{"id":8102,"date":"2020-05-08T13:44:40","date_gmt":"2020-05-08T11:44:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8102"},"modified":"2020-09-21T15:40:36","modified_gmt":"2020-09-21T13:40:36","slug":"diskriminacija-temeljem-vjere-i-sloboda-vjeroispovijedi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-vjere-i-sloboda-vjeroispovijedi\/","title":{"rendered":"Diskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi"},"content":{"rendered":"

Za\u0161titu od diskriminacije temeljem vjere i slobodu vjeroispovijedi, kao i proteklih godina, obilje\u017eio je manji broj pritu\u017ebi koje ukazuju na razli\u010dite izazove s kojima su se gra\u0111ani susretali, poput isticanja vjerskih simbola i vjerskih sadr\u017eaja u javnim ustanovama, slobode izbora i promjene vjeroispovijedi, nemogu\u0107nosti kori\u0161tenja neradnih dana za vjerske blagdane i sli\u010dno.<\/p><\/blockquote>\n

I tijekom 2019. godine zaprimali smo pritu\u017ebe u vezi prava vjernika islamske i \u017eidovske vjeroispovijesti na pla\u0107eni neradni dan za vjerske blagdane koji traju vi\u0161e dana. Izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima stupile su na snagu 1. sije\u010dnja 2020., a slijedom na\u0161e preporuke njime je preciznije propisano da pripadnici islamske vjeroispovijesti koji slave Ramazanski bajram i Kurbam-bajram te \u017eidovske vjeroispovijedi koji slave Jom kipur i Ro\u0161 ha\u0161anu, imaju pravo ne raditi po jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana uz naknadu pla\u0107e, dok kr\u0161\u0107ani koji slave Uskrs po julijanskom kalendaru imaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, tako\u0111er uz pravo na naknadu pla\u0107e.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Vi\u0161e pritu\u017eitelja ukazivalo je na potencijalnu diskriminaciju osoba koje nisu ve\u0107inske katoli\u010dke vjeroispovijedi zbog isticanja vjerskih simbola u javnom prostoru, prvenstveno u \u0161kolama i bolnicama, a zaprimili smo i pritu\u017ebu zbog odr\u017eavanja blagoslova u slu\u017ebenim prostorijama \u017eupanije za vrijeme radnog vremena.<\/p>\n

U postupku kojeg smo vodili temeljem pritu\u017ebe gra\u0111anina zbog raspela u jednoj osnovnoj \u0161koli, uputili smo mi\u0161ljenje kako bi, s obzirom da Ustav propisuje odvojenost vjerskih zajednica od dr\u017eave i njihovu jednakost pred zakonom, trebalo izbjegavati isticanje vjerskih simbola u zajedni\u010dkim prostorijama javnih ustanova, \u0161to se odnosi i na odr\u017eavanje vjerskih obreda u takvim prostorima. Dodatno, svaka povlastica ili obveza upu\u0107ena jednoj vjerskoj zajednici, morala bi se odnositi jednako na sve, \u0161to u konkretnom slu\u010daju uklju\u010duje zastupljenost vjerskih simbola. Dio gra\u0111ana, ne sla\u017eu\u0107i se s \u00a0tim mi\u0161ljenjem, potpisalo je peticiju pod nazivom \u201eKri\u017e: simbol na\u0161e civilizacije i dio hrvatskog identiteta\u201c, koju su dostavili i pu\u010dkoj pravobraniteljici na znanje. U peticiji su se pozvali na odluku ESLJP Lautsi protiv Italije (2011.), za sada jedinu u kojoj je razmatrao prisutnost raspela, a odnosi se na u\u010dionice talijanskih dr\u017eavnih \u0161kola te pravno ne obvezuje RH. Prema ESLJP-u, posljednju rije\u010d u pitanjima odnosa dr\u017eave i religija, posebice raznih oblika javnog iskazivanja vjere, valja dati nacionalnim tijelima, stoga i danas pravila koja ih ure\u0111uju variraju od jedne do druge dr\u017eave. Tako\u0111er, me\u0111u europskim dr\u017eavama ne postoji konsenzus o pitanju prisutnosti vjerskog obilje\u017eja u dr\u017eavnim \u0161kolama. Sve navedeno odnosi se na zajedni\u010dke prostorije javnih ustanova, no ne i na pravo svih vjernika i pripadnika drugih uvjerenja da u svom osobnom prostoru koriste vjerske i druge simbole kao dio slobode izra\u017eavanja vjere ili uvjerenja, \u0161to su u kontekstu obrazovanja u\u010dionice za vjersku nastavu.<\/p>\n

