{"id":8082,"date":"2020-05-08T13:47:35","date_gmt":"2020-05-08T11:47:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8082"},"modified":"2020-09-18T11:26:35","modified_gmt":"2020-09-18T09:26:35","slug":"civilne-zrtve-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/civilne-zrtve-rata\/","title":{"rendered":"Civilne \u017ertve rata"},"content":{"rendered":"<blockquote><p>Iako je od zavr\u0161etka Domovinskog rata pro\u0161lo 25 godina, prema slu\u017ebenim evidencijama 31. prosinca 2019. jo\u0161 se 1.468 osobe vodilo kao nestale, dok za 404 poginule osobe nije bilo poznato mjesto ukopa. Podatci o nacionalnoj pripadnosti nestalih osoba kojima raspola\u017ee MHB su okvirni i nisu dostupni javnosti, s obrazlo\u017eenjem kako bi mogli biti podlo\u017eni raznim zlouporabama.<\/p><\/blockquote>\n<p>MHB isti\u010de kako se sustavno i na jednak na\u010din bavi rasvjetljavanjem sudbina svih stradalih hrvatskih gra\u0111ana neovisno o etni\u010dkoj pripadnosti, \u0161to svakako pozdravljamo, no kako bi cijelo dru\u0161tvo bilo upoznato s doga\u0111ajima iz Domovinskog rata, bilo bi korisno podatke o \u017ertvama, vremenu, mjestu i okolnostima njihova stradanja u\u010diniti dostupnima.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-8254\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/civ1-300x84.png\" alt=\"\" width=\"961\" height=\"269\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/civ1-300x84.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/civ1-768x214.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/civ1-585x163.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/civ1.png 982w\" sizes=\"(max-width: 961px) 100vw, 961px\" \/><\/p>\n<p>U 2019. Uprava za zato\u010dene i nestale MHB je poja\u010dala napore za pronalaskom nestalih osoba unapre\u0111enjem metodologije istra\u017eivanja mogu\u0107ih mjesta masovnih i pojedina\u010dnih grobnica, nabavkom nove i modernije opreme, osna\u017eivanjem me\u0111uresorne suradnje i mehanizama prikupljanja saznanja o nestalim osobama i prikrivenim grobnicama, no kako je pitanje nestalih prioritetno humanitarno pitanje, potrebno je i dalje nastaviti s aktivnostima koje \u0107e rezultirati pronalaskom \u0161to ve\u0107eg broja nestalih, kako bi obitelji saznale istinu o sudbini svojih \u010dlanova.<\/p>\n<p>Isto tako, na \u0161to smo ukazivali i Izvje\u0161\u0107u za 2018., nu\u017eno je poja\u010dati institucionalne napore u procesuiranju svih ratnih zlo\u010dina po\u010dinjenih tijekom Domovinskog rata, prvenstveno u radu policije i DORH-a, ali i sudova, s obzirom da su prema podatcima iz Izvje\u0161\u0107a predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2018., na \u017eupanijskim sudovima u Rijeci, Osijeku, Splitu i Zagrebu primljena<br \/>\n24 nova predmeta, rije\u0161eno ih je osam, 113 se vodi kao nerije\u0161eno, a prosje\u010dno vrijeme potrebno za njihovo rje\u0161avanje je 5.156 dana. Radi toga je dojam stradalnika, ali i \u0161ire javnosti, kako nema bitnijeg napretka u procesuiranju po\u010dinitelja. U tom kontekstu, MHB je tijekom 2019. zaklju\u010dilo Memorandum o suglasnosti s Me\u0111unarodnim odborom Crvenog kri\u017ea o prijenosu i uporabi informacija i dokumenata o osobama nestalim u Domovinskom ratu pribavljenih iz me\u0111unarodnih arhiva, a nastavljen je i rad na multilateralnom projektu Me\u0111unarodne komisije za nestale osobe (ICMP) &#8211; Okvirnog plana za rje\u0161avanje pitanja nestalih osoba iz sukoba na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n<p>Tijekom 2019. u\u010dinjen je kvalitativni iskorak dono\u0161enjem Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, kojim su ure\u0111ena sva nematerijalna prava osoba nestalih u Domovinskom ratu<br \/>\ni \u010dlanova njihovih obitelji, \u010dime je stvoren djelotvorniji okvir za rad svih nadle\u017enih tijela. No, tek ostaje za vidjeti u kojoj \u0107e mjeri njegova primjena ispuniti o\u010dekivanja i rije\u0161iti vi\u0161egodi\u0161nje probleme, s obzirom da je stupio na snagu