{"id":8088,"date":"2020-05-08T13:46:41","date_gmt":"2020-05-08T11:46:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8088"},"modified":"2020-09-18T11:06:26","modified_gmt":"2020-09-18T09:06:26","slug":"diskriminacija-u-podrucju-zdravlja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-u-podrucju-zdravlja\/","title":{"rendered":"Diskriminacija u podru\u010dju zdravlja"},"content":{"rendered":"

Dostupnost kvalitetnih zdravstvenih usluga uskla\u0111enih sa suvremenim medicinskim standardima polazi\u0161te je socijalno osjetljivog sustava zdravstva koji brine o dobrobiti svih pacijenata. Iako je u RH pristup zdravstvenoj za\u0161titi uglavnom zadovoljavaju\u0107i i s niskom stopom nezadovoljenih potreba, postoje razlike me\u0111u pojedinim dobnim, spolnim ili dohodovnim skupinama, \u0161to ukazuje i na mogu\u0107u diskriminaciju u podru\u010dju zdravlja. Uz problem izravnog pristupa lije\u010dnicima specijalistima, istra\u017eivanje Europskog zdravstvenog potro\u0161a\u010dkog indeksa navodi kako je u RH, za o sobe starije od 65 godina, stopa nezadovoljenih potreba u zdravstvu me\u0111u najvi\u0161ima u EU.<\/p><\/blockquote>\n

Tome je zasigurno jedan od vode\u0107ih uzroka nejednaka teritorijalna raspore\u0111enost zdravstvene infrastrukture i ljudskih resursa – prema podatcima HZZO, u samo dvije \u017eupanije nema nedostatka lije\u010dnika obiteljske medicine, a nedostatak timova u odnosu na broj utvr\u0111en Mre\u017eom javne zdravstvene slu\u017ebe zabilje\u017een je i u ostalim djelatnostima primarne zdravstvene za\u0161tite, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u prethodnom poglavlju.<\/p>\n

Sukladno Izvje\u0161\u0107u EK \u201ePregled stanja zdravlja i zdravstvene za\u0161tite 2019.\u201c<\/a> neu\u010dinkovit zdravstveni sustav izravno utje\u010de na duljinu o\u010dekivanog trajanja zdravog ili \u017eivota uop\u0107e, po \u010demu RH zaostaje za prosjekom EU za 2,9 godina. Nedostatci u mjerama za\u0161tite javnog zdravlja i pru\u017eanja zdravstvene pomo\u0107i, s druge strane, utje\u010du na porast smrtnosti od bolesti koje se mogu uspje\u0161no lije\u010diti. \u010cak 60% gra\u0111ana starije \u017eivotne dobi boluje od barem jedne kroni\u010dne bolesti, zbog \u010dega 70% \u017eivota nakon 65. godine provode sa zdravstvenim problemima koji izravno utje\u010du na kvalitetu \u017eivota.<\/p>\n

Na ishode lije\u010denja utje\u010du i duge liste \u010dekanja, pri \u010demu razlozi njihovog formiranja nisu uvijek jasni. Primjerice, prema podatcima HZZO-a najdulja lista \u010dekanja je za MR kolonoskopiju, \u010dak 467 dana, iako su za navedeni pregled registrirane svega dvije narud\u017ebe. Na popisu 50 najduljih lista \u010dekanja desetak je postupaka na koje manje od pet naru\u010denih osoba \u010deka vi\u0161e od 300 dana, kao i oni za \u010dije je obavljanje u istom roku naru\u010deno 33.112 pacijenata, \u0161to otvara pitanje na\u010dina njihovog formiranja i vo\u0111enja. Novouvedene, tzv. prioritetne liste, uspje\u0161no rje\u0161avaju samo dio problema, u odnosu na najte\u017ea zdravstvena stanja, no svim drugim pacijentima, ukoliko se zbog imovnog stanja, slabe pokretljivosti, dostupne infrastrukture ili drugih razloga ne mogu preusmjeriti privatnom lije\u010dniku, i dalje je onemogu\u0107eno specijalisti\u010dko ili bolni\u010dko lije\u010denje u medicinski prihvatljivom vremenu. Primjerice, pacijenti koji jednom godi\u0161nje imaju pravo na rehabilitaciju u bolnici, ne ostvaruju ga zbog liste \u010dekanja dulje od godinu dana.<\/p>\n

