{"id":8073,"date":"2020-05-08T13:49:53","date_gmt":"2020-05-08T11:49:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8073"},"modified":"2020-09-18T11:24:13","modified_gmt":"2020-09-18T09:24:13","slug":"nejednak-regionalni-razvoj-s-posebnim-osvrtom-na-ruralna-podrucja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/nejednak-regionalni-razvoj-s-posebnim-osvrtom-na-ruralna-podrucja\/","title":{"rendered":"Nejednak regionalni razvoj s posebnim osvrtom na ruralna podru\u010dja"},"content":{"rendered":"

Kako bismo identificirali izazove s kojima se svakodnevno suo\u010davaju gra\u0111ani u ostvarivanju svojih prava, posebno u ruralnim krajevima, ranije smo posjetili 11 \u017eupanija, a u 2019. i Viroviti\u010dko- podravsku, Dubrova\u010dko-neretvansku i Li\u010dko-senjsku te smo razgovarali sa \u017eupanima, \u010delnicima gradova i op\u0107ina, predstavnicima CZSS-a, OCD-a, LAG-ova i nacionalnih manjina te s gra\u0111anima.<\/p><\/blockquote>\n

Neadekvatna mre\u017ea javnog prijevoza i neodgovaraju\u0107e zdravstvene i socijalne usluge i dalje su svakodnevica stanovnika ruralnih podru\u010dja, a gotovo svi sugovornici ukazivali su nam kako ih se i dalje nedostatno uklju\u010duje u procese dono\u0161enja odluka koje utje\u010du na njihove obveze i \u017eivot. Iako svi isti\u010du va\u017enost ESI fondova za ravnomjeran razvoj RH, predstavnici JLP(R)S nastavljaju ukazivati na prepreke u prijavama projekata, poput nerije\u0161enih imovinsko-pravnih odnosa ili nedostatnih sredstava kojima bi ih sufinancirali, na \u0161to naro\u010dito ukazuju \u010delnici manjih jedinica s ni\u017eim prora\u010dunima. Ukazuju i na ka\u0161njenja u provedbi natje\u010daja te nedostatak koordinacije na svim razinama pa ponekad, zbog dugotrajne evaluacije, i u slu\u010dajevima dobivanja projekata imaju <\/span>problema s njihovom implementacijom.<\/p>\n

Regionalne razlike i demografski pokazatelji<\/strong><\/p>\n

Podatci za 2018. ukazuju na nastavak trenda pada broja stanovnika, koji je najve\u0107i u Vukovarsko- srijemskoj \u017eupaniji (3,04%). Istovremeno se nastavio trend starenja stanovni\u0161tva pa se predvi\u0111a da \u0107e prosje\u010dna starost s 43,4 do 2050. porasti na 51,3 godine. Najve\u0107i udio starijih od 65 godina bio je u \u0160ibensko-kninskoj (25,3%) i Li\u010dko-senjskoj (24,9%), a najmanji u Me\u0111imurskoj \u017eupaniji (18,2%).<\/p>\n

Kao i ranijih godina, podatci DZS-a o BDP-u po \u017eupanijama za 2017. ukazuju na zna\u010dajne regionalne razlike, a iznadprosje\u010dni BDP po stanovniku, osim Grada Zagreba imaju samo Istarska, Primorsko-goranska i Dubrova\u010dko- neretvanska \u017eupanija. Kao i ranije, najni\u017ei je bio u slavonskim \u017eupanijama: Viroviti\u010dko-podravskoj, Po\u017ee\u0161ko- slavonskoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj. Zna\u010dajne razlike u \u00a0razvijenosti \u00a0pokazuje \u00a0i \u00a0usporedba BDP-a najrazvijenijeg Grada Zagreba, koji je tri puta ve\u0107i od BDP-a najnerazvijenije Viroviti\u010dko- podravske \u017eupanije, a usprkos nizu projekata i mjera, taj se omjer ne smanjuje. Prema podatcima DZS-a za 2018., pozitivni migracijski saldo imali su samo Grad Zagreb, Istarska, Dubrova\u010dko- neretvanska i Zadarska \u017eupanija, dok su u negativnom prednja\u010dile Osje\u010dko-baranjska i Vukovarsko- srijemska, a da slabije razvijene regije gube stanovni\u0161tvo ukazala je i EK u Izvje\u0161\u0107u za 2020. za RH.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

