdolje. Prema Arhu\u0161koj konvenciji, studija izvedivosti je informacija o okoli\u0161u, pa smo u Izvje\u0161\u0107u za 2017. preporu\u010dili da se, u skladu s Planom gospodarenja otpadom te Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u , izrade sve studije izvedivosti za planirane CGO-e, uz reviziju predvi\u0111enih lokacija te procjenu utjecaja na okoli\u0161 i zdravlje. No, ova preporuka nije prihva\u0107ena s obrazlo\u017eenjem da Vlada RH studiju izvedivosti za CGO-e ne smatra predmetom javne rasprave.<\/p>\n

Problemi u radu CGO Mari\u0161\u0107ina nastavljeni su i u 2019., unato\u010d otplinjavanju. Potrebno je stoga ispitati koliko su CGO-i uskla\u0111eni s redom prvenstva gospodarenja otpadom i po\u0161tuju li obvezu smanjenja mase odlo\u017eenog biorazgradivog otpada propisanu Zakonom o gospodarenju otpadom. Naime, postoje\u0107i CGO-i primjenjuju isklju\u010divo mehani\u010dko-biolo\u0161ku obradu (MBO) mije\u0161anog komunalnog otpada (MKO) kojoj pogoduje neizdvajanje biorazgradivog otpada, a nijedan nema centar za ponovnu uporabu, sortirnicu ni postrojenje za biolo\u0161ku obradu odvojeno prikupljenog bio otpada koji su prioritetni po redu prvenstva i tako\u0111er predvi\u0111eni Planom gospodarenja otpadom RH 2017.-2022. Iz studije izvedivosti za CGO Le\u0107evica vidi se da ih ni ondje nema, nego se planira isti MBO kao u postoje\u0107im CGO-ima. Nije rije\u0161eno ni pitanje goriva iz otpada (SRF\/RDF) pa je u 2019. izra\u0111ena \u201eStru\u010dna podloga za studiju koja \u0107e analizirati i predlo\u017eiti sustav koji je potreban RH za energetsku oporabu otpada\u201c, iako ga postoje\u0107i CGO-i ve\u0107 proizvode i odla\u017eu, istovremeno tra\u017ee\u0107i rje\u0161enja za njegovo preuzimanje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Za\u0161tita od buke, neioniziraju\u0107eg zra\u010denja i svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja<\/strong><\/p>\n

Za u\u010dinkovitu za\u0161tite od buke potrebno je precizno mjerenje u stvarnim uvjetima, odnosno na izvoru, lokaciji i u vremenu u kojem je buka najizra\u017eenija, na \u0161to nam se gra\u0111ani pritu\u017euju. Sanitarna inspekcija DIRH-a je u 2019. provela 691 nadzor u kojem je utvr\u0111eno 250 nesukladnosti.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Za\u0161tita od neioniziraju\u0107eg zra\u010denja je nedostatna jer zanemaruje dugoro\u010dne, kumulativne, sinergijske i biolo\u0161ke u\u010dinke, \u010demu u prilog govori \u010dak 13 baznih stanica postavljenih na jednoj gra\u0111evini. Broj pritu\u017ebi gra\u0111ana i inicijativa iz cijele Hrvatske konstanto raste, u 2019. i zbog uvo\u0111enja 5G mre\u017ee, pa nam se u sve ve\u0107em broju obra\u0107aju znanstvenici razli\u010ditih grana medicine, upozoravaju\u0107i na opasnosti za zdravlje. U trenutku izrade Izvje\u0161\u0107a, Hrvatska regulatorna agencija za mre\u017ene djelatnosti (HAKOM) provodi javnu raspravu o dodjeli frekvencijskih pojaseva 700 i 1500 MHz, 3,6 i 26 GHz za 5G, a tvrdi da 5G nije bitno druga\u010dija za zdravlje te da \u0107e koristiti ve\u0107i broj baznih stanica manjih izra\u010denih snaga, unutar grani\u010dnih razina, kako je propisano Pravilnikom za za\u0161titu od elektromagnetskih polja. Prema podatcima MZ-a, on regulira i za\u0161titu od neioniziraju\u0107eg zra\u010denja 5G mre\u017ee, no podatci o njoj nisu objavljeni na slu\u017ebenoj stranici MZ-a. Za zaklju\u010diti je da se zdravstveni u\u010dinci 5G mre\u017ee, odnosno neioniziraju\u0107eg zra\u010denja, jo\u0161 uvijek nedovoljno razmatraju te da se ne provodi na\u010delo predostro\u017enosti.<\/p>\n

