{"id":8105,"date":"2020-05-08T13:55:47","date_gmt":"2020-05-08T11:55:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8105"},"modified":"2020-09-18T11:20:47","modified_gmt":"2020-09-18T09:20:47","slug":"izrazavanje-u-javnom-prostoru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru\/","title":{"rendered":"Izra\u017eavanje u javnom prostoru"},"content":{"rendered":"

Sloboda izra\u017eavanja va\u017ena je ne samo za osobu koja neku informaciju iznosi, ve\u0107 i za sve koje je primaju, kao jedan od na\u010dina razvitka pluralizma, \u0161to je od iznimne va\u017enosti u demokratskim dru\u0161tvima. Neizostavnu ulogu pri tome imaju mediji koji osiguravaju pravo gra\u0111ana da budu informirani i sami vrednuju va\u017enost pojedinih informacija.<\/p><\/blockquote>\n

\"\"<\/p>\n

U sve umre\u017eenijem dru\u0161tvu sve je \u010de\u0161\u0107e izno\u0161enje neistinitih podataka u medijima, kao i daljnja zloupotreba takvih objava, \u010dime se mo\u017ee utjecati na javno mnijenje te uzrokovati doga\u0111aje do kojih mo\u017eda i ne bi do\u0161lo da su gra\u0111anima prezentirane \u010dinjenice. Nakon \u0161to je 2018. EU donijela akcijski plan za borbu protiv dezinformacija, 2019. je uspostavljen tzv. Rapid Alert System (RAS), kojim se nastoji oja\u010dati suradnja s online platformama radi identificiranja dezinformiraju\u0107ih kampanja i sprje\u010davanja njihovog \u0161irenja, neovisno o dr\u017eavi iz koje su plasirane. Kako bi odgovorio na kritike, Facebook je uo\u010di izbora za EP 2019., radi suzbijanja dezinformiranja javnosti pro\u0161irio svoju ve\u0107 postoje\u0107u mre\u017eu provjeritelja \u010dinjenica te je, me\u0111u ostalima, u nju uklju\u010dio i hrvatski portal Faktograf.hr, a s istim ciljem, u mre\u017eu European Journalism Training Association te program eufactcheck.eu uklju\u010dio se i zagreba\u010dki Fakultet politi\u010dkih znanosti. EU je u Izvje\u0161\u0107u o provedbi Akcijskog plana protiv dezinformiranja iz lipnja 2019. ustvrdila kako \u010dlanice moraju poja\u010dati suradnju s provjeriteljima \u010dinjenica i osna\u017eiti korisnike da ih bolje prepoznaju, a EK se obvezala ulo\u017eiti dodatnih 2,5 milijuna eura za izgradnju nove digitalne infrastrukture.<\/p>\n

Pored la\u017enih vijesti, u javnom je prostoru velik problem i mrzila\u010dki govor, koji je sveprisutan u novinskim \u010dlancima, komentarima ispod internetskih \u010dlanaka, online objavama korisnika, grafitima, slikama, uzvicima, pjesmama ili gestikulacijama, a usmjeren je prema pripadnicima nacionalnih manjina, posebice Srbima i Romima, pripadnicima vjerskih\u00a0\u00a0 zajednica, osobama druga\u010dije spolne orijentacije, ali i prema migrantima, dr\u017eavnim i javnim slu\u017ebenicima te mnogima drugima.<\/p>\n

Kako bismo dobili uvid u aktivnosti i prakse mladih na internetu, njihovu percepciju \u0161to je govor mr\u017enje, koliko je prisutan, intenzitetu izlo\u017eenosti, ali i njegovim posljedicama i \u0161tetnosti te mogu\u0107nostima za\u0161tite, tijekom 2019. proveli smo istra\u017eivanje o govoru mr\u017enje me\u0111u mladima u dobi od 18 do 30 godina. Podatci pokazuju da ih je 96% u zadnja tri mjeseca vidjelo komentare koje diskriminiraju prema nekoj osnovi, polovini je netko uputio mrzila\u010dki komentar, a 25% ih je tome bilo izlo\u017eeno kroz mobilne aplikacije, poput Whatsappa, Vibera, Messengera i drugih, dok je po\u010dinitelj naj\u010de\u0161\u0107e nepoznata osoba. Podatci tako\u0111er pokazuju da mrzila\u010dki komentari kod \u017ertve nekad izazivaju suicidalne namjere, no \u010de\u0161\u0107e osje\u0107aje neadekvatnosti, nedovoljne vrijednosti, srama, straha, ljutnje, tuge te poni\u017eenosti.<\/p>\n