tek u kolovozu. Primjenom va\u017ee\u0107eg Zakona o za\u0161titi vojnih i civilnih invalida rata, stradalnici se i dalje suo\u010davaju s velikim pote\u0161ko\u0107ama, pa pojedine kategorije civilnih stradalnika ne mogu ostvariti ni status ni prava. Ovakvo stanje traje godinama, o \u010demu smo pisali i u ranijim izvje\u0161\u0107ima, a vidljivo je i iz \u010dinjenice da je tijekom 2019. podneseno samo 66 zahtjeva za ostvarivanje pojedinih prava, od \u010dega je usvojeno 27, dok je 39 odbijeno. Iako je, prema informacijama MHB-a, jo\u0161 2018. donesena Odluka o osnivanju Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o za\u0161titi vojnih i civilnih invalida rata , u koju su imenovani predstavnici nadle\u017enih tijela i civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, on jo\u0161 nije donesen, a prema Planu zakonodavnih aktivnosti planiran je za prvo tromjese\u010dje 2020.<\/p>\n<p>MHB provodi Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomo\u0107i sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata i mirovnih misija, \u010diji su temelj centri za psihosocijalnu pomo\u0107, koji su tijekom 2019. prema braniteljima i stradalnicima iz Domovinskog rata imali gotovo 82.000 intervencija, \u0161to ukazuje kako su potrebe branitelja i stradalnika za programima psihosocijalne podr\u0161ke i dalje velike te nadilaze postoje\u0107e kapacitete.<\/p>\n<p>Vlada RH jo\u0161 uvijek unutar postoje\u0107ih propisa nije izna\u0161la mogu\u0107nost otpisa potra\u017eivanja RH s osnova dosu\u0111enih parni\u010dnih tro\u0161kova za osobe koje su tu\u017eile RH temeljem Zakona o odgovornosti za \u0161tetu nastalu uslijed teroristi\u010dkih akata i javnih demonstracija i Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za \u0161tetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oru\u017eanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, a kako je to i predvidjela Operativnim programima za nacionalne manjine za razdoblje 2017. &#8211;<br \/>\n2020., o \u010demu smo op\u0161irnije pisali u Izvje\u0161\u0107u za 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>PREPORUKA:<\/strong><\/p>\n<p><strong>1. Ministarstvu hrvatskih branitelja, da izradi prijedlog Zakona o pravima civilnih \u017ertava rata i uputi ga <\/strong><strong>Vladi RH.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2019-godinu\/?wpdmdl=7580&#038;refresh=5f620f6fc54ae1600261999\">ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/branitelji\/\">Branitelji<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/statusna-prava-gradana\/\">Statusna prava gra\u0111ana<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosude\/\">Pravosu\u0111e<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako je od zavr\u0161etka Domovinskog rata pro\u0161lo 25 godina, prema slu\u017ebenim evidencijama 31. prosinca 2019. jo\u0161 se 1.468 osobe vodilo kao nestale, dok za 404 poginule osobe nije bilo poznato mjesto ukopa. Podatci o nacionalnoj pripadnosti nestalih osoba kojima raspola\u017ee MHB su okvirni i nisu dostupni javnosti, s obrazlo\u017eenjem kako bi mogli biti podlo\u017eni raznim [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8083,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[1925,1885,1927,1926,1288],"class_list":["post-8082","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-civilne-zrtve-rata","tag-izvjesce2019","tag-nestali","tag-ratni-zlocini","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8082","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8082"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8082\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8960,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8082\/revisions\/8960"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8083"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8082"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8082"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8082"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}