{"id":8067,"date":"2020-05-08T14:04:45","date_gmt":"2020-05-08T12:04:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8067"},"modified":"2020-09-18T11:07:44","modified_gmt":"2020-09-18T09:07:44","slug":"stanovanje-energetsko-siromastvo-i-pristup-vodi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/stanovanje-energetsko-siromastvo-i-pristup-vodi\/","title":{"rendered":"Stanovanje, energetsko siroma\u0161tvo i pristup vodi"},"content":{"rendered":"

Stanovanje je za mnoge gra\u0111ane EU postalo preskupo; zbog njegove visoke cijene napu\u0161taju se gradovi i desecima se kilometara putuje do posla ili fakulteta, pa je uz besku\u0107ni\u0161tvo, delo\u017eacije, nedostatak stambenog prostora zbog kratkoro\u010dnog turisti\u010dkog najma, pitanje dostupnosti stanovanja u sredi\u0161tu interesa gra\u0111ana EU. Tako je u o\u017eujku 2019. pokrenuta Inicijativa \u201eHousing for all\u201c1 \u00a0koja tra\u017ei lak\u0161i pristup socijalnom stanovanju i EU sredstvima za investicije u neprofitnoj i odr\u017eivoj stanogradnji, uvo\u0111enje socijalnih pravila za kratkoro\u010dno iznajmljivanje i drugo.<\/p><\/blockquote>\n

\"\"<\/p>\n

Pritu\u017ebe pu\u010dkoj pravobraniteljici ukazuju da stambene politike ne odgovaraju u potpunosti potrebama gra\u0111ana jer se najvi\u0161e poti\u010de kupnja, \u0161to posebno poga\u0111a mlade i prekarne radnike koji nisu kreditno sposobni. Unato\u010d negativnom migracijskom saldu, EK u Izvje\u0161\u0107u za RH 2020. bilje\u017ei ubrzani rast cijena stambenih nekretnina i najma za 5,3%, a skoro polovina za stanovanje izdvaja vi\u0161e od 40% raspolo\u017eivog dohotka, \u0161to je za 26,3% vi\u0161e od prosjeka EU, pa je osiguravanje cjenovno pristupa\u010dnog stanovanja i dalje izazov. Prema podatcima DZS-a u tre\u0107em tromjese\u010dju 2019. cijene su u prosjeku vi\u0161e za 0,6% u odnosu na drugo, a u odnosu na tre\u0107e tromjese\u010dje 2018. vi\u0161e su 8%. U Zagrebu i na obali sve je manje stanova za dugoro\u010dni najam jer se vlasnici odlu\u010duju na financijski isplativije kratkoro\u010dno iznajmljivanje turistima, a postoje\u0107i kapaciteti javnog najma nisu dostatni.<\/p>\n

Europska gra\u0111anska inicijativa (EGI) va\u017ean je instrument participativne demokracije u EU-u kojim se omogu\u0107uje da milijun gra\u0111ana s boravi\u0161tem u jednoj \u010detvrtini dr\u017eava \u010dlanica zatra\u017ei od EK da podnese prijedlog pravnog akta radi provedbe Ugovora EU-a. Jo\u0161 uvijek nije donesena Strategija o stanovanju s pravnim i institucionalnim okvirom, koja bi uva\u017eavala potrebe razli\u010ditih kategorija gra\u0111ana, posebno ranjivih skupina, i razvijala modele dugoro\u010dnog, financijski prihvatljivog javnog najma, \u0161to je bila na\u0161a preporuka u Izvje\u0161\u0107u za 2018. Razvojem modela i fondova javnog najma, sredstva bi se mogla usmjeriti u izgradnju\/adaptaciju nekretnina u javnom vlasni\u0161tvu, a utjecalo bi se i na cijenu najma. No, ohrabruje osnivanje Povjerenstva za izradu nacrta Stambene strategije u travnju 2019., \u010dije \u0107emo djelovanje pozorno pratiti, a nadamo se da \u0107e mu se, radi iznala\u017eenja najkvalitetnijih rje\u0161enja, priklju\u010diti i predstavnici MDI-a, MHB-a, SDUOSZ-a, ULJPPNM-a i civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n