No, pokazatelje ekonomske nejednakosti potrebno je promatrati i u kontekstu mogu\u0107nosti pru\u017eanja socijalnih usluga. Naime, iako su JLP(R)S obvezne gra\u0111anima pru\u017eiti dio socijalnih usluga i naknada, poput tro\u0161kova stanovanja, ogrjeva, smje\u0161taja za besku\u0107nike i prehrane u pu\u010dkim kuhinjama, zbog nedostatnih financijskih kapaciteta te ograni\u010denih https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativnih resursa one slabije razvijene ne mogu pru\u017eiti istu razinu socijalne za\u0161tite kao razvijene, o \u010demu pi\u0161emo i u poglavlju u o socijalnoj skrbi.<\/p>\n

(Ne)dostupnost usluga<\/strong><\/p>\n

Depopulacija doprinosi smanjenju ili ukidanju linija javnog prijevoza, \u0161to uvelike ote\u017eava svakodnevicu stanovnika ruralnih podru\u010dja. Mnogi na\u010delnici op\u0107ina svjesni su kako nepostojanje javnog prijevoza ote\u017eava odlazak na posao, posebno \u017eenama, koje su zbog toga \u010desto isklju\u010dene s tr\u017ei\u0161ta rada, te starijima kojima se ote\u017eava dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga. U nemogu\u0107nosti da u ve\u0107oj mjeri sufinanciraju prijevoznike te odr\u017ee svakodnevno prometovanje nerentabilnih linija problem rje\u0161avaju barem djelomi\u010dno, poput Op\u0107ine Karlobag, koja petkom, kada je sajmeni dan, organizira besplatan autobus za Gospi\u0107, kako bi stanovnici do\u0161li do nu\u017enih usluga, primjerice oti\u0161li lije\u010dniku ili izradili dokumente.<\/p>\n

Nejednako je razvijena i mre\u017ea zdravstvenih i socijalnih usluga. Tako podatci OECD-a ukazuju kako Zagreba\u010dka \u017eupanija i Grad Zagreb imaju najve\u0107i broj ustanova i zdravstvenih radnika, dok ih je manje u podru\u010djima udaljenijima od ve\u0107ih gradova, poput jadranskih otoka i ruralnim podru\u010djima sredi\u0161nje i isto\u010dne Hrvatske. Metkovi\u0107 je, primjerice, 85 km udaljen od Dubrovnika i mati\u010dne bolnice, a 45 km od Mostara, pa potpisivanje Sporazuma izme\u0111u MZ-a i Sveu\u010dili\u0161ne klini\u010dke bolnice Mostar radi hitnog medicinskog zbrinjavanja dr\u017eavljana RH s podru\u010dja Dubrova\u010dko-neretvanske i Splitsko- dalmatinske \u017eupanije, doprinosi boljem osiguravanju zdravstvene za\u0161tite njegovih gra\u0111ana. Prema istim podatcima, udio nezadovoljenih potreba za zdravstvenom skrbi u Hrvatskoj manji je od prosjeka EU, ali ipak, stanovnici udaljenih krajeva u RH u ve\u0107oj mjeri (0,7%) nego stanovnici takvih podru\u010dja u EU (0,1%) smatraju kako njihove potrebe nisu zadovoljene zbog udaljenosti.<\/p>\n

