{"id":8085,"date":"2020-05-08T13:47:06","date_gmt":"2020-05-08T11:47:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8085"},"modified":"2020-09-18T11:27:37","modified_gmt":"2020-09-18T09:27:37","slug":"zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zdravlje\/","title":{"rendered":"Zdravlje"},"content":{"rendered":"

U 2019. najvi\u0161e pritu\u017ebi zaprimili smo upravo u podru\u010dju zdravstva, njih 282, a odnosile su se na zdravstveno osiguranje, za\u0161titu prava pacijenata, sam sustav zdravstvene za\u0161tite i drugo. Gra\u0111ani se i dalje pritu\u017euju da termin kod lije\u010dnika dugo \u010dekaju, na nezadovoljavaju\u0107u zdravstvenu uslugu, neu\u010dinkovitu pravnu za\u0161titu pacijenata, neprofesionalno pona\u0161anje djelatnika HZZO-a, neodgovaraju\u0107u skrb palijativnih pacijenata, neu\u010dinkovito rje\u0161avanje pritu\u017ebi o kvaliteti zdravstvene usluge, njenu nedostupnost ili druge probleme.<\/p><\/blockquote>\n

\u010cesto smo zaprimali i razli\u010dite upite gra\u0111ana o pravima iz zdravstvenog osiguranja, jer im izabrani lije\u010dnici nisu davali dovoljno informacija ili su im \u010dak uskratili zakonom zajam\u010deno pravo. Zaprimljeno je i nekoliko pritu\u017ebi o nepo\u0161tivanju radnog vremena ordinacije, koje smo proslje\u0111ivali HZZO-u radi provo\u0111enja nadzora. Pritu\u017ebe smo zaprimali i zbog neprofesionalnog pona\u0161anja medicinskog osoblja, a premda smo u Izvje\u0161\u0107u za 2018. preporu\u010dili MZ-u da poduzme mjere kako bi se u zdravstvenim ustanovama organizirale edukacije o pravima pacijenata te pona\u0161anju i komunikaciji, prema zahtjevima medicinske etike i deontologije, Vlada se u Mi\u0161ljenju na preporuku nije o\u010ditovala.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Novi Zakon o zdravstvenoj za\u0161titi (ZZZ) stupio je na snagu 1. sije\u010dnja 2019., a naglasak mu je na unaprje\u0111enju primarne zdravstvene za\u0161tite, rastere\u0107enjem hitne medicinske slu\u017ebe i pove\u0107anjem njene u\u010dinkovitosti za hitne pacijente, uvo\u0111enjem de\u017eurstava u obiteljskoj medicini, pedijatriji i dentalnoj medicini vikendima i praznicima, i drugome. Ipak, njegovi u\u010dinci jo\u0161 nisu vidljivi jer mu zdravstveni sustav organizacijski nije prilago\u0111en. Tako smo zaprimali pritu\u017ebe zdravstvenih radnika na povrede zakonskog roka (30.6.2019.) do kojega su domovi zdravlja i njihova upravna vije\u0107a trebali poduzeti mjere kako bi se ordinacije, ljekarne i laboratoriji prilagodili novom zakonskom ure\u0111enju, kao privatne prakse, pa ostaje za vidjeti kada \u0107e pozitivni u\u010dinci novog ZZZ-a nastupiti za pacijente.<\/p>\n

Tako\u0111er, i u Izvje\u0161\u0107u EK \u201ePregled stanja zdravlja i zdravstvene za\u0161tite u RH 2019.\u201c<\/a> je nagla\u0161eno kako su reforme usmjerene na primarnu i bolni\u010dku skrb ostvarile tek ograni\u010den uspjeh. Dok je 2017. u EU 70% gra\u0111ana navelo da je dobrog zdravlja, u RH je to navelo 61%, tri od pet osoba starijih od 65 godina boluje od bar jedne kroni\u010dne bolesti, a smrtnost od izlje\u010divih bolesti (kroni\u010dna opstruktivna bolest plu\u0107a, rak dojke, rak debelog crijeva) se pove\u0107ala. Nadalje, navodi se da se zdravstveni sustav i dalje oslanja na bolni\u010dku skrb pa postoji prostor za pru\u017eanje ve\u0107eg broja usluga na primarnoj razini.<\/p>\n