Tako\u0111er, nakon javnog poziva za dostavu podataka za izradu ovog Izvje\u0161\u0107a obratilo nam se vi\u0161e gra\u0111ana koji smatraju da je pravo zdravstvenog osoblja na priziv savjesti nedovoljno za\u0161ti\u0107eno. Prvenstveno smatraju da su mediji prenijeli neistinitu vijest o navodnom postupku prekida trudno\u0107e izvedenom bez adekvatne anestezije, \u010dime je izvr\u0161en javni pritisak na primalje, ali i zdravstvene djelatnike op\u0107enito. Me\u0111utim, kod prava na priziv savjesti nu\u017eno je prona\u0107i ravnote\u017eu izme\u0111u tog i prava pacijenta na odgovaraju\u0107u zdravstvenu skrb te, osiguravaju\u0107i priziv savjesti svakom zdravstvenom djelatniku, istovremeno onemogu\u0107iti da bude institucionalan, odnosno da se na njega pozivaju svi zdravstveni djelatnici neke ustanove koji obavljaju pojedini zahvat. Tako\u0111er, zdravstveni djelatnik koji koristi priziv savjesti du\u017ean je o svojoj odluci pravodobno obavijestiti pacijenta i uputiti ga drugom djelatniku iste struke, kako bi se pacijentu omogu\u0107ilo dobivanje potrebne zdravstvene usluge u svakoj zdravstvenoj ustanovi.<\/p>\n

U prilog tome govore i najnovije odluke ESLJP Grimmark protiv \u0160vedske i Steen protiv \u0160vedske, iz o\u017eujka 2020., prema kojima nije povrije\u0111ena sloboda vjeroispovijedi iz \u010dl. 9. EKLJP dvjema medicinskim sestrama kojima nije omogu\u0107eno da rade kao primalje, jer su odbile sudjelovati u izvo\u0111enju prekida trudno\u0107e. Iako ESLJP smatra da je protivljenje sudjelovanju u postupku prekida trudno\u0107e izraz slobode vjeroispovijedi, ograni\u010denje tog prava propisano je pozitivnim propisima prema kojima je zaposlenik du\u017ean obavljati zadane radne zadatke te je imalo legitimnu svrhu za\u0161tite zdravlja \u017eena koje su tra\u017eile zdravstvenu uslugu. ESLJP je zaklju\u010dio da je ograni\u010denje slobode vjeroispovijedi primalja tako\u0111er bilo nu\u017eno i razmjerno, jer \u0160vedska u zdravstvenom sustavu omogu\u0107ava prekid trudno\u0107e, pa je pozitivna obveza dr\u017eave organizirati ga tako da pravo na priziv savjesti zdravstvenih djelatnika ne onemogu\u0107ava dostupnost te zdravstvene usluge.<\/p>\n

Tijekom 2019. nekoliko je dosada\u0161njih pripadnika katoli\u010dke vjeroispovijedi, u \u017eelji za formalnim istupanjem iz Katoli\u010dke crkve, zbog pote\u0161ko\u0107a u proceduri istupa zatra\u017eilo pomo\u0107 pu\u010dke pravobraniteljice. Naime, smatraju\u0107i da njihova promi\u0161ljanja i uvjerenja (vi\u0161e) nisu u skladu s naukom i djelovanjem Katoli\u010dke crkve, nadbiskupiji i \u017eupi u kojoj su kr\u0161teni podnosili su izjavu ovjerenu kod javnog bilje\u017enika da istupaju iz Katoli\u010dke crkve, no njihovom zahtjevu nije udovoljeno. Iako je ve\u0107ina na kraju dobila tzv. pisano posvjedo\u010denje te je bilje\u0161ka o istupanju upisana u mati\u010dnim knjigama \u017eupe prema odredbama kanonskog prava, u jednom smo postupku utvrdili kako nadbiskupija nema takvu praksu pa na njenom podru\u010dju gra\u0111ani ne uspijevaju ostvariti pravo na promjenu vjeroispovijedi.<\/p>\n