Svjesni su toga i \u017eupani, gradona\u010delnici i na\u010delnici, koji su nam redovito ukazivali na nedostatak zdravstvenog osoblja te izra\u017eavali bojazan da \u0107e se situacija pogor\u0161ati s odlaskom postoje\u0107ih lije\u010dnika u mirovinu, primjerice u ve\u0107 spomenutom Metkovi\u0107u. Kako na dostupnost zdravstvene za\u0161tite utje\u010de smanjenje broja stanovnika primjer je ambulanta u Novoj Bukovici koja, iako je op\u0107ina na njezino opremanje ulo\u017eila 1,5 milijuna kn, nije otvorena jer ne mo\u017ee prikupiti 1.000 pacijenata. Osim toga, Op\u0107a bolnica u Dubrovniku suo\u010dava se s odlaskom lije\u010dnika u privatne klinike koje usluge uglavnom pru\u017eaju turistima, pa u velikoj mjeri ovisi o lije\u010dnicima koji dolaze iz Pule, Rijeke ili Zagreba. Iako ve\u0107ina \u017eupanija, gradova i op\u0107ina koje smo posjetili poku\u0161avaju odgovoriti na ove izazove, grade\u0107i stanove \u00a0za \u00a0smje\u0161taj \u00a0lije\u010dnika, \u00a0stipendiraju\u0107i \u00a0specijalizacije \u00a0koje \u00a0im \u00a0nedostaju \u00a0ili \u00a0opremaju\u0107i ordinacije\/bolnice, bilo bi dobro izvr\u0161iti evaluaciju njihovih u\u010dinaka.<\/p>\n

Dostupnost hitne pomo\u0107i dodatan je izazov stanovnika ruralnih podru\u010dja. Tako Senj ima samo jedan tim na raspolaganju, koji pokriva podru\u010dje od oko 650 km2. Kada voze pacijenta u Rijeku, povratak, posebno u sezoni, traje dugo, a nema drugog tima koji mo\u017ee intervenirati. U Donjem Lapcu Op\u0107ina sufinancira pripravnost tima hitne medicine, no tim je nepotpun jer nema medicinsku sestru, a radi se o udaljenoj Op\u0107ini koja je, pogotovo zimi, odsje\u010dena od sredi\u0161ta \u017dupanije.<\/p>\n

No, kako su nejednake mogu\u0107nosti gradova i op\u0107ina da financiraju dodatne timove, potrebno je \u0161to prije donijeti Mre\u017eu hitne medicine, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o zdravstvu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Osobe starije \u017eivotne dobi<\/strong><\/p>\n

U malim, ra\u0161trkanim selima i zaseocima, nepovezanima javnim prijevozom, uglavnom \u017eive starije osobe, \u010desto u sama\u010dkim ku\u0107anstvima. Iako je veliki broj starijih i njihova ranjivost zbog nedostupnosti \u00a0usluga specifi\u010dnost \u00a0gotovo \u00a0svih \u00a0ruralnih \u00a0krajeva, \u00a0problem \u00a0je \u00a0posebno \u00a0vidljiv \u00a0u nerazvijenim podru\u010djima koja su bila okupirana, naseljenima prete\u017eno manjinskim stanovni\u0161tvom.<\/p>\n

Poseban problem onih koji \u017eive u mjestima udaljenima od lije\u010dnika manje od 50 km je kako do njega do\u0107i. Tako, na primjer, osoba koja iz Korenice mora u Gospi\u0107 na lije\u010dni\u010dki pregled ne mo\u017ee ostvariti naknadu tro\u0161kova prijevoza, jer su ova mjesta udaljena 43 km. Istovremeno, nema javnog prijevoza pa ovise o obitelji, poznanicima ili taxi prijevozniku. Pri tome, va\u017eno je podsjetiti kako je stopa rizika\u00a0 od siroma\u0161tva za starije 28,1%, a za starije samce \u010dak 48,1%, pa ne \u010dudi \u0161to je stopa starijih od 65 godina koji u RH imaju nezadovoljenu zdravstvenu potrebu me\u0111u najvi\u0161ima u EU.<\/p>\n

U nekim sredinama udruge, poput CK, organiziraju prijevoz starijih do lije\u010dnika i bolnica, a \u0161to se mo\u017ee napraviti u za\u0161titi prava starijih osoba pokazuje primjer Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije, koja projektom \u201eHalo pomo\u0107\u201d poku\u0161ava omogu\u0107iti dulji boravak starijih osoba u svom domu, osiguravaju\u0107i im ure\u0111aj kojim 24 sata mogu prijaviti zdravstveni problem, ali i kojim se mo\u017ee pratiti kretanje korisnika, \u0161to je posebno bitno za oboljele od demencije.<\/p>\n