U ispitnim postupcima po pritu\u017ebama na bazne stanice \u010desto se utvrdi da su pu\u0161tene u rad bez uporabne dozvole. Gra\u0111evinska inspekcija DIRH-a je u 2019. provela 48 nadzora i donijela \u010detiri rje\u0161enja o uklanjanju, no niti jedna bazna stanica nije uklonjena, nego se prethodno izri\u010de ve\u0107i broj nov\u010danih kazni, i u iznosu od 200.000 kuna, no to na teleoperatere ne djeluje odvra\u0107uju\u0107e. Prethodno donesena rje\u0161enja gra\u0111evinske inspekcije o uklanjanju baznih stanica zbog neuskla\u0111enosti s prostornim planom Grada Pule poni\u0161tena su zbog Uredbe o mjerilima razvoja elektroni\u010dke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, a \u010deka se odluka Visokog upravnog suda povodom \u017ealbe.<\/p>\n

Ni u 2019. inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a DIRH-a nije provela nadzore po Zakonu o za\u0161titi od svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja, jer nema provedbenih propisa, no po MZOE-u zakonska osnova postoji, \u0161to je u skladu s na\u0161om preporukom iz 2018., a ovakvo prebacivanje odgovornosti izme\u0111u DIRH-a i MZOE-a na \u0161tetu je gra\u0111ana, koji ostaju neza\u0161ti\u0107eni.<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n

1. Ministarstvu za\u0161tite okoli\u0161a i energetike, da u skladu s Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u dovr\u0161i izradu Plana za\u0161tite okoli\u0161a i Strategije niskouglji\u010dnog razvoja;<\/strong><\/p>\n

2. Ministarstvu zdravstva, da dovr\u0161i izradu Strategije razvoja javnog zdravstva te da u suradnji s Ministarstvom za\u0161tite okoli\u0161a i energetike uvede obvezuju\u0107u procjenu utjecaja na zdravlje (HIA) prije planiranja i izgradnje velikih industrijskih i drugih infrastrukturnih objekata;<\/strong><\/p>\n

3. Pravosudnoj akademiji, da u program edukacije pravosudnih du\u017enosnika uvrsti pravo okoli\u0161a;<\/strong><\/p>\n

4. Ministarstvu za\u0161tite okoli\u0161a i energetike, da unaprijedi pra\u0107enje kvalitete zraka, posebice emisije lebde\u0107ih \u010destica i da osigura monitoring tla, uz obvezno uzorkovanje;<\/strong><\/p>\n

5. Ministarstvu za\u0161tite okoli\u0161a i energetike, Ministarstvu zdravstva i Hrvatskim vodama, da izrade i objave analizu mjera za\u0161tite izvori\u0161ta pitke vode, vodocrpili\u0161ta i vodoopskrbnih objekata;<\/strong><\/p>\n

6. Ministarstvu za\u0161tite okoli\u0161a i energetike, da sukladno Direktivi izradi prijedlog propisa o smanjenju uporabe jednokratne plastike;<\/strong><\/p>\n

7. Ministarstvu za\u0161tite okoli\u0161a i energetike, da zabrani primjenu MBO tehnologije u svim CGO-ima i unaprijedi procjenu utjecaja na zdravlje u studijama izvedivosti za CGO-e;<\/strong><\/p>\n

8. Ministarstvu zdravstva, da unaprijedi za\u0161titu zdravlja od dugoro\u010dnih, kumulativnih, sinergijskih i biolo\u0161kih u\u010dinaka neioniziraju\u0107eg zra\u010denja baznih stanica teleoperatera.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n

Komunalno gospodarstvo i javna usluga prikupljanja mije\u0161anog i biorazgradivog komunalnog otpada<\/a><\/p>\n

Stanovanje, energetsko siroma\u0161tvo i pristup vodi<\/a><\/p>\n

Zdravlje<\/a><\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju zdravlja<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161tita okoli\u0161a i prirode, klimatske promjene i javno zdravlje Ekolo\u0161ka svijest i okoli\u0161ni aktivizam ja\u010daju, \u0161to se vidi u pritu\u017ebama gra\u0111ana, inicijativa i udruga temeljem kojih smo u 2019. pokrenuli 72 ispitna postupka, uz osam pokrenutih na vlastitu inicijativu. Globalno i lokalno, klimatske promjene osvje\u0161tavaju i motiviraju op\u0107u javnost i medije na djelovanje, primarno zbog […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8138,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[696,702,1913,1910,1901,1885,1875,1909,1912,1911,1048,1288],"class_list":["post-8137","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-zastita-okolisa","tag-zdravlje","tag-centri-za-gospodarenje-otpadom","tag-gospodarenje-otpadom","tag-inspekcijski-nadzor","tag-izvjesce2019","tag-javno-zdravstvo","tag-klimatske-promjene","tag-oneciscenje","tag-otpad","tag-pozari","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8137","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8137"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8137\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8954,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8137\/revisions\/8954"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8138"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8137"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8137"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8137"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}