{"id":8059,"date":"2020-05-08T14:04:17","date_gmt":"2020-05-08T12:04:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8059"},"modified":"2020-09-18T11:08:33","modified_gmt":"2020-09-18T09:08:33","slug":"diskriminacija-temeljem-imovnog-stanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-imovnog-stanja\/","title":{"rendered":"Diskriminacija temeljem imovnog stanja"},"content":{"rendered":"<p>Tijekom 2019. nastavili smo zaprimati pritu\u017ebe gra\u0111ana na diskriminaciju temeljem imovnog stanja, ponajvi\u0161e u podru\u010djima rada i zapo\u0161ljavanja, pristupa dobrima i uslugama te \u010dlanstvu u organizaciji regulirane profesije. U ve\u0107ini slu\u010dajeva ukazivali su na vi\u0161estruku ili intersekcijsku diskriminaciju, jer se imovno stanje pojavljivalo uz neku drugu diskriminacijsku osnovu. Tako su nam se obra\u0107ali umirovljenici, nezaposlene osobe te zatvorenici na izdr\u017eavanju kazne zatvora, ali i drugi pritu\u017eitelji, koji su ukazivali na naizgled neutralne propise za koje su smatrali da ih temeljem imovnog stanja stavljaju u nepovoljniji polo\u017eaj. Ipak, s obzirom na mali broj pritu\u017ebi, o\u010dito je da gra\u0111ani jo\u0161 uvijek u nedovoljnoj mjeri znaju da je u hrvatskom antidiskriminacijskom pravu imovno stanje samostalna diskriminacijska osnova te koji su mehanizmi za\u0161tite.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-8170\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/imo1-300x61.png\" alt=\"\" width=\"974\" height=\"198\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/imo1-300x61.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/imo1-768x156.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/imo1-585x119.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/imo1.png 780w\" sizes=\"(max-width: 974px) 100vw, 974px\" \/><\/p>\n<p>Marginalizirane skupine gra\u0111ana \u010desto nisu upoznate s postojanjem sustava BPP-a, a informati\u010dki nepismeni te\u0161ko dolaze do informacija o svojim pravima. Primjerice, korisnicima koji \u017eive u Kninu je sekundarna BPP prakti\u010dki onemogu\u0107ena, jer je odvjetnicima iz \u0160ibenika zbog putnih tro\u0161kova neisplativo dolaziti na sud u Knin, a me\u0111u odvjetnicima iz Knina nema pru\u017eatelja sekundarne BPP. Osobe slabijeg imovnog stanja koje su \u017ertve nepovoljnijeg postupanja temeljem bilo koje druge osnove pored toga su zbog neefikasnog sustava BPP-a, odnosno radi nemogu\u0107nosti pristupa sudu i u\u010dinkovitoj pravnoj za\u0161titi, istodobno diskriminirani i temeljem imovnog stanja.<\/p>\n<p><strong>Zapo\u0161ljavanje<\/strong><\/p>\n<p>Vi\u0161e nam se gra\u0111ana slabijeg imovnog stanja pritu\u017eilo radi natje\u010daja za zapo\u0161ljavanje u kojima je posjedovanje osobnog vozila bio uvjet za zasnivanje radnog odnosa, primjerice kandidat na natje\u010daju za radno mjesto agenta za prodaju nekretnina na neodre\u0111eno vrijeme, zbog oglasa na stranicama HZZ-a u kojem je bila istaknuta samo mogu\u0107nost kori\u0161tenja osobnog vozila. No, u ispitnom postupku je utvr\u0111eno kako je posjedovanje osobnog vozila bio odlu\u010duju\u0107i uvjet zapo\u0161ljavanja pa smo poslodavcu preporu\u010dili formiranje nediskriminatorne poslovne politike prilikom zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n<p>Naime, kako na stranicama HZZ-a, sukladno na\u0161im preporukama, nije mogu\u0107e objaviti natje\u010daj u kojem je posjedovanje osobnog vozila uvjet, jer je to diskriminatorno temeljem imovnog stanja, poslodavci u natje\u010daju navode kori\u0161tenje osobnog vozila samo kao mogu\u0107nost, ali tijekom postupka eliminiraju kandidate koji vozilo nemaju. Tako su samo tijekom 2019. objavljena 542 ovakva oglasa. Iako svjesni problema s kojima se na tr\u017ei\u0161tu susre\u0107u mali i srednji poduzetnici, opravdanja financijskim ili upravlja\u010dkim razlozima ili zbog postizanja vi\u0161e razine konkurentnosti, oni nisu izuzetak od zabrane diskriminatornog postupanja.<\/p>\n<p>Kao i pro\u0161lih godina, gra\u0111ani su se pritu\u017eivali i na postavljanje nedopu\u0161tenih pitanja na razgovorima za posao, izme\u0111u ostalih i onih o imovnom stanju, primjerice o financijskom stanju obitelji, gradskoj \u010detvrti u kojoj \u017eive i sli\u010dna, koja nisu u vezi s obavljanjem poslova radnog mjesta. Obzirom da razgovori za posao nisu snimani te nema drugih svjedoka, a poslodavci to negiraju, nakon provo\u0111enja ispitnog postupka pritu\u017eitelje upu\u0107ujemo na sudsku za\u0161titu.