{"id":8093,"date":"2020-05-08T13:46:13","date_gmt":"2020-05-08T11:46:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8093"},"modified":"2020-09-21T14:12:56","modified_gmt":"2020-09-21T12:12:56","slug":"obrazovanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/obrazovanje\/","title":{"rendered":"Obrazovanje"},"content":{"rendered":"

Podru\u010dje obrazovanja u 2019. obilje\u017eio je \u0161trajk djelatnika u osnovnim i srednjim \u0161kolama, koji je iz perspektive prava na obrazovanje pratila pravobraniteljica za djecu te davala preporuke o potrebi uskla\u0111ivanja prava na obrazovanje s pravom na \u0161trajk. S obzirom da su uzroci pokretanja \u0161trajka prvenstveno problemi u radnopravnom polo\u017eaju djelatnika u sustavu obrazovanja, o tome vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o radnim odnosima u javnim slu\u017ebama.<\/p><\/blockquote>\n

U Europskom stupu socijalnih prava isti\u010de se da svaka osoba ima pravo na kvalitetno obrazovanje radi stjecanja i odr\u017eavanja vje\u0161tina s kojima mo\u017ee u potpunosti sudjelovati u dru\u0161tvu i uspje\u0161no se realizirati na tr\u017ei\u0161tu rada. U tom je kontekstu va\u017eno osigurati kvalitetan sustav tercijarnog, odnosno visokog obrazovanja na visokim u\u010dili\u0161tima. Strategijom EU \u201eEuropa 2020\u201c<\/a> postavljen je cilj pove\u0107a ti broj osoba u dobi od 30 do 34 godine s tercijarnom razinom obrazovanja na minimalno 40%, a iz dokumenta EK \u201ePregled obrazovanja i osposobljavanja za 2019. za RH\u201c<\/a> proizlazi da je stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja u 2018. u RH iznosila 34,1%, \u0161to je pove\u0107anje u odnosu na 2017. (28,7%), ali je i dalje ispod EU prosjeka od 40,7%.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

U Izvje\u0161\u0107u EK za RH 2020. istaknuto je kako je, zbog izrazito niskog udjela obrazovanja odraslih (2,9%) u odnosu na EU (11,1%), potrebno donijeti novi Zakon o obrazovanju odraslih, na \u0161to smo upozoravali u Izvje\u0161\u0107u za 2018., pa ohrabruje \u0161to je njegovo dono\u0161enje predvi\u0111eno Planom normativnih aktivnosti MZO-a za II. tromjese\u010dje 2020.<\/p>\n

Iz podataka Registra studijskih programa MZO-a, razvidno je da se u RH provodi vi\u0161e od 1.500 studijskih programa na visokim u\u010dili\u0161tima. Unato\u010d tome, analize HZZ-a i HGK ukazuju na neuskla\u0111enost visokog obrazovanja s tr\u017ei\u0161tem rada, a u prilog tome svjedo\u010de i pritu\u017ebe studenata zaprimljene tijekom 2019. iz podru\u010dja zdravstvenih djelatnosti. Naime, stru\u010dno zvanje dentalni higijeni\u010dar, koje se stje\u010de zavr\u0161etkom preddiplomskog sveu\u010dili\u0161nog studija, nije navedeno u Zakonu o dentalnoj medicini i ne nalazi se na popisu reguliranih profesija, \u0161to dovodi do nemogu\u0107nosti obavljanja pripravni\u010dkog sta\u017ea i polaganja stru\u010dnog ispita, a kako je Planom zakonodavnih aktivnosti MZ-a za 2020. predvi\u0111eno dono\u0161enje novog Zakona o dentalnoj medicini, u njega je svakako potrebno uvrstiti i ovo zvanje. Tako\u0111er, zvanje magistar fizioterapije, koje se stje\u010de diplomskim sveu\u010dili\u0161nim studijem fizioterapije, nije uvr\u0161teno u Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti, o \u010demu smo zatra\u017eili o\u010ditovanje MZ-a, koje niti nakon dvije po\u017eurnice nismo zaprimili.<\/p>\n

Istovremeno, visoka u\u010dili\u0161ta nedovoljno razvijaju studijske programe za kojima postoji potreba na tr\u017ei\u0161tu rada, primjerice socijalnog rada. Naime, na Pravnom fakultetu u Osijeku pokrenut je 2017. sveu\u010dili\u0161ni preddiplomski studij Socijalni rad, zavr\u0161etkom kojeg studenti mogu nastaviti studiranje na diplomskom studiju. Me\u0111utim, u Osijeku nema mogu\u0107nosti njegovog nastavka pa ga studenti mogu nastaviti isklju\u010divo u Zagrebu, za \u0161to ve\u0107ina nema financijskih mogu\u0107nosti. S obzirom da postoji veliki interes i potreba na tr\u017ei\u0161tu rada, Sveu\u010dili\u0161te bi, unutar raspolo\u017eivih kapaciteta, trebalo razmotriti mogu\u0107nost pokretanja ovog diplomskog studija.<\/p>\n