Tako\u0111er, ne postoji strategija za pru\u017eanje dugotrajne skrbi za koju su zadu\u017eene zdravstvene i ustanove socijalne skrbi, koja je zbog takve fragmentacije \u010desto neu\u010dinkovita. Liste \u010dekanja su se u odnosu na 2018. pove\u0107ale. Prema podatcima HZZO-a, prosje\u010dno vrijeme \u010dekanja na prvi pregled je 145, dok je 2018. bilo 130 dana. Na kontrolne preglede \u010dekalo se u prosjeku 159, dok je u 2018. to bilo 145 dana, a i na odre\u0111ene dijagnosti\u010dko-terapijske postupke \u010dekalo se du\u017ee, \u0161to prikazujemo u tablici:<\/p>\n

\"\"
\nBroj pacijenata na listama se tako\u0111er pove\u0107ao u odnosu na 2018. Tako ih je na prvi pregled naru\u010deno 202.585, 10% vi\u0161e nego 2018., kada ih je bilo 184.197. Na kontrolni pregled u 2019. \u010dekalo je 430.873 pacijenta, 12% vi\u0161e, s obzirom da ih je u 2018. \u010dekalo 384.168. Jesu li ovi podatci odraz ve\u0107eg pobolijevanja ili svjesnosti redovnih i preventivnih pregleda, nije poznato, ali gra\u0111anima koji ne mogu platiti privatne zdravstvene usluge i dalje ostaje \u010dekati.Smanjenju lista nije pomoglo ni \u0161to je HZZO ugovarao dodatne postupke s bolnicama i privatnim zdravstvenim ustanovama. Istovremeno, MZ je odustalo od dono\u0161enja Pravilnika o medicinski prihvatljivom vremenu za ostvarivanje mjera zdravstvene za\u0161tite, \u0161to smo u izvje\u0161\u0107ima preporu\u010divali niz godina. Kao razlozi navode se druge mjere koje bi trebale smanjiti \u010dekanje, poput prioritetnih lista \u010dekanja, brisanja dvostrukog naru\u010divanja pa i ugovaranja dodatnih postupaka s javnim i privatnim ustanovama. Me\u0111utim, hitni pacijenti \u010dije zdravstveno stanje zahtijeva \u017eurnu reakciju nisu na redovnim listama \u010dekanja pa se prioritetne liste ipak ne mogu smatrati mjerom koja bi smanjila redovne liste, ili bi to u\u010dinila tek neznatno.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Zakon o za\u0161titi prava pacijenata (ZZPP) jo\u0161 uvijek ne predvi\u0111a u\u010dinkoviti pravni lijek pa su nu\u017ene njegove izmjene, sukladno Odluci i Rje\u0161enju Ustavnog suda U-I-4892\/2004 i U-I-3490\/2006 iz 2008. O ovom problemu pisali smo i u Izvje\u0161\u0107u za 2018. te smo MZ-u uputili preporuku, no o njoj se Vlada nije o\u010ditovala. Osim toga, \u017eupanijska povjerenstva za za\u0161titu prava pacijenata i dalje nemaju odgovaraju\u0107u ulogu, posebno jer razli\u010dito tuma\u010de odredbe ZZPP-a pa pojedina ni ne postupaju kada im se pacijent obrati pritu\u017ebom, ve\u0107 ju samo proslijede drugim tijelima, dok druga ustraju u nastojanju da pacijent dobije kvalitetnu i potpunu zdravstvenu uslugu. Ovakav na\u010din rada i razli\u010dito shva\u0107anje uloge povjerenstava jo\u0161 je jedan razlog za izmjene ZZPP-a.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Nedostupnost zdravstvenih usluga kontinuirano je prisutna pa tako nedostaje 118 timova obiteljske medicine, 53 pedijatrije, 59 ginekologije i 220 dentalne zdravstvene za\u0161tite, gdje je nedostatak manji u odnosu na 2018., kada ih je nedostajalo 259. Neki domovi zdravlja navode i nedostatak magistara medicinske biokemije pa su natje\u010daji za nepopunjena radna mjesta trajno otvoreni, kao u Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske \u017eupanije za Makarsku. Oni koji imaju dovoljno financijskih sredstava da probleme nedostatka lije\u010dnika sami rje\u0161avaju to i \u010dine, pa je Dom zdravlja Petrinja, uz stimulaciju pla\u0107e, \u00a0u \u00a0Topuskom \u00a0i \u00a0Vrginmostu \u00a0zaposlio \u00a0dva \u00a0lije\u010dnika \u00a0obiteljske \u00a0medicine \u00a0iz \u00a0Zagreba, \u00a0a nedostupnosti zdravstvenih usluga pi\u0161emo i u poglavlju o nejednakom regionalnom razvoju.<\/p>\n