<\/p>\n<p>Mjerama aktivne politike zapo\u0161ljavanja poku\u0161ava se radno aktivirati i socijalno uklju\u010diti ciljane kategorije te\u0161ko zapo\u0161ljivih osoba u nepovoljnom socioekonomskom polo\u017eaju, a tijekom 2019. u takve je mjere uklju\u010den gotovo isti broj osoba kao i 2018., njih 36.926. Kada govorimo o marginaliziranim skupinama na tr\u017ei\u0161tu rada, zaposleno je 929 osoba bez \u0161kole i nezavr\u0161ene osnovne \u0161kole, 5.063 osobe sa zavr\u0161enom osnovnom \u0161kolom, 7.213 osoba starijih od 50 godina, 330 Roma, a radi zapo\u0161ljavanja je iz evidencije HZZ-a odjavljeno 28 besku\u0107nika te 2.032 korisnika ZMN-a. Gra\u0111ani su o postojanju ovih mjera, osim putem slu\u017ebenih internetskih stranica HZZ-a te razli\u010ditih dru\u0161tvenih mre\u017ea, informirani i putem oglasnih plo\u010da, regionalnih ureda i ispostava, zaposlenih savjetnika te info telefona, \u0161to je dobra praksa s obzirom da \u010desto nemaju pristup ra\u010dunalima i pametnim telefonima ili nisu informati\u010dki pismeni.<\/p>\n<p><strong>Projekt Za\u017eeli<\/strong><\/p>\n<p>MRMS je i ove godine nastavilo provedbu projekta Za\u017eeli kao primjera mjere pozitivne akcije usmjerene ostvarivanju stvarne jednakosti osoba u nepovoljnijem polo\u017eaju na tr\u017ei\u0161tu rada, sufinanciranog iz ESF-a u vrijednosti od vi\u0161e od milijardu kuna. Ove smo godine zaprimali manje pritu\u017ebi kandidatkinja vezanih uz postupke zapo\u0161ljavanja, ali ih je bilo o nepravilnostima i diskriminatornim postupanjima u provedbi projekta.<\/p>\n<p>Vezano uz na\u0161u pro\u0161logodi\u0161nju preporuku za izradu jasnih i nedvosmislenih kriterija za ocjenjivanje pojedina\u010dnih prijava radi transparentnog zapo\u0161ljavanja, MRMS smatra da je za zadovoljenje uvjeta za zapo\u0161ljavanje dovoljno samo da se radi o nezaposlenim \u017eenama s najvi\u0161e zavr\u0161enom srednjom \u0161kolom i prijavom na HZZ, te da bi detaljnije smjernice bile neprikladne za ostvarivanje ciljeva projekta. Lokalne se zajednice nije htjelo ograni\u010diti u odabiru kandidatkinja, ve\u0107 im je uz zadovoljenje ta dva uvjeta dana samo okvirna smjernica ranjivih skupina \u017eena, uz slobodu da sami odrede koje su u ve\u0107oj potrebi za poslom, ovisno o specifi\u010dnosti regija i lokalnih potreba. Tako\u0111er, od objave Poziva za dostavu projektnih prijedloga do po\u010detka provedbe projekta prolazi odre\u0111eno vrijeme, pa MRMS tvrdi kako bi pobli\u017ee odre\u0111ivanje ranjivih skupina moglo djelovati ograni\u010davaju\u0107e, budu\u0107i da ih definiraju trenutna kretanja na lokalnom tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n<p>Preporukom smo MRMS-u ukazali i na nejasno\u0107e i pogre\u0161ne predod\u017ebe prilikom tuma\u010denja ciljnih skupina kandidatkinja koje na natje\u010daju imaju prednost, \u0161to na uvodnim konferencijama nije bilo istaknuto na odgovaraju\u0107i na\u010din. Stoga je pozitivno \u0161to su tijekom 2019. ulo\u017eili ve\u0107e napore prilikom informiranja prijavitelja o va\u017enosti jasnije komunikacije prema kandidatkinjama, kao i nu\u017enosti obrazlo\u017eenog pisanog odgovora u slu\u010daju neuva\u017eavanja pojedine prijave.<\/p>\n<p>Udruga za razvoj i bolji \u017eivot Roma iz Siska tijekom 2019. zapo\u010dela je provedbu prvog projekta Za\u017eeli u romskoj zajednici, zaposliv\u0161i \u0161est Romkinja koje brinu o 24 korisnika u nepovoljnijem polo\u017eaju. Dio preporuke o nu\u017enosti prikupljanja podataka o pripadnosti kandidatkinja preporu\u010denim ugro\u017eenim skupinama nije prihva\u0107en, me\u0111utim, prikupljanje i analiza takvih podataka doprinijela bi o cjeni o uspje\u0161nosti njihovog uklju\u010divanja na tr\u017ei\u0161te rada.