Nedostatna za\u0161tita korisnika na dru\u0161tvenim mre\u017eama i mobilnim aplikacijama pogoduje onima koji neure\u0111eni prostor koriste za \u0161irenje mr\u017enje i poticanje na nasilje. Alarmantan je podatak kako 68% mladih nije prijavilo mrzila\u010dki komentar jer su smatrali da nisu zaista ugro\u017eeni (\u201eincident nije bio dovoljno ozbiljan\u201c) ili misle da su takvi incidenti uobi\u010dajeni (\u201eto se ionako stalno doga\u0111a, nema smisla prijavljivati\u201c). Podatci ukazuju da me\u0111u mladima nema dovoljno ra\u010dunalne ni internetske pismenosti, a strah od normalizacije \u0161tetnog izri\u010daja, na koji smo ukazali u Izvje\u0161\u0107u za 2018., prema istra\u017eivanju dodatno je poja\u010dan budu\u0107i da je \u010dak 96% ispitanika navelo da su u posljednja tri mjeseca vidjeli mrzila\u010dke komentare, a gotovo svakoj drugoj osobi su bili upu\u0107eni u posljednjih pet godina. Takvo pona\u0161anje, koje nije samo nezakonito ve\u0107 nanosi \u0161tetu dru\u0161tvu jer kod pojedinaca mo\u017ee izazvati strah i suicidalne osje\u0107aje, uzima se kao uobi\u010dajena pojava, ne prijavljuje se i zanemaruje.<\/p>\n

Osim toga, mrzila\u010dke objave zabilje\u017eene su i u manjem dijelu medija, objavama i naslovima poput \u201eSrbi u Hrvatskoj trebali bi biti sretni \u0161to \u017eive u njoj\u201c, \u201eRomi ne miruju, novi obra\u010dun ispred romskih ku\u0107a, pucali iz auta\u201c, \u201eZa\u0161to invaziju iz islamskog svijeta nazivamo migracijom?\u201c, \u201eProsje\u010dan uhljeb za \u017eivota nam ukrade preko pet milijuna kuna\u201c i druge. Tijekom 2019. Vije\u0107e za elektroni\u010dke medije je analiziralo 49 predmeta, a utvrdilo je povredu Zakona o elektroni\u010dkim medijima te izreklo mjeru upozorenja jedino nakon \u0161to su u sredi\u0161njem Dnevniku HTV-a emitirani unaprijed montirani kadrovi navija\u010da sa zastavom na kojoj je grb s prvim bijelim poljem, a u gornjem lijevom kutu veliko slovo \u201eU\u201c, jer tako prikazani sadr\u017eaj nije u skladu s programskim na\u010delima prema kojima je HRT du\u017ean promicati nacionalne interese, pridonositi po\u0161tivanju i promicanju temeljnih ljudskih prava i sloboda, domoljublju, toleranciji, razumijevanju, po\u0161tivanju razli\u010ditosti te demokratskih sloboda. U preostalim predmetima nije utvr\u0111ena povreda zakona.<\/p>\n

 <\/p>\n

Medijske slobode<\/strong><\/p>\n

Tijekom 2019. novinarska strukovna udru\u017eenja ukazivala su na pove\u0107an broj tu\u017ebi protiv novinara i medija zbog objavljivanja \u010dinjenica, preno\u0161enja izjava i drugoga, smatraju\u0107i da se time novinare i medije zastra\u0161uje te onemogu\u0107uje da izvje\u0161tavaju o istaknutim pojedincima i dru\u0161tvenim problemima, odnosno da daju vlastiti vrijednosni sud i kritiku o pojavama va\u017enima za dru\u0161tvo. Tako se, prema podatcima HND-a s po\u010detka 2019., protiv novinara i nakladnika 18 medijskih ku\u0107a vodilo ukupno 1.160 sudskih postupaka, a HRT je u prvom tromjese\u010dju 2019. podigla 33 tu\u017ebe protiv nakladnika i novinara s ukupnom vrijedno\u0161\u0107u predmeta sporova od 2,17 milijuna kuna.<\/p>\n