Hitnu medicinsku slu\u017ebu, prema novom ZZZ-u, trebalo je reorganizirati, a ministar je do 30. lipnja trebao donijeti novu Mre\u017eu hitne medicine. Ipak, prema podatcima MZ-a i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) to jo\u0161 nije u\u010dinjeno, ve\u0107 se prikupljaju i analiziraju podatci s terena o potrebama za timovima i njihovoj raspore\u0111enosti, pa nije poznato kakve se promjene o\u010dekuju po \u017eupanijama. Nadalje, podaci HZHM-a pokazuju da je ve\u0107ina intervencija u 2019. bila za nehitne pacijente, kojima je potrebna skrb drugih djelatnosti u zdravstvenom sustavu, \u0161to optere\u0107uje i usporava rad te ukazuje na probleme u funkcioniranju djelatnosti na primarnoj razini. Pitanje raspore\u0111enosti timova hitne medicine, prema stavu MZ-a, nije u njihovoj, ve\u0107 u nadle\u017enosti JLS-a koje mogu osigurati nadstandardnu \u00a0zdravstvenu \u00a0za\u0161titu financiranjem dodatnih \u00a0izvanboln i\u010dkih jedinica hitne medicinske slu\u017ebe, no neprihvatljivo je da se odgovornost za osiguravanje pravovremeno dostupne hitne medicinske pomo\u0107i prebacuje na JLS-e, budu\u0107i da kona\u010dnu odluku o Mre\u017ei hitne medicine donosi ministar zdravstva. MZ smo upozorili na nu\u017enost sustavnog rje\u0161avanja problema u\u010dinkovitosti rada hitne medicinske slu\u017ebe, promjenom organizacije rada svih dionika primarne zdravstvene za\u0161tite, no odgovor nismo dobili.<\/p>\n

Ne nazire se kraj utvr\u0111ivanju odgovornosti za postupke koji su u lije\u010denju devetogodi\u0161njeg dje\u010daka u Metkovi\u0107u u prosincu 2018. doveli do smrtnog ishoda. Da bi DORH mogao odlu\u010diti o kaznenoj prijavi, bilo je potrebno provesti medicinsko vje\u0161ta\u010denje, no tijekom cijele godine postojale su te\u0161ko\u0107e u pronala\u017eenju institucije koja \u0107e ga provesti. Kona\u010dno, prema nama dostupnim podatcima, u medicinskom vje\u0161ta\u010denju Medicinskog fakulteta u Zagrebu donesenom krajem 2019., zaklju\u010deno je kako je lije\u010dnica, koja nam se pritu\u017eila da joj je Hrvatska lije\u010dni\u010dka komora (HLK), obavljaju\u0107i svoje javne ovlasti, te\u0161ko povrijedila ljudska prava i u svojem ju mi\u0161ljenju teretila za stru\u010dne propuste, ispravno postupila u zbrinjavanju dje\u010daka, dok su propusti uo\u010deni kod drugih lije\u010dnica i medicinske sestre, koje HLK i Hrvatska komora medicinskih sestara uop\u0107e nisu konstatirali ili su umanjili njihov zna\u010daj. \u00a0Temeljem \u00a0medicinskog \u00a0vje\u0161ta\u010denja \u00a0i policijskog \u00a0izvje\u0161\u0107a \u00a0PU \u00a0dubrova\u010dko-neretvanske, postavljene su osnove sumnje na po\u010dinjenje kaznenog djela nesavjesnog lije\u010denja za tri lije\u010dnice i medicinsku sestru kojima se otac dje\u010daka obratio za pomo\u0107. Osim utvr\u0111ivanja osobne odgovornosti, ovaj slu\u010daj nedvojbeno govori i o nedovoljnoj dostupnosti odgovaraju\u0107ih zdravstvenih usluga u svim dijelovima zemlje, \u0161to je nu\u017eno mijenjati.<\/p>\n

Palijativna skrb se ne pru\u017ea samo starijim bolesnicima, ve\u0107\u00a0 svim oboljelima od neizlje\u010divih bolesti, neovisno o dobi. U dana\u0161nje vrijeme Poljska je vode\u0107a europska zemlja u organizaciji sustava palijativne skrbi, s nekoliko stotina specijaliziranih ustanova, a u RH za sada postoji samo jedna. U 2019. je ugovoreno, uz 363 palijativne postelje u bolnicama iz 2018., jo\u0161 sedam koordinatora (36 od ukupno 52) i sedam mobilnih palijativnih timova (29 od ukupno 52). Mre\u017ea javne zdravstvene slu\u017ebe predvi\u0111a ukupno 83 palijativne postelje u stacionarima domova zdravlja. Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske \u017eupanije jedini je ugovorio palijativne postelje (njih 28 u Imotskom, Makarskoj, Sinju i Supetru) od ukupno 25 domova zdravlja koja su od MZ-a u 2018. zatra\u017eili odobrenje za njihovo ugovaranje.<\/p>\n