Ove pritu\u017ebe oslikavaju neuskla\u0111enost studijskih programa sa zakonskim okvirom i tr\u017ei\u0161tem rada, zbog nedovoljne koordinacije dionika u postupcima njihovog osmi\u0161ljavanja i vrednovanja, \u0161to je istaknula i EK u \u201eIstra\u017eivanju o stjecanju tercijarnog obrazovanja na razini EU\u201c<\/a>. Stoga bi visoka u\u010dili\u0161ta prilikom otvaranja novih studijskih programa trebala napraviti analize potreba dru\u0161tva i tr\u017ei\u0161ta rada te uzeti u obzir Preporuke za obrazovnu politiku i politiku stipendiranja, koje izdaje HZZ temeljem Uredbe o pra\u0107enju, analizi i predvi\u0111anju potreba tr\u017ei\u0161ta rada za pojedinim zvanjima, te izradi i uzimanju u obzir preporuka za obrazovnu upisnu politiku.<\/p>\n

Razvijanje vje\u0161tina relevantnih u svijetu rada u okviru visokoobrazovnih studijskih programa, va\u017ean je aspekt bolje zapo\u0161ljivosti nakon zavr\u0161etka studiranja, \u0161to je nagla\u0161eno i u \u201eIstra\u017eivanju o stjecanju tercijarnog obrazovanja na razini EU\u201c<\/a>.<\/p>\n

Nadalje, iz rezultata istra\u017eivanja AZVO-a proizlazi da preko 50% studenata \u017eeli vi\u0161e prakse i stru\u010dnog rada tijekom studiranja, kao i da se najlak\u0161e zapo\u0161ljavaju diplomirani studenti koji su za vrijeme studiranja obavili neki oblik stru\u010dne prakse. U tom je kontekstu va\u017eno uvo\u0111enje dru\u0161tveno korisnog u\u010denja, koje povezuje visoka u\u010dili\u0161ta s dru\u0161tvenom zajednicom, pru\u017eaju\u0107i studentima mogu\u0107nost primjene ste\u010denih znanja na rje\u0161avanje konkretnih dru\u0161tvenih problema. Iz rezultata istra\u017eivanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu<\/a> proizlazi da je svega 5% studenata zagreba\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta sudjelovalo u takvim projektima, dok ih 90% \u017eeli upisati kolegij koji bi sadr\u017eavao dru\u0161tveno korisno u\u010denje. Na pojedinim su fakultetima stru\u010dna praksa i dru\u0161tveno korisni projekti dobro organizirani i postoji povezanost izme\u0111u akademskog sektora, gospodarstva i zajednice, primjerice na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru i Puli, ali radi se o iznimkama, a ne o pravilu.<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n

1. Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, da u postupku akreditacije novih studijskih programa <\/strong>procjenjuje uskla\u0111enost zvanja koja se njima stje\u010du sa zakonskim okvirom kojim su regulirana;<\/strong><\/p>\n

2. Javnim visokim u\u010dili\u0161tima, da uspostave kontinuirane programe studentske prakse i dru\u0161tveno korisnog u\u010denja;<\/strong><\/p>\n

3. Javnim visokim u\u010dili\u0161tima i Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, da pokrenu i akreditiraju <\/strong>cjelovite studijske programe za kojima postoji interes studenata i potreba na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju i temeljem obrazovanja<\/a><\/p>\n

Diskriminacija temeljem imovnog stanja<\/a><\/p>\n

Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Podru\u010dje obrazovanja u 2019. obilje\u017eio je \u0161trajk djelatnika u osnovnim i srednjim \u0161kolama, koji je iz perspektive prava na obrazovanje pratila pravobraniteljica za djecu te davala preporuke o potrebi uskla\u0111ivanja prava na obrazovanje s pravom na \u0161trajk. S obzirom da su uzroci pokretanja \u0161trajka prvenstveno problemi u radnopravnom polo\u017eaju djelatnika u sustavu obrazovanja, o tome […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8094,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[615,1885,1836,1288],"class_list":["post-8093","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-studenti","tag-izvjesce2019","tag-obrazovanje","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8093","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8093"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8093\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8962,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8093\/revisions\/8962"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8094"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8093"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8093"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8093"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}