Krajem 2019. objavljeno je istra\u017eivanje Krunoslava Nikodema s Filozofskog i Sini\u0161e Zrin\u0161\u010daka s Pravnog fakulteta u Zagrebu, pod nazivom \u201cIzme\u0111u distancirane crkvenosti i intenzivne osobne religioznosti: religijske promjene u hrvatskom dru\u0161tvu od 1999. do 2018.\u201c, prema kojem se unazad 20 godina smanjio broj ispitanika koji se smatraju rimokatolicima s 86,8% 1999. na 80,3% 2018., dok je porastao onih koji se ne smatraju pripadnicima nijedne konfesije, s 11,3% na 17,9%. Rezultati pokazuju da je broj ispitanika koji se smatraju \u201euvjerenim ateistima\u201c porastao za oko 2 ,5%, dok je broj onih koji se smatraju \u201enereligioznima\u201c i \u201ereligioznima\u201c ostao gotovo nepromijenjen. Me\u0111utim, dvostruko se smanjio broj vjernika koji redovito poha\u0111aju vjerske obrede, a nastavio se i pad povjerenja u Crkvu kao instituciju.<\/p>\n

Pojedine vjerske zajednice izvje\u0161tavaju kako se o njima u medijima \u010desto stvara negativna slika. Tako nas je Hrvatska biskupska konferencija izvijestila da se na novinskim portalima pojavljuju \u010dlanci u kojima se senzacionalisti\u010dki ili \u010dak neistinito prenose vijesti o djelovanju Katoli\u010dke crkve. Kao i pro\u0161lih godina, pripadnici pojedinih \u017eidovskih zajednica zamje\u0107uju negativan govor i govor mr\u017enje prema \u017didovima, posebno na internetu, te incidente poput grafita i razbijanja stakla hrama, kao i nedovoljno vjerna prikazivanja povijesnih doga\u0111aja u kojima su stradali \u017didovi. Primjerice, Bet Israel smatra da je HRT-ova emisija TV Kalendar propustila podsjetiti na usta\u0161ke zlo\u010dine, ali i prisjetiti se Kristalne no\u0107i.<\/p>\n

S \u00a0druge \u00a0strane, \u00a0islamska \u00a0zajednica \u00a0u \u00a0RH \u00a0isti\u010de \u00a0integriranost \u00a0u hrvatsko \u00a0dru\u0161tvo \u00a0i \u00a0izostanak islamofobije, koja je posljednjih godina veliki problem niza europskih zemalja.<\/p>\n

Uz pojedina\u010dne slu\u010dajeve nejednakog postupanja temeljem vjere te negativne konotacije u medijskom prostoru, kao i prethodnih godina svjedoci smo i pozitivnih primjera me\u0111ureligijskog dijaloga. Udruga za vjersku slobodu u RH koja okuplja vjernike, sve\u0107enike i vjerske slu\u017ebenike raznih vjerskih zajednica, kao i one koji ne pripadaju nijednoj vjerskoj zajednici i ateiste, ve\u0107 je dugi niz godina pozitivan primjer me\u0111ureligijskog dijaloga i suradnje. Tako\u0111er, Islamska zajednica u Hrvatskoj organizirala je brojne konferencije, susrete i druge aktivnosti u okviru Centra za kulturu dijaloga, u kojima sudjeluju poglavito mlade osobe s ciljem \u0161irenja ideja tolerancije i suzbijanja vjerskih predrasuda i stereotipa, a sve radi ja\u010danja me\u0111ureligijskog i me\u0111ukulturalnog dijaloga te po\u0161tivanja ljudskih prava i sprje\u010davanja diskriminacije temeljem vjere.<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPORUKA:<\/strong><\/p>\n

1.\u00a0 Ministarstvu zdravstva, da pripremi potrebne zakonske izmjene kojima bi se onemogu\u0107io institucionalni priziv savjesti, propisao na\u010din obavje\u0161tavanja pacijenata odnosno poslodavca o prizivu savjesti te na\u010din upu\u0107ivanja pacijenta drugom zdravstvenom djelatniku iste struke.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju i temeljem obrazovanja<\/a><\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja<\/a><\/p>\n

Prava nacionalnih manjina<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161titu od diskriminacije temeljem vjere i slobodu vjeroispovijedi, kao i proteklih godina, obilje\u017eio je manji broj pritu\u017ebi koje ukazuju na razli\u010dite izazove s kojima su se gra\u0111ani susretali, poput isticanja vjerskih simbola i vjerskih sadr\u017eaja u javnim ustanovama, slobode izbora i promjene vjeroispovijedi, nemogu\u0107nosti kori\u0161tenja neradnih dana za vjerske blagdane i sli\u010dno. I tijekom 2019. […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8103,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[629,1885,1933,1320,1846],"class_list":["post-8102","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-izvjesce2019","tag-nacionalne","tag-priziv-savjesti","tag-sloboda-vjeroispovijedi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8102","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8102"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8102\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8965,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8102\/revisions\/8965"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8103"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8102"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8102"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8102"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}