VE je, zajedno s partnerskim organizacijama na Platformi za za\u0161titu novinarstva i sigurnost novinara, val tu\u017ebi protiv novinara u RH ocijenilo alarmantnim te ga je svrstalo u kategoriju uznemiravanja i zastra\u0161ivanja, a MK im se na to o\u010ditovalo istaknuv\u0161i kako je HRT javno pozvalo da se nagodi s tu\u017eenicima izvan suda, iako se radi o neovisnom mediju. I predstavnik OESS-a za slobodu medija upozorio je na opasnost stvaranja atmosfere koja poti\u010de autocenzuru, a glavni tajnik Europske federacije novinara naveo je kako je pove\u0107an broj tu\u017ebi protiv novinara protivan europskom konceptu socijalnog dijaloga.<\/p>\n

Da su tu\u017ebeni zahtjevi protiv nakladnika i novinara nerijetko previsoki, prepoznao je i ESLJP, a potom i Ustavni sud, posebno u predmetima u kojima su suci pokretali sudske postupke potra\u017euju\u0107i iznose od 50 ili vi\u0161e tisu\u0107a kuna, zbog \u010dlanaka koji kritiziraju njihove presude ili preispituju na\u010din njihovog izbora i rada, jer smatraju da ih se time kleve\u0107e, vrije\u0111a, naru\u0161ava njihovo dostojanstvo i suda\u010dki ugled te izaziva du\u0161evne boli. Tu\u017eenici su smatrali da ih se takvim tu\u017ebama, posebno kada su tu\u017eitelji suci visokih sudova, stavlja u nejednak polo\u017eaj u postupku, da se time zlorabe procesna ovla\u0161tenja i potra\u017euju prekomjerni iznosi, \u010dime se djeluje odvra\u0107aju\u0107e na novinarsku profesiju. Primjerice, u predmetu kojeg je kao tu\u017eitelj inicirao sudac protiv nakladnika Narodnog lista d.d., prvostupanjski sud presudio je u tu\u017eiteljevu korist i nalo\u017eio nakladniku da isplati 50 tisu\u0107a kuna neimovinske \u0161tete, u drugom stupnju \u017ealba tu\u017eenika je odbijena, a Ustavni je sud odbio ustavnu tu\u017ebu. No, ESLJP je ustvrdio \u00a0da je \u00a0dosu\u0111ivanjem \u00a0naknade \u00a0\u0161tete \u00a0zbog\u00a0 objave \u00a0\u010dlanka\u00a0 u \u00a0kojem \u00a0je \u00a0kritiziran \u00a0sudac, nakladniku povrije\u0111eno pravo slobode izra\u017eavanja. Iako nacionalno pravo predvi\u0111a mogu\u0107nost dono\u0161enja presude radi za\u0161tite ugleda suca, ESLJP je zaklju\u010dio da takvo mije\u0161anje nije bilo nu\u017eno u demokratskom poretku niti razmjerno legitimnom cilju, jer mo\u017ee dovesti do zabrane izra\u017eavanja mi\u0161ljenja pojedinca o pitanjima od javnog interesa te zabrane kritiziranja sudbene vlasti, a posebno se nagla\u0161ava nerazmjernost dosu\u0111enog iznosa. \u00a0Takvo stajali\u0161te prihvatio je i Ustavni sud u kasnijim odlukama U-III-63\/2017 \u00a0i \u00a0U-III-458\/2018 \u00a0iz \u00a0velja\u010de \u00a0i svibnja 2019.<\/p>\n