Od prosinca 2001. i stupanja na snagu Zakona o dru\u0161tveno poticanoj stanogradnji, diljem RH izgra\u0111ena su 8.322 POS stana. Njihove prodajne cijene su tijekom 2019., kao i 2018., od 949,05 do 1.125,66 E\/m2, a cijene najma kre\u0107u se od 23-25 kn\/m2 u Zagrebu ili 19-22 kn\/m2 u Osijeku.<\/p>\n

Odobreno je 4.260 zahtjeva za subvencioniranjem stambenih kredita, \u0161to je 40% vi\u0161e nego 2018. Preporuka iz Izvje\u0161\u0107a za 2018. o potrebi osmi\u0161ljavanja modela sprje\u010davanja zlouporabe kori\u0161tenja POS stanova je prihva\u0107ena, Zakon o dru\u0161tveno poticanoj stanogradnji je izmijenjen i stanovi se ne\u0107e mo\u0107i ni prodavati ni iznajmljivati do otplate rata i kamata. No, u svjetlu medijskih napisa o zlouporabama pri samoj kupnji POS stanova, nu\u017eno je oja\u010dati kontrolu i revidirati dosada\u0161nja postupanja, \u0161to MGIPU i najavljuje, a treba razmotriti i razvijanje drugih modela javnog stanovanja u kojima \u0107e nekretnine izgra\u0111ene ili ure\u0111ene javnim novcem ostati u javnom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n

U listopadu 2019. donesena je Strategija upravljanja dr\u017eavnom imovinom 2019.-2025. koja predvi\u0111a i raspolaganje stanovima. Prema podatcima MDI-a i Dr\u017eavnih nekretnina d.o.o. u vlasni\u0161tvu RH trenutno je 6.429 stanova. Od toga je 359 praznih, uglavnom manje kvadrature, starije i lo\u0161ije gradnje, koji iziskuju velika ulaganja, no i za njih \u0107e trebati izna\u0107i rje\u0161enje. Stanovi koje je dr\u017eava stekla po posebnim propisima, prema Strategiji bi se trebali prioritetno prodavati vi\u0161egodi\u0161njim mirnim korisnicima, koji uredno podmiruju tro\u0161kove, dok se preporuka iz Izvje\u0161\u0107a za 2018. o uklju\u010divanju imovinskih kriterija pri prodaji takvih stanova jo\u0161 razmatra. Dio iz ukupnog fonda stanova prodavat \u0107e se na javnom natje\u010daju, a dio bi trebao biti predan MDOMPS-u i lokalnim jedinicama za programe stambenog zbrinjavanja socijalno osjetljivih kategorija stanovni\u0161tva. Takvih je raspolaganja bilo i 2019., pa je primjerice Karlovcu darovan dio biv\u0161e vojarne Lu\u0161\u010di\u0107 za zbrinjavanje mladih obitelji, a predvi\u0111a se izgradnja energetski u\u010dinkovitih zgrada, \u0161kole i dje\u010djih igrali\u0161ta; Novom Vinodolskom stan za obitelj slabijeg imovnog statusa, a Punitovcima zemlji\u0161te za stambeno zbrinjavanje.<\/p>\n

Problem otkupa \u0161kolskih stanova u Belom Manastiru nije rije\u0161en, a stanove u zagreba\u010dkom Borovju, o kojima smo pisali u Izvje\u0161\u0107u za 2018., MZO je ustupilo MUP-u za smje\u0161taj djelatnika anga\u017eiranih oko predsjedanja Vije\u0107em EU 2020., pa je preporuka o njihovom stavljanju u funkciju prihva\u0107ena. I dalje zaprimamo pritu\u017ebe na dugotrajnost postupanja MDI, iako su tijekom 2019. zaposlena 33 nova slu\u017ebenika. Tako\u0111er, dinamika rje\u0161avanja ne ovisi samo o slo\u017eenosti predmeta i ljudskim potencijalima Ministarstva, ve\u0107 i o aktivnostima drugih tijela, izradi elaborata, upisima u ZK i sli\u010dno, a zaprimili smo i pritu\u017ebe o postupcima vezano uz stanove u vlasni\u0161tvu MORH-a.<\/p>\n