Osim usporenog razvoja palijativne skrbi, posebno zabrinjavaju svakodnevne te\u0161ko\u0107e, kako umiru\u0107ih i \u010dlanova njihovih obitelji, tako i pru\u017eatelja ovih usluga, naro\u010dito na primarnoj razini zdravstvene za\u0161tite. Prema podatcima domova zdravlja, o bolesnicima u njihovom domu brinu mobilni palijativni timovi u okviru svojeg radnog vremena, dok su nakon toga prepu\u0161teni obiteljskim lije\u010dnicima, ukoliko tada rade u smjeni, ili hitnoj medicinskoj pomo\u0107i. Obitelji palijativnih pacijenata prilikom otpusta iz bolnice tako\u0111er dobiju naputak da, u slu\u010daju potrebe, po zavr\u0161etku radnog vremena i vikendom zovu hitnu pomo\u0107, \u0161to se kosi s na\u010delom dostupnosti palijativne skrbi koja prema Nacionalnom programu razvoja palijativne skrbi 2017.-2020. mora biti dostupna 24 sata svih sedam dana u tjednu. Dom zdravlja Vukovar pozitivan je izuzetak, koji iz vlastitih sredstava financira pripravnost medicinskih sestara tijekom druge smjene te vikendima i blagdanima. Time se neizbje\u017eno post avlja pitanje \u0161to je s domovima zdravlja koji nemaju takve financijske ili kadrovske mogu\u0107nosti.<\/p>\n

Nadalje, veliki problem u radu mobilnih timova prekasno je prepoznati palijativni pacijent, jer nedostaje vrijeme da se predvide zdravstvene pote\u0161ko\u0107e te planira daljnja skrb i u nju uklju\u010de potrebni stru\u010dnjaci. Mobilni timovi se, zbog nedostatka zdravstvenih i drugih suradnika na tr\u017ei\u0161tu rada, nerijetko sastoje samo od lije\u010dnika i medicinske sestre, nedostaje naro\u010dito socijalnih radnika i psihologa, a naknada za njihov rad je neodgovaraju\u0107a, jer koeficijenti slo\u017eenosti poslova, pripravnost i specifi\u010dni uvjeti rada nisu pravno regulirani.<\/p>\n

Poseban problem je pru\u017eanje palijativnih usluga korisnicima u stacionarima domova za starije koji nisu zdravstvene ustanove, pa ne mogu ni biti pru\u017eatelji palijativne skrbi. No, kada je pojedinim korisnicima ona nu\u017ena, HZZO tvrdi da im je tada dostupna pod istim uvjetima kao i osobama koje su smje\u0161tene u svojoj obitelji. Da to ipak nije tako, pokazuju podatci nekih domova za starije, primjerice Centar i Sveti Josip u Zagrebu, koji im, iako nisu zdravstvene nego ustanove socijalne skrbi, ipak pru\u017eaju palijativnu skrb, jer korisnici nemaju gdje biti smje\u0161teni, osim u stacionarima ovih domova.<\/p>\n

Budu\u0107i da Nacionalni program razvoja palijativne skrbi 2017.-2020. prepoznaje gerijatrijske bolesnike kao ranjivu skupinu kojoj se pru\u017ea posebna pa\u017enja i palijativna skrb, koja se kroz stacionare mo\u017ee provoditi i u ustanovama socijalne skrbi, u tom su kontekstu nu\u017ene odgovaraju\u0107e izmjene ZZZ-a, ZSS-a i podzakonskih propisa, kako bi se djelatnost palijativne skrbi mogla provoditi i u socijalnim ustanovama. Osim toga, potrebno je regulirati minimalne uvjete za pru\u017eanje zdravstvenih usluga u socijalnim ustanovama kroz zdravstveno-socijalni pristup, kako bi palijativna skrb u njima bila jednake kvalitete kao i u stacionarima zdravstvenih ustanova.<\/p>\n