U kontekstu medijskih sloboda, istekom 2019. prestao je va\u017eiti \u010dlanak 148. KZ-a o kaznenom djelu sramo\u0107enja, uz obrazlo\u017eenje kako \u0107e \u00a0o\u0161te\u0107enici imati dostatnu pravnu za\u0161titu \u00a0kroz zadr\u017eana kaznena djela uvrede i klevete, ali i gra\u0111anski postupak. Time je djelomi\u010dno udovoljeno opetovanim zahtjevima javnosti i HND-a, koji su jo\u0161 od 2014. tra\u017eili njegovo ukidanje iako, u praksi, ovaj institut nije ni predstavljao osobitu prijetnju slobodi izra\u017eavanja jer se, u tom smislu, \u010de\u0161\u0107e pose\u017ee za kaznenim djelom klevete.<\/p>\n

Na raznolikost medija utje\u010de i \u010dinjenica da se od 2016. neprofitni mediji oslanjaju na financiranje u okviru Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija AEM-a, u ukupnom iznosu od tri milijuna kuna. Kako institucionalnog financiranja nema, a sredstva iz Fonda nisu dostatna, neprofitni su mediji i tijekom 2019. nastavili prikupljati donacije tzv. crowdfunding kampanjama. Rje\u0161avanju tog problema pomogla bi raspodjela 30 milijuna kuna osiguran ih jo\u0161 2015. programom ESP \u201eMediji zajednice\u201c. Me\u0111utim, MK je 2019. raspisalo natje\u010daj tek za polovicu alociranih sredstava, a do kraja godine nije zavr\u0161en postupak ocjene kvalitete prijava te navodi kako se natje\u010daj odvija u dvije faze, u iznosima od po 15 milijuna kuna, budu\u0107i da se radilo na Nacrtu prijedloga zakona o elektroni\u010dkim medijima \u010dije se upu\u0107ivanje u zakonodavnu proceduru o\u010dekuje u 2020., i koji bi trebao uklju\u010divati i definiciju neprofitnih medija odnosno medija zajednice.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mrzila\u010dki govor na internetu<\/strong><\/p>\n

Sredi\u0161nji dr\u017eavni ured za razvoj digitalnog dru\u0161tva jo\u0161 je 2018. najavio dono\u0161enje Zakona o sprje\u010davanju neprimjerenog pona\u0161anja na internetu, koji je u sije\u010dnju 2019. uvr\u0161ten u Plan zakonodavnih aktivnosti, a stru\u010dni nositelj je MP koje, prije eventualnog dono\u0161enja novog zakona, prati relevantne politike na razini EU. Naime, EK je najavila dono\u0161enje novog akta o digitalnim uslugama kojim bi se pobolj\u0161ala pravila o odgovornosti i sigurnosti digitalnih platformi i proizvoda te dovr\u0161ilo jedinstveno digitalno tr\u017ei\u0161te, \u010dime bi se trebalo izbje\u0107i multipliciranje nacionalnih propisa koji reguliraju govor mr\u017enje na internetu i fragmentirano normiranje, koje dovodi do neujedna\u010dene za\u0161tite gra\u0111ana na podru\u010dju EU. S obzirom na primjedbe istaknute u dr\u017eavama koje su donijele nacionalne zakone o neprihvatljivom online pona\u0161anju, ali i strah da bi regulacija po njema\u010dkom modelu, o kojem smo pisali u Izvje\u0161\u0107u za 2018., mogla rezultirati (auto)cenzurom, ovakav stav MP-a je pozitivan.<\/p>\n