U srpnju 2019. ustavnim su progla\u0161ene Izmjene i dopune Zakona o najmu stanova (ZNS), uz obrazlo\u017eenje Ustavnog suda da su navodi za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca suprotni konceptu privatizacije stambenog fonda pa vra\u0107anje na staro nema upori\u0161ta u Ustavu. Kako nismo nadle\u017eni postupati po pritu\u017ebama na me\u0111usobne odnose za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca i vlasnika privatnih stanova, na\u0161e aktivnosti odnose se ponajvi\u0161e na pra\u0107enje javnih politika. Ipak, pa\u017enju zaslu\u017euje primjer pritu\u017eiteljice u osamdesetima, vlasnice stana u kojem su \u017eivjeli za\u0161ti\u0107eni najmoprimci, dok je ona za to vrijeme boravila u gradskom stanu. Nakon smrti za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca grad je protiv nje pokrenuo postupak iseljenja jer ima vlastiti stan, iako u njega ne mo\u017ee useliti jer je devastiran, a nema novaca ni vremena ulo\u017eiti u obnovu. Postupak je na sudu koji treba donijeti odluku o ovoj apsurdnoj i nadasve tragi\u010dnoj situaciji.<\/p>\n

Za\u0161ti\u0107eni najmoprimci ukazuju da su zbog izjedna\u010davanja za\u0161ti\u0107enih najamnina s tr\u017ei\u0161nima, izlo\u017eeniji ovrhama i iseljenjima. ZNS-om su propisane posebne obveze MHB-a i JLS-a u za\u0161titi \u010dlanova obitelji smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata, koji nisu stambeno zbrinuti; primatelja ZMN-a te najmoprimca sa 70 godina \u017eivota, u vidu financijske pomo\u0107i, osiguranja drugog stana te prednosti pri smje\u0161taju u dom za starije i nemo\u0107ne, no pitanje je koliko su oni s tim upoznati. Od 14 zahtjeva za pla\u0107anjem razlike izme\u0111u za\u0161ti\u0107ene i pove\u0107ane najamnine MHB je dva usvojilo, tri odbilo, a procjenjuju da \u0107e im trebati sedam stanova za zbrinjavanje najmoprimaca iz kategorije o kojoj su du\u017eni brinuti. JLS-i ili nemaju zahtjeva za pla\u0107anjem razlike izme\u0111u za\u0161ti\u0107ene i pove\u0107ane najamnine korisnicima ZMN-a, kao u Puli, ili ih je malo, kao u Splitu, gdje ih je samo \u010detiri, a stanovima uglavnom ne raspola\u017eu. Nadalje, ZNS propisuje i subvencioniranje slobodno ugovorene najamnine za za\u0161ti\u0107ene najmoprimce \u010diji je neto dohodak po \u010dlanu doma\u0107instva manji ili jednak polovici prosje\u010dne pla\u0107e u RH za proteklu godinu, \u0161to se\u00a0 primjenjuje tek od 1. rujna 2023.<\/p>\n

Mjere olak\u0161avanja rje\u0161avanja stambenog pitanja za\u0161ti\u0107enim najmoprimcima koji nisu u ranjivim skupinama iz ZNS-a su pravo prednosti pri najmu i prodaji POS stanova, stanova u vlasni\u0161tvu RH i JLS-a, pri subvencioniranju kredita, kao i stru\u010dna pomo\u0107 u posredovanju pri sklapanju ugovora. U prosincu 2019. Vlada je usvojila i u Hrvatski sabor uputila Program mjera za provedbu ZNS-a, radi objedinjavanja postupanja tijela dr\u017eavne i lokalne uprave u osiguranju dovoljnog broja stanova koji \u0107e najkasnije do 31. kolovoza 2023. biti na raspolaganju za\u0161ti\u0107enim najmoprimcima, podstanarima ili predmnijevanim najmoprimcima iz privatnih stanova. Na APN-ov javni poziv za prikupljanje podataka za izradu Programa zaprimljeno je 1.030 zahtjeva, no kako se prema podatcima DSZ-a iz 2011. radilo o 3.726 ku\u0107anstava sa za\u0161ti\u0107enim najmoprimcima u privatnim stanovima, nije jasno \u0161to je s onima koji se nisu javili na poziv i jesu li rije\u0161ili svoje stambeno pitanje. Interes za stambenim zbrinjavanjem iskazalo je 665 najmoprimaca: 567 za najam ili kupnju POS-a, 16 za POS+, 34 za subvencioniranje stambenih kredita, 26 za stan u vlasni\u0161tvu JLS\/ RH, a 22 za smje\u0161taj u dom za starije osobe, dok 317 nije odabralo nijednu ponu\u0111enu opciju. Kako gradovi uglavnom nemaju stanove za zbrinjavanje trebala bi im pomo\u0107i RH, no s obzirom na dugotrajnost raznih imovinskopravnih postupaka pitanje je ho\u0107e li se do 1. rujna 2023. (od kada vlasnici stanova mogu u potpunosti njima slobodno raspolagati) stambeno zbrinuti svi koji bi \u017eeljeli i imaju na to pravo.<\/p>\n