<\/p>\n<p><strong>\u010clanstvo i djelovanje u organizacijama<\/strong><\/p>\n<p>Jo\u0161 smo 2009. godine, na samom po\u010detku primjene ZSD-a, provodili ispitni postupak zbog naplate visokog iznosa upisnine u Imenik odvjetnika pravnicima koji nisu bili odvjetni\u010dki vje\u017ebenici u kontinuitetu. Tada smo Hrvatskoj odvjetni\u010dkoj komori preporu\u010dili da Odluka o utvr\u0111ivanju visine upisnine u Imenik odvjetnika bude tro\u0161kovno opravdana te uzima u obzir potrebu za jednakosti kandidata za upis, neovisno o njihovom imovnom stanju. Kako smo tijekom pro\u0161le godine ponovno zaprimili pritu\u017ebu na visoke iznose upisnine, a ranija preporuka nije bila prihva\u0107ena, HOK-u smo ponovo ukazali na potrebu fleksibilnijeg odre\u0111ivanja visine upisnine, ovisno o imovnom stanju.<\/p>\n<p>Naime, ve\u0107 sam iznos od 37.500 kuna prema Odluci o utvr\u0111ivanju visine upisnine u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetni\u010dke komore, mo\u017ee djelovati odvra\u0107aju\u0107e za pojedine pravnike u odabiru odvjetni\u0161tva kao profesije, no HOK je ustrajna u stavu da autonomija njihova odlu\u010divanja po\u010diva na samostalnosti i neovisnosti odvjetni\u0161tva kao profesije te da je iznos odre\u0111en u skladu s aktivnostima iz nadle\u017enosti Komore. Ipak, pozitivno je da je kandidatima slabijeg imovnog stanja dana mogu\u0107nost podno\u0161enja molbe za oslobo\u0111enje, odgodu ili obro\u010dno pla\u0107anje upisnine, koju razmatra Izvr\u0161ni odbor komore, no ta mogu\u0107nost, kao i uvjeti za dono\u0161enje ove odluke, trebaju biti jasno istaknuti na slu\u017ebenim stranicama HOK-a, kod ostalih uvjeta za podno\u0161enje zahtjeva za upis u Imenik odvjetnika.<\/p>\n<p><strong>PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n<p><strong>1. Hrvatskom zavodu za zapo\u0161ljavanje, da nastavi s edukacijom dionika na tr\u017ei\u0161tu rada, naro\u010dito poslodavaca, o diskriminaciji temeljem imovnog stanja u postupcima zapo\u0161ljavanja;<\/strong><\/p>\n<p><strong>2. Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, da po zavr\u0161etku provedbe Programa Za\u017eeli prikupi podatke o ukupnom broju zaposlenih \u017eena, razvrstane po preporu\u010denim ciljanim skupinama;<\/strong><\/p>\n<p><strong>3. Hrvatskoj odvjetni\u010dkoj komori, da istakne mogu\u0107nost prilaganja molbe za oslobo\u0111enje, odgodu ili <\/strong><strong>obro\u010dno pla\u0107anje upisnine prilikom upisa u Imenik odvjetnika.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2019-godinu\/?wpdmdl=7580&#038;refresh=5f620f6fc54ae1600261999\">ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb\/\">Socijalna skrb<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/umirovljenici-i-starije-osobe\/\">Umirovljenici i starije osobe<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/financije\/\">Financije<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosude\/\">Pravosu\u0111e<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/nejednak-regionalni-razvoj-s-posebnim-osvrtom-na-ruralna-podrucja\/\">Nejednak regionalni razvoj s posebnim osvrtom na ruralna podru\u010dja<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina\/\">Prava nacionalnih manjina<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tijekom 2019. nastavili smo zaprimati pritu\u017ebe gra\u0111ana na diskriminaciju temeljem imovnog stanja, ponajvi\u0161e u podru\u010djima rada i zapo\u0161ljavanja, pristupa dobrima i uslugama te \u010dlanstvu u organizaciji regulirane profesije. U ve\u0107ini slu\u010dajeva ukazivali su na vi\u0161estruku ili intersekcijsku diskriminaciju, jer se imovno stanje pojavljivalo uz neku drugu diskriminacijsku osnovu. Tako su nam se obra\u0107ali umirovljenici, nezaposlene [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8060,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[629,1892,1885,1894,1893],"class_list":["post-8059","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-imovno-stanje","tag-izvjesce2019","tag-projekt-zazeli","tag-zaposljavanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8059","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8059"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8059\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8943,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8059\/revisions\/8943"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8060"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8059"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8059"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8059"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}