Po lo\u0161im \u017eivotnim navikama, poput nezdrave prehrane, pu\u0161enja, prekomjerne konzumacije alkohola i niske tjelesne aktivnosti, tako\u0111er prema\u0161ujemo prosjek EU, pri \u010demu su zna\u010dajne razlike izme\u0111u osoba ni\u017eeg i vi\u0161eg stupnja obrazovanja i dohodovnog cenzusa. Primjerice, 22% osoba s niskim stupnjem sekundarnog obrazovanja, u odnosu na 12% onih sa sveu\u010dili\u0161nim obrazovanjem, vjerojatno \u0107e biti pretile, a sli\u010dno je i s pu\u0161enjem, \u0161to ukazuje na ispreplitanje karakteristika poput zdravstvenog stanja, imovnog stanja i obrazovanja, a osobito zabrinjava \u0161to je zdravlje, odnosno prevencija bolesti, a onda i lije\u010denje, jo\u0161 jedno podru\u010dje u kojem nemaju svi jednake mogu\u0107nosti.<\/p>\n

Pritu\u017ebama se ukazuje na pretjerano birokratizirani postupak podno\u0161enja zahtjeva za naknadu pla\u0107e za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koje se ostvaruje temeljem Izvje\u0161\u0107a o privremenoj nesposobnosti\/sprije\u010denosti za rad, \u010diji je original potrebno dostaviti u HZZO. Osobni dolazak pacijenta u HZZO mo\u017ee negativno utjecati na zdravstveno \u00a0stanje, a radno vrijeme HZZO-a ote\u017eava pomo\u0107 zaposlenih \u010dlanova obitelji pa smo predlo\u017eili pojednostavljenje tog postupka, uz eventualnu slu\u017ebenu razmjenu podataka i kori\u0161tenje elektroni\u010dkih medija.<\/p>\n

Na diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja ukazuju i sindikati koji isti\u010du zlouporabu neoporezivih nagrada radnicima, koje neki poslodavci ispla\u0107uju samo onima koji nisu bili na bolovanju, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o diskriminaciji u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n

Osnovana sumnja na diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja vidljiva je i u pritu\u017ebama starijih radnika naru\u0161enog zdravlja koji nakon restrukturiranja trgova\u010dkih dru\u0161tava postaju tehnolo\u0161ki vi\u0161ak. U nemogu\u0107nosti da se ponovo zaposle, oni s prvim uvjetima odlaze u prijevremenu mirovinu koja je, zbog trajno umanjenog polaznog faktora izra\u010duna, ni\u017ea od pune mirovine. Iako MRMS isti\u010de kako je smanjen iznos penalizacije uslijed prijevremenog umirovljenja, iz perspektive starijih radnika i dalje je rije\u010d o nepravdi prema onima koji se zbog naru\u0161enog zdravlja ili dobi ne mogu vi\u0161e uklju\u010diti u svijet rada. Kao rje\u0161enje problema nedostatnih mirovina, MRMS je istaknulo mogu\u0107nost ponovnog zapo\u0161ljavanja umirovljenika do pola radnog vremena i bez gubitka mirovine, pri \u010demu se zanemaruje zdravstveno stanje velikog broja nisko kvalificiranih radnika koji su radili najte\u017ee i najslabije pla\u0107ene poslove i koji u praksi nemaju mogu\u0107nost ponovnog zapo\u0161ljavanja, o \u010demu tako\u0111er vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o diskriminaciji u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja. No, kako pitanje dopu\u0161tenosti ponovnog anga\u017eiranja umirovljenih radnika kod poslodavca koji ga je otpustio kao tehnolo\u0161ki vi\u0161ak nije ure\u0111eno, a slu\u017ebeno se ne prate niti podatci o tako anga\u017eiranim umirovljenicima, vrsti njihove mirovine, dobi, spolu, razini obrazovanja ili vrsti djelatnosti u kojoj su se ponovo zaposlili, nepoznati su stvarni u\u010dinci ove mjere, kao i pokazatelji mogu\u0107ih zlouporaba.<\/p>\n

U zdravstvenom sustavu i dalje nije rije\u0161en problem diskriminacije oko 2.000 magistara sestrinstva, jer im visoko\u0161kolsko obrazovanje nije priznato Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima slo\u017eenosti poslova u javnim slu\u017ebama ni drugim propisima. Primjerice, iako visokoobrazovane sestre rade u dje\u010djim vrti\u0107ima Grada Zagreba, Kolektivnim ugovorom za zaposlene u pred\u0161kolskim ustanovama Grada Zagreba nije im odre\u0111en koeficijent slo\u017eenosti poslova.<\/p>\n

Stupanjem na snagu novog ZZZ-a ponovo se intenzivirao problem pla\u0107a nezdravstvenih radnika u zdravstvu te smo zaprimali veliki broj pritu\u017ebi zaposlenika nezdravstvene struke koji smatraju da su diskriminirani temeljem svog obrazovanja jer su i dalje slabije pla\u0107eni od kolega zdravstvene struke, iako rade iste poslove. Iako smo na navedeni problem ukazivali nadle\u017enim tijelima u vi\u0161e navrata, jo\u0161 nismo zaprimili informaciju o njegovu rje\u0161avanju.<\/p>\n