Socijalno stanovanje<\/strong><\/p>\n

U podru\u010dju socijalnog stanovanja tijekom 2019. nije bilo promjena u odnosu na prethodno razdoblje. Svi veliki gradovi ne provode obvezu propisanu ZSS-om da shodno financijskim mogu\u0107nostima korisnicima ZMN-a osiguraju socijalne stanove, nego ih pod kriterijem socijalnih uvjeta uvr\u0161tavaju u Odluke o najmu stanova. Na\u017ealost, na Kona\u010dnoj listi prvenstva mnogi godinama \u010dekaju dodjelu gradskog stana, jer realizacija rje\u0161enja ovisi o raspolo\u017eivim stambenim jedinicama, kojih nema dovoljno. Niti Strategija borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti 2014. do 2020. nije dala bitnije pomake, posebno mjera kori\u0161tenja stambenih kapaciteta u vlasni\u0161tvu RH za socijalna pitanja, iako je kao posebna aktivnost uvr\u0161tena u Program provedbe Strategije. Na\u017ealost, kao \u0161to smo ve\u0107 ranije isticali, u RH ne postoji op\u0107i propis, ve\u0107 se pitanja stanovanja, odnosno stambenog zbrinjavanja razli\u010ditih kategorija gra\u0111ana ili socijalnog stanovanja, primjerice besku\u0107nika, socijalno ugro\u017eenih, azilanata, \u017ertava obiteljskog nasilja i drugih ranjivih skupina gra\u0111ana, razra\u0111uju posebnim propisima, ponekad i u vi\u0161e njih, \u0161to ote\u017eava sveobuhvatno sagledavanje problema.<\/p>\n

Energetsko siroma\u0161tvo<\/strong><\/p>\n

Kako izgleda \u017eivot u energetskom siroma\u0161tvu i koliko je dostupnost energije nu\u017ena za osiguranje zdravstveno i dru\u0161tveno prihvatljivih uvjeta\u00a0 stanovanja, najvi\u0161e svjedo\u010dimo na terenu te prate\u0107i gra\u0111anske inicijative i medije. \u017divot uz svije\u0107e i\/ili grijanje na \u0161tednjak kojeg su darovali volonteri, realnost je u udaljenim selima Like ili Banovine, ali i nekih gradskih obitelji, jer osim fizi\u010dke nedostupnosti mre\u017ea i priklju\u010daka, takve situacije nastaju zbog prihodovnog siroma\u0161tva i lo\u0161ih uvjeta stanovanja. Pojam energetskog siroma\u0161tva je u Zakonu o energetskoj u\u010dinkovitosti, ali nije provedena preporuka iz Izvje\u0161\u0107a za 2018. o potrebi njegovog definiranja te uspostavi sustava njegova mjerenja i pra\u0107enja.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Izgradnja i odr\u017eavanje elektroenergetske distribucijske mre\u017ee je u nadle\u017enosti HEP-ODS d.o.o., koji nema podataka o ku\u0107anstvima bez priklju\u010daka. Jasno je kako pristup mre\u017ei ovisi o njezinoj fizi\u010dkoj dostupnosti, ali i o mogu\u0107nostima financiranja priklju\u010dka. To su zna\u010dajni tro\u0161kovi, koji se kre\u0107u od 6.210,00 do 26.082,00 kuna (za Zagreb i vi\u0161e), a ne postoji mogu\u0107nost oslobo\u0111enja, ve\u0107 eventualno sufinanciranja od strane JLS-a, SDUOSZ-a ili donacijama. Prema podatcima HEP-ODS d.o.o. sanacija i obnova elektroenergetske mre\u017ee na podru\u010djima koja su tijekom i nakon Domovinskog rata ostala bez elektri\u010dne energija zavisi o dinamici povratka i raspolo\u017eivim sredstvima, i odvija se sukladno planovima razvoja i izgradnje, a dosada\u0161nja ulaganja u njih iznose oko 2,25 milijarde kuna. Ohrabruje \u0161to su 2019. nastavljene aktivnosti na reelektrifikaciji dislociranih zaseoka \u0160ibensko-kninske, Karlova\u010dke, Li\u010dko-senjske i drugih \u017eupanija, a u pripremi je i program sanacije i obnove za 96 priklju\u010daka na podru\u010dju Sisa\u010dko-moslava\u010dke, Li\u010dko-senjske, Zadarske i Po\u017ee\u0161ko-slavonske \u017eupanije.<\/p>\n