Ipak, u virtualnom prostoru korisnici imaju slab ili nikakav pristup pravnoj za\u0161titi, a nisu ni sigurni kome se kao \u017ertve mrzila\u010dkog govora mogu obratiti. Dru\u0161tvene mre\u017ee imaju vlastita pravila, koja nisu nu\u017eno uskla\u0111ena s nacionalnim normama, koje tako\u0111er protekom vremena ne mogu dr\u017eati korak s tehnolo\u0161kim napretkom. Pojedine slu\u010dajeve mrzila\u010dkog govora gra\u0111ani su prijavljivali VEM- u kao tijelu nadle\u017enom za povrede ZEM-a, me\u0111utim, odgovornost nakladnika i\/ili korisnika za povrede po\u010dinjene u komentarima ispod novinskih \u010dlanka o\u0161te\u0107enik i dalje, prema aktualnom pravnom okviru, te\u0161ko mo\u017ee dokazati jer ZEM-om nije predvi\u0111ena odgovornost za sadr\u017eaj koji generiraju korisnici u komentarima. U 2019. radilo se na nacrtu novog ZEM-a kako bi ga se osuvremenilo i uskladilo s tehnolo\u0161kim izazovima, ali dodatno i kako bi se razradile ovlasti VEM-a, no predstavnik HND-a iza\u0161ao je iz radne skupine nezadovoljan jer MK u nacrt nije uvrstilo niti jedan njihov prijedlog. Tijekom 2019. nije donesena niti nova Medijska strategija, najavljena jo\u0161 2016., koja bi trebala biti osnova za izmjenu niza zastarjelih zakona, poput ZM-a, ZEM-a, ZoHRT-a i drugih. Valja naglasiti kako je do predaje ovog izvje\u0161\u0107a Hrvatskom saboru, MK provelo savjetovanje sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u o Nacrtu prijedloga ZEM-a, u kojem smo sudjelovali s prijedlozima.<\/p>\n

Iako svaku situaciju mrzila\u010dkog govora na internetu treba prosu\u0111ivati od slu\u010daja do slu\u010daja, valjalo bi uspostaviti jasnije kriterije za odlu\u010divanje o eventualnom postupanju MUP-a, odnosno kada i za\u0161to neki slu\u010dajevi ulaze u njihovu nadle\u017enost te je li u dono\u0161enju odluke relevantno tko je o\u0161te\u0107eni, \u010dije dr\u017eavljanstvo ima po\u010dinitelj, je li djelo po\u010dinjeno putem ra\u010dunala na teritoriju RH, ili u inozemstvu prema hrvatskom dr\u017eavljaninu. Primjerice, vodio se postupak zbog po\u010dinjenja prekr\u0161aja iz Zakona o suzbijanju diskriminacije, u kojem je s 3.000 kuna ka\u017enjen po\u010dinitelj koji je objavom statusa na Facebooku stvorio uvredljivo okru\u017eenje na temelju razlike u etni\u010dkoj pripadnosti te nacionalnom podrijetlu, povrijediv\u0161i tako dostojanstvo dr\u017eavljana Ma\u0111arske. Isto tako, zbog objave fotografije na svom Facebook profilu, na kojoj je odjevena u majicu s natpisom \u201eOsta\u0161e u Hrvatskoj \u2013 Hrvati koji nisu emigrirali\u201c i istaknutim slovom \u201eU\u201c u \u010dijem sredi\u0161tu je hrvatski grb, maloljetnici je izre\u010dena odgojna mjera sudskog ukora zbog povrede ZoPPJRM-a. Suprotno tome, protiv po\u010dinitelja koji je na Facebook stranici podru\u017enice politi\u010dke stranke objavio logotip s natpisom \u201eZa dom spremni\u201c, unutar kojeg se nalazi hrvatski grb s prvim bijelim poljem i ruka koja dr\u017ei pu\u0161ku, nakon obavijesti zamjenika dr\u017eavnog odvjetnika kako nema elemenata kaznenog djela ili prekr\u0161aja, nadle\u017ena PU nije pokrenula postupak. Iako gra\u0111ani i sami moraju biti svjesni zakonske odgovornosti za pojedina pona\u0161anja na dru\u0161tvenim mre\u017eama, ove situacije pokazuju da se radi o nedovoljno ure\u0111enom pravnom prostoru i nejednakosti gra\u0111ana pred zakonom, a iz MUP-a, MP-a ili Vlade RH nema naznaka da \u0107e se to bolje normativno urediti ili ujedna\u010diti praksa.<\/p>\n