Va\u017eno je ukazati i na nedostatak koordinacije socijalnih i zdravstvenih slu\u017ebi u pogledu starijih osoba, pa su tako predstavnici CZSS Virovitica upozorili kako ih se otpu\u0161ta iz bolnica bez osiguranja adekvatnog smje\u0161taja, jer im nema tko pru\u017eiti njegu i skrb u ku\u0107i, o \u010demu smo pisali i u ranije.<\/p>\n

Gotovo svi dionici isti\u010du va\u017enost programa \u201eZa\u017eeli\u201c. Ipak, u nekim podru\u010djima, posebno priobalnim, zbog rada u turizmu iznimno je te\u0161ko na\u0107i zainteresirane za rad na projektu, naro\u010dito ukoliko se po\u010detak njegove provedbe poklapa s po\u010detkom turisti\u010dke sezone. Istovremeno, nedostaje drugih usluga za starije, poput pomo\u0107i u ku\u0107i, dnevnih boravaka, informiranja o pravima, uklju\u010duju\u0107i i o ugovorima o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju, o prevenciji nasilja nad starijim osobama ili uklju\u010divanju starijih u \u017eivot zajednice kroz kulturu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Komunalna infrastruktura<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107ina ruralnih naselja nema svu komunalnu infrastrukturu, pokrivenost javnim vodovodom znatno je ni\u017ea nego u urbanim sredi\u0161tima, posebno u brdskom podru\u010dju, a kanalizacijske mre\u017ee u pravilu nemaju. Zbog malog broja stanovnika upitna je isplativost izgradnje vodovodne i kanalizacijske mre\u017ee, a \u010delnici ukazuju i na problem odr\u017eavanja ostale infrastrukture i nerazvrstanih cesta.<\/p>\n

Ipak, gra\u0111ani dovode u pitanje kriterije za odlu\u010divanje o financiranju pojedinih projekata, primjerice o asfaltiranju cesta ili izgradnji mre\u017ee javne rasvjete. Stoga je je va\u017eno osigurati bolju prora\u010dunsku transparentnost, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o komunalnom gospodarstvu. Istra\u017eivanje Instituta za javne financije iz 2019. o prora\u010dunskoj transparentnosti \u017eupanija, gradova i op\u0107ina pokazalo je kako JLP(R)S poku\u0161avaju biti otvorenije za gra\u0111ane, no samo se \u017eupanije u potpunosti pridr\u017eavaju zakona, dok prili\u010dan broj gradova i jo\u0161 ve\u0107i broj op\u0107ina ne objavljuju prora\u010dun niti izvje\u0161taje o njegovom izvr\u0161enju, \u0161to je zakonska obveza.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u017divot na otocima<\/strong><\/p>\n

Iako je krajem 2018. donesen novi Zakon o otocima, nastao u suradnji sa \u0161irokim krugom dionika, da bi za\u017eivio i doprinio odr\u017eivom razvoju otoka u prvoj polovici 2019. trebao se donijeti niz podzakonskih akata, no s njihovom izradom se kasni. S obzirom na heterogenost otoka, predstavnici oto\u010dkih gradova i op\u0107ina isti\u010du va\u017enost \u0161to br\u017eeg dono\u0161enja Pravilnika o oto\u010dnim razvojnim pokazateljima i postupku vrednovanja razvijenosti otoka, koji bi trebao omogu\u0107iti identifikaciju zvojnih problema i odre\u0111ivanje prioriteta, jer su potrebe otoka Kor\u010dule te poluotoka Pelje\u0161ca i pu\u010dinskog otoka Lastova, koji mu gravitiraju, sasvim razli\u010dite. Nadaju se oto\u010dani da bi im Pravilnik olak\u0161ao i prijave na EU fondove, jer su do sada \u010desto, poput Lastova, gubili bodove na natje\u010dajima ili ih u ve\u0107oj mjeri morali sufinancirati, jer su po indeksu razvijenosti u visokoj razvojnoj skupini.<\/p>\n