Po Eurostatovim podatcima za 2018. u RH 17,5% ku\u0107anstava ne mo\u017ee podmiriti tro\u0161kove struje, plina, grijanja i vode te je te\u017ee samo u Gr\u010dkoj i Bugarskoj, a pomo\u0107 u okviru sustava socijalne skrbi dobivaju samo najsiroma\u0161niji. Zaklju\u010dno s 31. prosinca 2019. pravo na subvenciju tro\u0161kova elektri\u010dne energije u visini od 200 kuna (NUKE) imalo je 63.434 korisnika ZMN-a i osobne invalidnine, i to 29.021 samaca i 34.413 ku\u0107anstava. Probleme u dostupnosti energenata JLS-i rje\u0161avaju odobravanjem jednokratnih nov\u010danih pomo\u0107i, poput Pule ili Rovinja, i\/ili isplatom naknada za tro\u0161kove stanovanja, poput Osijeka i Zagreba, dok u Virovitici \u00a0sura\u0111uju \u00a0s\u00a0 trgova\u010dkim\u00a0 dru\u0161tvima. \u00a0Iz prora\u010duna\u00a0 JLS-a \u00a0za\u00a0 tro\u0161kove stanovanja izdvojeno je 59.272.579 kuna za 22.768 korisnika, a za tro\u0161kove ogrjeva 40.714.010 kuna za 47.136 korisnika. U Kninu smatraju da je nadle\u017enost za suzbijanje energetskog siroma\u0161tva na C ZSS i Elektri, dok Zagreb s udrugom DOOR izra\u0111uje smjernice za suzbijanje energetskog siroma\u0161tva i modela za ocjenu energetskih potreba ku\u0107anstva nakon obilazaka ugro\u017eenih ku\u0107anstava i analize postoje\u0107ih mehanizama pomo\u0107i.<\/p>\n

Respiratorni i kardiovaskularni problemi te reumatoidni artritis samo su neki od zdravstvenih problema koji se povezuju sa \u017eivotom u nedovoljno grijanom prostoru, a tu je i stres uzrokovan nemogu\u0107no\u0161\u0107u \u00a0podmirenja \u00a0tro\u0161kova \u00a0stanovanja, \u00a0socijalna \u00a0izolacija \u00a0i \u00a0drugo. \u00a0Zdravim\u00a0 odraslim osobama mo\u017eda ne\u0107e smetati dugotrajnija izlo\u017eenost hladno\u0107i kao \u0161to \u0107e smetati djeci, starijima i osobama s invaliditetom, pa se ne smije zanemariti utjecaj energetskog siroma\u0161tva na zdravlje.<\/p>\n