 <\/p>\n

Komuniciranje simbolima\/povijesni revizionizam<\/strong><\/p>\n

Iako su simboli vezani uz usta\u0161ku i nacisti\u010dku ideologiju i dalje prisutni u javnom prostoru u internet objavama, grafitima, na zastavama, odje\u0107i i drugom, primije\u0107eni su pozitivni pomaci u zauzdavanju ja\u010danja povijesnog revizionizma. Tako je Visoki prekr\u0161ajni sud u lipnju 2019., odlu\u010duju\u0107i po \u017ealbi u predmetu J\u017e-3192\/2016, potvrdio osu\u0111uju\u0107u presudu prvostupanjskog suda protiv pjeva\u010da M.R. koji je reproducirao pjesmu \u201eBojna \u010cavoglave\u201c, zbog po\u010dinjenja prekr\u0161aja iz \u010dl. 5. ZoPPJRM. Sud je ustvrdio kako je, bez obzira na navode da se radi o tu\u0111oj autorskoj pjesmi, otpjevanoj kako je i objavljena u Slu\u017ebi za\u0161tite autorskih muzi\u010dkih prava Hrvatskog dru\u0161tva skladatelja, okrivljenik mogao i trebao biti svjestan mogu\u0107eg negativnog utjecaja izvikivanja tog izraza te se od istog trebao suzdr\u017eati. Sud je istaknuo kako \u010dinjenica da je sporni pozdrav dio autorske pjesme ne mijenja \u010dinjenicu da simbolizira mr\u017enju prema ljudima druga\u010dije vjerske i etni\u010dke pripadnosti, manifestaciju rasisti\u010dke ideologije, kao i podcjenjivanje \u017ertava zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti, te da je protivan \u010dlanku 39. Ustava koji zabranjuje svako pozivanje ili poticanje na nacionalnu, rasnu ili vjersku mr\u017enju ili bilo koji oblik nesno\u0161ljivosti, te da takvo pona\u0161anje doprinosi stvaranju atmosfere u kojoj se utje\u010de na javni red i mir, ohrabruju\u0107i druge na izra\u017eavanje mr\u017enje i na nasilje, odnosno stvara se latentna opasnost, nelagoda i uznemirenost kod osoba koje ne spadaju u ve\u0107insku etni\u010dku ili vjersku skupinu. Me\u0111utim, u drugom predmetu, prema informacijama iz medija, drugo sudbeno vije\u0107e VPS -a je autora pjesme \u201eBojne \u010cavoglave\u201c nepravomo\u0107no oslobodilo zbog njenog izvo\u0111enja, usprkos ranijoj konzistentnoj osu\u0111uju\u0107oj praksi tog, ali i Ustavnog suda, o karakteru pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c, pa \u0107e kona\u010dnu odluku donijeti sjednica svih sudaca VPS-a.<\/p>\n

U postupanju izvr\u0161ne vlasti tako\u0111er postoji odre\u0111ena nedosljednost, ali i pozitivni pomaci. Primjerice, iako je PU splitsko-dalmatinska svojedobno izdala informativni letak \u201eReci ne govoru mr\u017enje\u201c, u kojemu se kao primjer ka\u017enjivog govora mr\u017enje navodi upravo \u201euporaba simbola ili pozdrava ili izvo\u0111enje pjesama negativnog povijesnog konteksta, a kojima se vrije\u0111aju moralni osje\u0107aji gra\u0111ana\u201c, ipak nije na\u0161la elemente ka\u017enjivosti zbog pjevanja pjesme \u201eBojna \u010cavoglave\u201c na koncertu u Ka\u0161tel Starom i brojnim drugim mjestima. S druge strane, onima koji nose odje\u0107u s nedopu\u0161tenim simbolima, pozdravima, prikazima zastave koje ne odgovaraju slu\u017ebenoj zastavi i sli\u010dno, nije bio dozvoljen ulaz na koncert u Poli\u010dniku. Upitno je za\u0161to se takva praksa ne provodi ujedna\u010deno i sustavno te za\u0161to se kriterij koji se primjenjuje prema posjetiteljima koncerta ne primjenjuje prema pjeva\u010du koji na njemu izvodi pjesmu s pokli\u010dem \u201eZa dom spremni\u201c. Time se ne postupa jednako prema svima, a u javnosti se stvara dojam da osuda ili oslobo\u0111enje od optu\u017ebe ovisi o tome tko je optu\u017een, tko je tu\u017eitelj i gdje se nalazi sud.<\/p>\n