Uz nedovoljno smje\u0161tajnih kapaciteta, zdravstvenog kadra, lije\u010dni\u010dkih timova i nedostupnih zdravstvenih usluga, pitanje je tko \u0107e nas lije\u010diti i u kakvim uvjetima u godinama koje dolaze. 2019. potvrde za rad u inozemstvu zatra\u017eilo je 27 magistara farmacije te 289 medicinskih sestara i primalja. Prema podatcima HLK, tijekom 2019. 127 lije\u010dnika napustilo je RH u potrazi za poslom u struci, a od 2013. do kraja 2019. oti\u0161lo ih je 861. Njihov nedostatak vidljiv je na cijelom podru\u010dju RH, a najvi\u0161e u malim i udaljenim sredinama koje nisu privla\u010dne za rad te obiteljski i dru\u0161tveni \u017eivot, unato\u010d mjerama MZ-a i pojedinih domova zdravlja koji ih raznim stimulacijama nastoje privu\u0107i.<\/p>\n

Kona\u010dno, pripremu ovog Izvje\u0161\u0107a obilje\u017eila je pandemija COVID19 virusa, o kojoj \u0107emo svakako pisati u Izvje\u0161\u0107u za 2020., no ve\u0107 sada je vidljiva va\u017enost ulaganja u javno zdravstvo, kako bi u ovakvim situacijama svim gra\u0111anima mogla biti pru\u017eena najbolja mogu\u0107a zdravstvena skrb.<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n

1. Ministarstvu zdravstva, da poduzima konkretne i u\u010dinkovite mjere radi smanjenja listi \u010dekanja;<\/strong><\/p>\n

2. Ministarstvu zdravstva, da izradi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o za\u0161titi prava pacijenata, kojim bi se pacijentima osiguralo u\u010dinkovito sredstvo pravne za\u0161tite, sukladno Odluci i Rje\u0161enju Ustavnog suda U-I-4892\/2004 i U-I-3490\/2006 iz 2008.;<\/strong><\/p>\n

3. Ministarstvu zdravstva, da poduzme odgovaraju\u0107e mjere kako bi se u zdravstvenim ustanovama redovito organizirale edukacije za medicinsko osoblje o pravu pacijenata i pona\u0161anju u skladu s medicinskom etikom i deontologijom;<\/strong><\/p>\n

4. Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, da kontinuirano i u\u010dinkovito informira gra\u0111ane o <\/strong>pravima iz zdravstvenog osiguranja;<\/strong><\/p>\n

5. Ministarstvu zdravstva, da donese novu Mre\u017eu hitne medicine;<\/strong><\/p>\n

6. Ministarstvu zdravstva, da ubrza uspostavljanje svih oblika palijativne skrbi na svim razinama zdravstvene za\u0161tite te provede analizu rada mobilnih palijativnih timova i sukladno tome poduzme odgovaraju\u0107e mjere;<\/strong><\/p>\n

7. Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, da predlo\u017ee izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi, Zakona o socijalnoj skrbi i podzakonskih akata kojima bi se osiguralo provo\u0111enje palijativne skrbi u stacionarima ustanova socijalne skrbi.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju zdravlja<\/a><\/p>\n

Osobe s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja<\/a><\/p>\n

Socijalna skrb<\/a><\/p>\n

Umirovljenici i starije osobe<\/a><\/p>\n

Domovi za starije i nemo\u0107ne<\/a><\/p>\n

Nejednak regionalni razvoj s posebnim osvrtom na ruralna podru\u010dja<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U 2019. najvi\u0161e pritu\u017ebi zaprimili smo upravo u podru\u010dju zdravstva, njih 282, a odnosile su se na zdravstveno osiguranje, za\u0161titu prava pacijenata, sam sustav zdravstvene za\u0161tite i drugo. Gra\u0111ani se i dalje pritu\u017euju da termin kod lije\u010dnika dugo \u010dekaju, na nezadovoljavaju\u0107u zdravstvenu uslugu, neu\u010dinkovitu pravnu za\u0161titu pacijenata, neprofesionalno pona\u0161anje djelatnika HZZO-a, neodgovaraju\u0107u skrb palijativnih pacijenata, […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8086,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[702,1885,1875,1929,1897,1871,1931,1928,1288,1869,1930],"class_list":["post-8085","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-zdravlje","tag-izvjesce2019","tag-javno-zdravstvo","tag-liste-cekanja","tag-osobe-narusenog-zdravlja","tag-pacijenti","tag-palijativna-skrb","tag-prava-pacijenata","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava","tag-zdravstvena-zastita","tag-zdravstvene-usluge"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8085","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8085"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8085\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8961,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8085\/revisions\/8961"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8086"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8085"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8085"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8085"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}