Povodom\u00a0 na\u0161e preporuke \u00a0iz \u00a0Izvje\u0161\u0107a \u00a0za 2017. i HZJZ i MZ najavljuju pojedina\u010dna istra\u017eivanja o utjecaju uvjeta stanovanja i (ne) dostupnosti energije na zdravlje. Na\u0161e preporuke o potrebi pro\u0161irenja kriterija za stjecanje statusa ugro\u017eenog kupca energije i prava na subvenciju na plin i toplinsku energiju jo\u0161 nisu provedene. No, u MDOMSP-u razmatraju\u00a0 \u00a0 potrebu redefiniranja\u00a0 postoje\u0107ih naknada za iste\/sli\u010dne \u00a0potrebe, \u00a0poput naknade \u00a0za \u00a0stanovanje, \u00a0tro\u0161kova \u00a0ogrjeva \u00a0i \u00a0NUKE, \u00a0te \u00a0potrebu \u00a0za uskla\u0111ivanjem njihove visine u odnosu na geografske specifi\u010dnosti, \u0161to \u0107emo pozorno pratiti.<\/p>\n

Sna\u017eniju za\u0161titu potro\u0161a\u010da od 2019. dobili su i kupci plina, jer je HERA dono\u0161enjem Izmjena i dopuna Op\u0107ih uvjeta opskrbe plinom u cijelosti provela preporuku iz Izvje\u0161\u0107a za 2017. da se kao mjera za\u0161tite krajnjih kupaca propi\u0161e obveza opskrbljiva\u010dima na izravan pristup kupcu s individualiziranim savjetom oko podmirenja ra\u010duna. Dodatno i HEP Elektra d.o.o. isti\u010de kako gra\u0111anima omogu\u0107uju odgodu pla\u0107anja ili obro\u010dnu otplatu s uvjetima \u0161irim od propisanih Uvjetima opskrbljiva\u010da za opskrbu elektri\u010dnom energijom.<\/p>\n

Energetsko siroma\u0161tvo je rastu\u0107i problem pa EU nala\u017ee definiranje mjera njegovog ubla\u017eavanja i prioritetno provo\u0111enje aktivnosti u energetski siroma\u0161nim ku\u0107anstvima i socijalnom stanovanju. Na tom je tragu u sije\u010dnju 2019. Vlada usvojila \u010cetvrti nacionalni akcijski plan energetske u\u010dinkovitosti za 2019. s mjerama izgradnje kapaciteta za suzbijanje energetskog siroma\u0161tva i izradu Programa za suzbijanje energetskog siroma\u0161tva. Nadalje, u sije\u010dnju 2020. MGIPU je zapo\u010delo s postupkom Izmjena i dopuna Programa energetske obnove obiteljskih ku\u0107a 2014.-2020., budu\u0107i da one \u010dine 65% stambenog fonda te tro\u0161e 40% energije. Kako uglavnom imaju lo\u0161u izolaciju, tro\u0161e do 70% energije za grijanje i toplu vodu, a smatra se kako bi se mjerama iz Programa potro\u0161nja smanjila i do 60%. Od osiguranih 142 milijuna kuna, 28,4 milijuna je namijenjeno obnovi ku\u0107a korisnika ZMN- a u cjelokupnom iznosu, no nejasno je po kojim \u0107e se kriterijima odre\u0111ivati tko je u ve\u0107oj potrebi. MGIPU i DUOSZ radili su i na Programu suzbijanja energetskog siroma\u0161tva koji uklju\u010duje kori\u0161tenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim podru\u010djima i podru\u010djima posebne dr\u017eavne skrbi za 2019.-2021., a mjere se odnose na sanacije ili rekonstrukcije krovi\u0161ta, limarije i stolarije i drugo, na 413 stambenih zgrada s 5.103 stana.<\/p>\n

I u Prijedlogu Strategije energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050., spominje se potreba izrade, usvajanja i primjene Programa za suzbijanje energetskog siroma\u0161tva, a predvi\u0111a se i dono\u0161enje Dugoro\u010dne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. s mjerama za ubla\u017eavanje energetskog siroma\u0161tva.<\/p>\n