Nedosljednost se ne o\u010dituje samo u pogledu primjene ZoPPJRM-a ve\u0107 i Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske, na \u0161to smo ukazivali i u ranijim Izvje\u0161\u0107ima, pa se prema podatcima objavljenima na stranicama MUP-a, ujedna\u010deno postupa prema onima koji isti\u010du zastave Socijalisti\u010dke Republike Hrvatske ili Kraljevine Italije, koje su u povijesti bile va\u017ee\u0107e i legalne, ali vi\u0161e ne postoje, a ne postupa prema onima koji isti\u010du zastavu s grbom bez krune s pet \u0161titova te s po\u010detnim poljem bijele boje. Postupaju\u0107i u predmetu pokrenutom po pritu\u017ebi gra\u0111anina da je u centru Zagreba politi\u010dka stranka uo\u010di izbora za EP na pro\u010delje zgrade izvjesila takvu zastavu, zatra\u017eili smo o\u010ditovanje MUP-a te smo obavje\u0161teni kako je PU zagreba\u010dka dva puta izlazila na mjesto doga\u0111aja po pritu\u017ebama gra\u0111ana, ali nisu utvrdili da bi se isticanjem zastave po\u010dinilo kazneno djelo za koje se goni po slu\u017ebenoj du\u017enosti niti prekr\u0161aj iz Zakona o zastavi i grbu. Iako Ustav i Zakon propisuju kako zastava mora izgledati, kako i na koji na\u010din se smije javno isticati, ovakvo postupanje PU obrazla\u017ee time da je zastava u dijelu 1990. bila kori\u0161tena kao slu\u017ebena te da u dosada\u0161njem radu policije ne postoji praksa njenog sankcioniranja, jer nema fa\u0161isti\u010dkih niti obilje\u017eja NDH. Dodatno, eti\u010dko povjerenstvo DIP-a oglasilo se nenadle\u017enim, obrazla\u017eu\u0107i da ono ocjenjuje pona\u0161anje sudionika tijekom\u00a0 izborne promid\u017ebe i samog postupka izbora te provodi nadzor promid\u017ebe.<\/p>\n

Upravo zbog \u010dinjenice da u RH ne postoji konsenzus oko pojedinih povijesnih i pravnih pitanja , koja otvaraju prostor pravnoj nesigurnosti, Vlada RH bi trebala konkretnim aktivnostima osigurati dosljednu i ujedna\u010denu primjenu na\u010dela i vrijednosti na kojima po\u010diva Ustav RH, posebice u djelovanju MUP-a, MU-a i MHB-a, u skladu s praksom Ustavnog suda \u010dije je odluke du\u017ena po\u0161tovati svaka fizi\u010dka i pravna osoba.<\/p>\n

Dodatno, usprkos preporukama iz Dokumenta dijaloga iz velja\u010de 2018., u normativnom smislu u RH je stanje i dalje neizmijenjeno, dok su neke zemlje EU prepoznale nu\u017enost zabrane pojedinog znakovlja i sintagmi. Kako bi sprije\u010dila da se na njenom prostoru \u0161iri mr\u017enja te isti\u010du simboli povezani s nacizmom i po\u010dinjenjem holokausta, Austrija je 2019. donijela zakon koji sadr\u017ei listu zabranjenih simbola, me\u0111u kojima se nalaze i usta\u0161ka obilje\u017eja, za \u010dije su isticanje predvi\u0111ene stroge nov\u010dane kazne od 4.000 do 10.000 Eura. To je rezultat i doga\u0111aja i incidenata na komemoracijama za \u017ertve bleibur\u0161ke tragedije i hrvatskog kri\u017enog puta u Bleiburgu, koja ni 2019. nije pro\u0161la bez incidenta, s obzirom da je uhi\u0107en hrvatski dr\u017eavljanin koji je podigao desnicu i pozdravio Hitlerovim pozdravom, a u sudskom postupku se branio utjecajem alkohola te okolno\u0161\u0107u da bi u RH taj pozdrav bio \u201ebla\u017ee percipiran\u201c. Zbog ponovljenog kaznenog djela isticanja nacisti\u010dkih simbola, austrijski ga je sud kaznio s 18 mjeseci zatvora, od kojih dva bezuvjetna.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sport<\/strong><\/p>\n