Jedan od klju\u010dnih izazova s kojim se stanovnici otoka susre\u0107u jest povezanost s kopnom, kao i me\u0111usobna povezanost otoka i oto\u010dnih mjesta, posebno izvan turisti\u010dke sezone. Tako je za otok Lastovo, osim veze sa Splitom i Dubrovnikom, iznimno va\u017ena povezanost s Kor\u010dulom , koja bi omogu\u0107ila lak\u0161i i br\u017ei pristup uslugama i institucijama. Stariji, koji \u010dine gotovu tre\u0107inu stanovni\u0161tva, lak\u0161e bi putovali na specijalisti\u010dke preglede i fizikalnu skrb, a djeca koja zavr\u0161avaju osnovnu \u0161kolu mogla bi nastaviti \u0161kolovanje na Kor\u010duli i tako ostati u svojim obiteljima i na otoku.<\/p>\n

Brojni otoci nemaju adekvatno rije\u0161enu infrastrukturu, a poseban izazov je njeno planiranje u skladu s potrebama lokalnog stanovni\u0161tva, ali i turisti\u010dke sezone. Istovremeno neke op\u0107ine, poput Blata, imaju veliki broj ru\u0161evnih objekata, \u0161to je u velikoj mjeri posljedica iseljavanja u prvoj polovini 20. stolje\u0107a i posljedi\u010dno nerije\u0161enog zemlji\u0161noknji\u017enog stanja.<\/p>\n

Nadalje, na otocima je va\u017eno nastaviti ulagati u zdravstvenu za\u0161titu. Na ve\u0107ima, poput Kor\u010dule, postoje ambulante, no nedostaje lije\u010dnika, posebno specijalista pa njihov dolazak i preventivne preglede \u010desto organiziraju udruge. Istovremeno su oto\u010dani zadovoljni dostupno\u0161\u0107u hitne helikopterske pomo\u0107i, koja im ulijeva osje\u0107aj sigurnosti.<\/p>\n

Na kraju, nekretnine i gra\u0111evinska zemlji\u0161ta na otocima su (pre)skupi, a do sada nije bilo poticajne stanogradnje. Ohrabruje primjer Grada Kor\u010dule, koji planira izgradnju 32 stana, a prednost bi imali lije\u010dnici specijalisti, u\u010ditelji i profesori.<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n

1. Ministarstvu zdravstva, da pri dono\u0161enju Mre\u017ee hitne medicine osigura ujedna\u010denu dostupnost hitne pomo\u0107i, posebice u ruralnim podru\u010djima i na otocima;<\/strong><\/p>\n

2. Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, da u suradnji s predstavnicima JLP(R)S, OCD-ova i LAG-ova izradi Pravilnik o oto\u010dnim razvojnim pokazateljima i postupku vrednovanja <\/strong>razvijenosti otoka.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n

Umirovljenici i starije osobe<\/a><\/p>\n

Socijalna skrb<\/a><\/p>\n

Stanovanje, energetsko siroma\u0161tvo i pristup vodi<\/a><\/p>\n

Komunalno gospodarstvo i javna usluga prikupljanja mije\u0161anog i biorazgradivog komunalnog otpada<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako bismo identificirali izazove s kojima se svakodnevno suo\u010davaju gra\u0111ani u ostvarivanju svojih prava, posebno u ruralnim krajevima, ranije smo posjetili 11 \u017eupanija, a u 2019. i Viroviti\u010dko- podravsku, Dubrova\u010dko-neretvansku i Li\u010dko-senjsku te smo razgovarali sa \u017eupanima, \u010delnicima gradova i op\u0107ina, predstavnicima CZSS-a, OCD-a, LAG-ova i nacionalnih manjina te s gra\u0111anima. Neadekvatna mre\u017ea javnog prijevoza […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8075,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[573,607,1827,1831,1885,1918,1833,1919,1894,1870,1855,1288],"class_list":["post-8073","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-ruralna-podrucja","tag-starije-osobe","tag-dostupnost-javnih-usluga","tag-iseljavanje","tag-izvjesce2019","tag-javni-prijevoz","tag-lokalna-i-regionalna-samouprava","tag-otoci","tag-projekt-zazeli","tag-socijalne-usluge","tag-stanovnici-ruralnih-podrucja","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8073","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8073"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8073\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8957,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8073\/revisions\/8957"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8075"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8073"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8073"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8073"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}