Iako vi\u0161e nego dobrodo\u0161le, socijalne naknade za rje\u0161avanje ovog problema nisu dovoljne, jer se baziraju na posljedici i podmirenju tro\u0161kova, a tek sekundarno na uzroku odnosno podizanju energetske kvalitete doma. Energetska u\u010dinkovitost trebala bi biti prvi korak u borbi protiv energetskog siroma\u0161tva jer doprinosi smanjenju potro\u0161nje i izdataka za energiju te ostvaruje pozitivne u\u010dinke na zdravlje i ugodu stanovanja. Mjere za suzbijanje energetskog siroma\u0161tva su i informiranje i savjetovanje, \u0161to sve ukazuje na potrebu multisektorskog djelovanja, u kojem smjeru se kre\u0107u javne politike, planovi i programi. No tek u poja\u010danoj dinamici njihove implementacije, i uz pretpostavku kontinuiranog osiguranja sredstava, mogu se ostvariti i nu\u017eni socijalni u\u010dinci.<\/p>\n

Pristup vodi<\/strong><\/p>\n

Pravo na vodu po UN-u ovla\u0161\u0107uje svakoga na dovoljnu koli\u010dinu sigurne, fizi\u010dki i financijski dostupne vode za osobne potrebe i za potrebe ku\u0107anstva. Podrazumijeva kori\u0161tenje prirodnih resursa prvenstveno za opskrbu vodom za pi\u0107e i sanitarne potrebe ljudi, potom za gospodarstvo, ali ne zna\u010di pravo na neograni\u010dene koli\u010dine besplatne vode. Slijedom toga, proteklih smo godina ukazivali na nu\u017enost i obvezu osiguranja dostupnosti vode za pi\u0107e i sanitarne potrebe svima, imaju\u0107i u vidu va\u017enost vode za zdravlje i \u017eivot i u kontekstu klimatske krize, nesta\u0161ice i one\u010di\u0161\u0107enja, a poticali smo i javnu \u00a0raspravu oko konstitucionalizacije ovog prava. Uno\u0161enje prava na vodu u Ustav, kao samostalnog prava, doprinijelo bi pravnoj sigurnosti i predstavljalo bi \u010dvrsto jamstvo dostupnosti zdravstveno ispravne vode za pi\u0107e i sanitarne potrebe po na\u010delu jednakosti i to kao temeljne vrijednosti, a valjalo bi razmotriti i da djelatnost vodnih usluga kao javna slu\u017eba bude propisana Ustavom. Osim toga, tijekom 2019. pojavile su se i dvije inicijative zastupnika u Hrvatskom saboru za promjenu Ustava oko prava na vodu, no Vlada ih nije podr\u017eala, obrazla\u017eu\u0107i da je postoje\u0107im okvirom pristup vodi za ljudsku potro\u0161nju optimalno za\u0161ti\u0107en od privatizacije voda ili vodnih usluga. O ovim prijedlozima se i dalje o\u010dekuje rasprava u Hrvatskom saboru.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Pritu\u017ebe pravobraniteljici se ve\u0107inom odnose na nedostupnost gra\u0111evina za javnu vodoopskrbu i odvodnju u ruralnim, slabo naseljenim i siroma\u0161nim podru\u010djima u kojima postavljanje mre\u017ea nije ekonomski opravdano, a manjim dijelom i na ra\u010dune. Prema Izvje\u0161\u0107u EK za RH 2020. 86% stanovni\u0161tva priklju\u010deno je na javni sustav vodoopskrbe, no tek 54,6% na sustav odvodnje, \u0161to se lo\u0161e odra\u017eava na ekosustav. Gubici vode su oko 44%, dvostruko ve\u0107i od prosjeka EU-a (23%). Dok se mahom financijske zapreke ne rije\u0161e (negdje kao u Li\u010dko-senjskoj \u017eupaniji problem su i imovinsko- pravni odnosi), ohrabruju nastojanja nekih gradova i op\u0107ina da, sukladno na\u0161im prijedlozima, izna\u0111u mogu\u0107nosti sufinanciranja dovoza vode autocisternama, kao \u0161to je to bilo u izdvojenim benkova\u010dkim naseljima Vojvodi\u0107i i Stegnjaji\u0107i Kule Atlagi\u0107. Iako je praksa razli\u010dita, u\u010destalo je njezino financiranje od strane JLS-a, primjerice u Vo\u0107inu, Novoj Bukovici, Slatini.<\/p>\n