Na utakmicama i natjecanjima i dalje svjedo\u010dimo mrzila\u010dkim porukama ispisanima na transparentima, poput teksta \u201eMaxovi mesari\u201c, ali i pjevanjima pjesama poput \u201e\u0161ugava Rijeko, smrdljivi grade, puna si Srba, ne brini Rijeko ima jo\u0161 vrba\u201c. Prema podatcima HNS-a za 2019., na gotovo 200 odigranih utakmica evidentirano je 15 slu\u010dajeva vrije\u0111anja i neprimjerenog skandiranja, zbog \u010dega se putem razglasa gledatelje upozoravalo na potrebu primjerenog i sportskog pona\u0161anja. Klubovima \u010diji su navija\u010di skandirali takve neprimjerene poruke izre\u010dene su nov\u010dane kazne u iznosima od 10.000 do 45.000 kuna, a NK Hajduku \u010detiri kazne odigravanja utakmica bez gledatelja na tribini te jedna odigravanja utakmice bez gledatelja. Uzev\u0161i u obzir dobit koju nogometni klubovi godi\u0161nje ostvaruju, upitno je mogu li ovakve kazne prevenirati budu\u0107a sli\u010dna pona\u0161anja, odnosno djeluju li sankcije odvra\u0107aju\u0107e za klubove i njihove navija\u010de.<\/p>\n

U 2019. provedeno je javno savjetovanje o prijedlogu nacrta novog Zakona o sprje\u010davanju nereda na \u0161portskim natjecanjima, kojim bi se trebalo inkriminirati novi oblici pona\u0161anja i poo\u0161triti pojedine sankcije te omogu\u0107iti izricanje za\u0161titnih mjera zabrane prisustvovanja odre\u0111enim sportskim natjecanjima. S obzirom da je usmjeren na smanjenje nasilja na sportskim natjecanjima te da kazne djeluju odvra\u0107aju\u0107e, nacrt je pozitivan odgovor na navija\u010dko nasilje.<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n

1. Ministarstvu kulture, da osmisli i u javnu raspravu \u0161to prije uputi novu Medijsku strategiju;<\/strong><\/p>\n

2. Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da ujedna\u010de postupanja temeljem Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te o zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske;<\/strong><\/p>\n

3. DORH-u, Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da ujedna\u010de postupanje u vezi <\/strong>prekr\u0161aja protiv javnog reda i mira, osobito zbog javne upotrebe pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c, <\/strong>neovisno je li po\u010dinjen na internetu ili ne.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n

Prava nacionalnih manjina<\/a><\/p>\n

Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a><\/p>\n

Diskriminacija temeljem rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee te nacionalnog podrijetla<\/a><\/p>\n

Obrazovanje<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sloboda izra\u017eavanja va\u017ena je ne samo za osobu koja neku informaciju iznosi, ve\u0107 i za sve koje je primaju, kao jedan od na\u010dina razvitka pluralizma, \u0161to je od iznimne va\u017enosti u demokratskim dru\u0161tvima. Neizostavnu ulogu pri tome imaju mediji koji osiguravaju pravo gra\u0111ana da budu informirani i sami vrednuju va\u017enost pojedinih informacija. U sve umre\u017eenijem […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8106,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[398,432,572,629,1906,1829,1905,1885,1924,1836,1907,1844,1904,1908,1853],"class_list":["post-8105","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-mediji","tag-nacionalne-manjine","tag-romska-manjina","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-drustvene-mreze","tag-govor-mrznje","tag-internet","tag-izvjesce2019","tag-novinari","tag-obrazovanje","tag-povijesni-revizionizam","tag-sloboda-izrazavanja","tag-sloboda-medija","tag-sport","tag-srpska-manjina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8105","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8105"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8105\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8953,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8105\/revisions\/8953"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8106"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8105"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8105"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8105"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}