Povjerenstvo za za\u0161titu prava pacijenata Grada Zagreba ukazuje na diskriminatorno postupanje prema pacijentima s psihi\u010dkim bolestima koje lije\u010dnici u bolnicama \u201eka\u017enjavaju\u201c, primjerice zabranom izlaska u bolni\u010dko dvori\u0161te. Osnovanu sumnju na diskriminaciju osoba s psihi\u010dkim oboljenjem utvrdili smo i u postupanju CZSS u postupku odlu\u010divanja o skrbni\u0161tvu nad djetetom. Iako je utvrdio adekvatnu brigu oboljelog roditelja o djetetu, njegovu spremnost na suradnju i dogovor o skrbni\u0161tvu koje je u najboljem interesu djeteta te unato\u010d pozitivnom mi\u0161ljenju lije\u010dnice, CZSS je predlo\u017eio da se skrbni\u0161tvo dodijeli roditelju koji nema povijest lije\u010denja u psihijatrijskoj ustanovi.<\/p>\n

Tijekom 2019. zaprimili smo i nekoliko pritu\u017ebi u kojima HIV pozitivni pacijenti navode da su ih zdravstvene ustanove odbile primiti na lije\u010denje. Iako je u Izvje\u0161\u0107u o provedbi Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije istaknuta provedba\u00a0 aktivnosti suzbijanja\u00a0 diskriminacije sukladno Hrvatskom nacionalnom programu za prevenciju HIV\/AIDS, upozorili smo na povredu prava na privatnost HIV pozitivnih pacijenata s \u010dijom su dijagnozom u zdravstvenoj ustanovi bili upoznati svi drugi pacijenti te sve zdravstveno i nezdravstveno osoblje te preporu\u010dili edukacije zdravstvenih radnika o mjerama za\u0161tite od HIV infekcije i diskriminaciji.<\/p>\n

Tijekom 2019. na tr\u017ei\u0161te rada su u\u0161li prvi mladi lije\u010dnici kojima je ukinuto obavezno sta\u017eiranje. Njihov status nepotpuno je reguliran uvo\u0111enjem nedovoljno strukturiranog rada pod nadzorom o \u010demu, procjenjuju\u0107i svoju spremnost za samostalan rad, samostalno odlu\u010duje mladi lije\u010dnik, \u0161to mo\u017ee imati ne\u017eeljeni u\u010dinak na kvalitetu zdravstvene za\u0161tite i ishode lije\u010denja svakog pojedinog pacijenta. U Pravilniku o na\u010dinu provo\u0111enja rada pod nadzorom doktora medicine ostala su otvorena i druga va\u017ena pitanja koja se odnose na organizaciju i na\u010din rada ili u\u010dinak negativne ocjene mentora o sposobnosti mladog lije\u010dnika\u00a0 za\u00a0 samostalni rad, \u0161to bi \u00a0radi za\u0161tite njihovih prava, ali i prava pacijenata, svakako trebalo naknadno urediti.<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n

1. Ministarstvu zdravstva, \u00a0da \u00a0poduzme \u00a0mjere \u00a0i \u00a0provede \u00a0edukacije \u00a0kako \u00a0bi \u00a0se \u00a0HIV \u00a0pozitivnim pacijentima osiguralo pravo na privatnost i jednaka zdravstvena za\u0161tita kao i drugim pacijentima;<\/strong><\/p>\n

2. Ministarstvu zdravstva, da dodatno uredi institut rada mladih lije\u010dnika pod nadzorom, s posebnim naglaskom na u\u010dinak ocjene mentora na njihova prava i obveze.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n

Zdravlje<\/a><\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja<\/a><\/p>\n

Diskriminacija temeljem dobi<\/a><\/p>\n

Osobe s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja<\/a><\/p>\n

Nejednak regionalni razvoj s posebnim osvrtom na ruralna podru\u010dja<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dostupnost kvalitetnih zdravstvenih usluga uskla\u0111enih sa suvremenim medicinskim standardima polazi\u0161te je socijalno osjetljivog sustava zdravstva koji brine o dobrobiti svih pacijenata. Iako je u RH pristup zdravstvenoj za\u0161titi uglavnom zadovoljavaju\u0107i i s niskom stopom nezadovoljenih potreba, postoje razlike me\u0111u pojedinim dobnim, spolnim ili dohodovnim skupinama, \u0161to ukazuje i na mogu\u0107u diskriminaciju u podru\u010dju zdravlja. Uz […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8089,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[629,702,1885,1875,1929,1897,1871,1928,1869,1930],"class_list":["post-8088","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-zdravlje","tag-izvjesce2019","tag-javno-zdravstvo","tag-liste-cekanja","tag-osobe-narusenog-zdravlja","tag-pacijenti","tag-prava-pacijenata","tag-zdravstvena-zastita","tag-zdravstvene-usluge"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8088","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8088"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8088\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8941,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8088\/revisions\/8941"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8089"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8088"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8088"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8088"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}