U Zakon o vodnim uslugama, koji je donesen 2019., provedena je na\u0161a preporuka o propisivanju uvjeta i kriterija za obustavu\/ograni\u010denje isporuke vode, o minimalnoj koli\u010dini vode koja se ne mo\u017ee uskratiti, kriterijima za isklju\u010denje s vodnih gra\u0111evina na zahtjev potro\u0161a\u010da te isporuci vode autocisternama, a prihva\u0107en je i na\u0161 prijedlog o potrebi objave Op\u0107ih uvjeta isporuke vodnih usluga na Internetu i u lokalnom mediju. Pozitivno je i propisivanje primjene socijalne cijene i za odvodnju, \u0161to do sada nije bio slu\u010daj. Ovim su Zakonom stvorene pravne pretpostavke za reformu vodnog sektora, uspostavu novih uslu\u017enih podru\u010dja i provedbu integracije javnih isporu\u010ditelja vodnih usluga (JIVU). Integracija JIVU usmjerena je na uklju\u010divanje svih JLS u vodnokomunalni sustav, posebice onih koje do sada nisu bile osniva\u010di JIVU, \u0161to je negativno utjecalo na razvoj javne vodoopskrbe i odvodnje na njihovom podru\u010dju. Najkasnije \u0161est mjeseci od stupanja na snagu Uredbe o uslu\u017enim podru\u010djima, koja je u pripremi, postoje\u0107i JIVU na uslu\u017enom podru\u010dju du\u017eni su se integrirati u jedinstvenog JIVU koji bi trebao biti kapacitiran za provedbu razvojnih investicija i rije\u0161iti problem prora\u010dunskih ograni\u010denja manjih op\u0107ina. Reforma bi trebala utjecati na smanjenje gubitaka vode, ali i dovesti do preuzimanja 200 lokalnih vodovoda \u010dime bi zdravstveno ispravna voda trebala napokon postati dostupna i u ruralnim sredinama. Prema Vije\u0107u za vodne usluge reforma ne bi trebala utjecati na pove\u0107anje cijena vode, dapa\u010de, integracija zajedni\u010dkih slu\u017ebi, objedinjena javna nabava, logistika i drugo, trebale bi dovesti do pada tro\u0161kova, no u srednjoro\u010dnom razdoblju trebat \u0107e voditi ra\u010duna o ograni\u010davanju tro\u0161kova JIVU koji proizlaze iz neu\u010dinkovitog poslovanja te o pravilnom obra\u010dunu amortizacije infrastrukture.<\/p>\n

PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n

1. Vladi RH, da izradi Strategiju o stanovanju koja bi obuhvatila sve socijalno ugro\u017eene ranjive skupine te da u Povjerenstvo za izradu nacrta Stambene strategije uklju\u010di i predstavnike Ministarstva dr\u017eavne imovine, Ministarstva hrvatskih branitelja, Sredi\u0161njeg dr\u017eavnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i civilnog dru\u0161tva;<\/strong><\/p>\n

2. Vladi RH, da definira energetsko siroma\u0161tvo te uspostavi sustav njegova mjerenja i pra\u0107enja.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n

Socijalna skrb<\/a><\/p>\n

Umirovljenici i starije osobe<\/a><\/p>\n

Pravo na zdrav \u017eivot<\/a><\/p>\n

Stambeno zbrinjavanje<\/a><\/p>\n

Nejednak regionalni razvoj s posebnim osvrtom na ruralna podru\u010dja<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stanovanje je za mnoge gra\u0111ane EU postalo preskupo; zbog njegove visoke cijene napu\u0161taju se gradovi i desecima se kilometara putuje do posla ili fakulteta, pa je uz besku\u0107ni\u0161tvo, delo\u017eacije, nedostatak stambenog prostora zbog kratkoro\u010dnog turisti\u010dkog najma, pitanje dostupnosti stanovanja u sredi\u0161tu interesa gra\u0111ana EU. Tako je u o\u017eujku 2019. pokrenuta Inicijativa \u201eHousing for all\u201c1 \u00a0koja […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8068,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[605,1886,1828,1885,1884],"class_list":["post-8067","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-stanovanje","tag-dostupnost-vode","tag-energetsko-siromastvo","tag-izvjesce2019","tag-pristup-vodi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8067","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8067"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8067\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8942,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8067\/revisions\/8942"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8068"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8067"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8067"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8067"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}