{"id":8056,"date":"2020-05-08T14:03:48","date_gmt":"2020-05-08T12:03:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8056"},"modified":"2020-09-18T11:09:22","modified_gmt":"2020-09-18T09:09:22","slug":"socijalna-skrb","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb\/","title":{"rendered":"Socijalna skrb"},"content":{"rendered":"

Problem siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti trebao se smanjiti mjerama i programima strate\u0161kih dokumenata koji sadr\u017ee brojne ciljeve i aktivnosti, za \u0161to je nu\u017eno osigurati potrebne resurse i me\u0111usektorsko djelovanje. Strategijom borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti 2014.-2020. utvr\u0111eno je osam strate\u0161kih podru\u010dja, osnovni prioriteti te najranjivije skupine dru\u0161tva, me\u0111u kojima su starije i nezaposlene osobe.<\/p><\/blockquote>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Osim adekvatno ciljanih mjera i osiguranih sredstava, njena provedba ovisila je i o dobroj koordinaciji te suradnji vi\u0161e dionika, no to je izostalo pa ju nisu pratili programi provedbe niti redovita izvje\u0161\u0107a. Da mjere iz ove Strategije te drugih nacionalnih dokumenata i propisa iz sustava socijalne skrbi nisu u bitnome doprinijeli iskorjenjivanju siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti, najbolje pokazuju stope rizika od siroma\u0161tva te broj osoba u siroma\u0161tvu i socijalnoj isklju\u010denosti.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Iako su prema ovim pokazateljima smanjene stope rizika od siroma\u0161tva te od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti u op\u0107oj populaciji, jo\u0161 su jako visoke za starije osobe i jednoroditeljske obitelji te su znatno ve\u0107e od prosjeka EU, pa bi trebalo bolje ciljati socijalne naknade i druge mjere.<\/p>\n

Prema Izvje\u0161\u0107u EK za RH 2020., smanjenje osoba u siroma\u0161tvu i socijalnoj isklju\u010denosti za 1,6% u odnosu na 2017. vi\u0161e je povezano s boljim uvjetima na tr\u017ei\u0161tu rada, nego s promjenama u sustavu socijalne za\u0161tite. Op\u0107enito, nije ostvaren velik napredak u mjerama politike za sustav socijalnih naknada, a rascjepkani sustav koji ovisi o fiskalnim kapacitetima gradova i op\u0107ina, jo\u0161 ne mo\u017ee umanjiti izra\u017eene regionalne razlike u riziku od siroma\u0161tva, o \u010demu pi\u0161emo i u poglavlju o nejednakom regionalnom razvoju.<\/p>\n

Nadalje, trebalo bi zna\u010dajnije pove\u0107ati i izdvajanja za socijalne naknade, odnosno za socijalnu isklju\u010denost po ESSPROS metodologiji te uvesti minimalni dohodak koji bi korisnicima omogu\u0107io dostojanstven \u017eivot, sukladno na\u010delima Europskog stupa socijalnih prava. Prema Programu konvergencije RH 2019.-2022., naknade za socijalnu skrb planirane su na razini od 0,6% BDP-a, ali su, osim ZMN-a, u njih uklju\u010deni i pove\u0107ani iznosi osobne invalidnine i doplatka za pomo\u0107 i njegu te cjelogodi\u0161nji u\u010dinak primjene Zakona o subvencioniranju stambenih kredita iz 2018., \u0161to prije nije bilo uklju\u010deno u pokazatelje socijalne isklju\u010denosti. Stoga, unato\u010d prividu da je udio za socijalnu isklju\u010denost pove\u0107an, ostao je sli\u010dan onom za 2016., a sredstva za ZMN su smanjena, vjerojatno zbog zna\u010dajnog smanjenja broja korisnika, kojih je u 2019. bilo \u010dak 12.000 manje. Iako MDOMSP navodi da je to zbog zapo\u0161ljavanja ili odbijanja zaposlenja, odnosno uklju\u010divanja u rad za op\u0107e dobro\/javne radove, podatci HZZ-a pokazuju kako se tijekom 2019. zaposlilo 2.032 korisnika ZMN-a, dok su samo 24 osobe odjavljene radi odbijanja zaposlenja. Niska je i penalizacija korisnika zbog neodazivanja na sudjelovanje u radovima za op\u0107e dobro, samo 0,58% od ukupnog broja. Prema tome, ovi razlozi nisu bitno utjecali na smanjenje broja korisnika, a posebno zabrinjava \u0161to se i u 2019. nastavio ovaj trend, zbog \u010dega bi o tome trebalo provesti sveobuhvatnu analizu.<\/p>\n

Problemi niskih iznosa ZMN-a, posebno za \u010dlanove ku\u0107anstva koji nisu radno sposobni, potrebe transfera sredstava iz dr\u017eavnog prora\u010duna JLS-ima koje ne mogu osigurati sredstva za naknadu za tro\u0161kove stanovanja te redefiniranje jednokratnih naknada, prisutni su du\u017ee \u00a0vremena. \u00a0U spre\u010davanju ekstremnog siroma\u0161tva\u00a0 \u00a0te\u00a0 \u00a0radi\u00a0 \u00a0socijalnog\u00a0 \u00a0uklju\u010divanja korisnika, odre\u0111ivanje visine osnovice za ZMN, ali i za druge socijalne naknade, trebalo bi vezati uz tro\u0161kove \u017eivota, prosje\u010dnu mjese\u010dno ispla\u0107enu neto pla\u0107u po zaposlenom u pravnim osobama ili drugu odgovaraju\u0107u veli\u010dinu, a ne da isklju\u010divo ovisi o odluci Vlade. Ovo, kao i veliki broj preporuka pu\u010dke pravobraniteljice iz ranijih izvje\u0161\u0107a, Vlada je najavila razmotriti prilikom dono\u0161enja novoga Zakona o socijalnoj skrbi, no njegovo se dono\u0161enje ve\u0107 dulje vrijeme odga\u0111a pa je tako rok za javnu raspravu o novom ZSS-u pomaknut s II. kvartala 2019. na I. tromjese\u010dje 2020.<\/p>\n

Iz razgovora s predstavnicima gradova i op\u0107ina i CZSS-a primije\u0107ena je i nezainteresiranost jedinica samouprave u provo\u0111enju obveze radova za op\u0107e dobro korisnika ZMN-a. Naime, JLS-i smatraju otegotnim \u0161to moraju osigurati za\u0161titnu odje\u0107u na radu, edukacije i drugo, a dio korisnika izbjegava ovu obvezu donose\u0107i lije\u010dni\u010dke ispri\u010dnice. O\u010dito je da rad za op\u0107e dobro treba preciznije regulirati, posebice me\u0111usobna prava i obveze svih dionika te stvoriti pretpostavke da za\u017eivi u praksi.<\/p>\n

Jedan od dugogodi\u0161njih problema u provedbi ZSS-a je i neostvarivanje naknada za tro\u0161kove stanovanja svih korisnika ZMN-a, jer gradovi, a pogotovo op\u0107ine, nemaju dostatna sredstva u prora\u010dunu. U 2018. evidentirano ih je samo 22.798, odnosno \u010dak 16.000 manje nego korisnika ZMN- a. Primjerice, u Gradu Zagrebu ih je 50% manje, u Viroviti\u010dko-podravskoj \u017eupaniji \u010dak 85% manje, dok je u Primorsko-goranskoj \u017eupaniji njihov broj ve\u0107i za 15%. Stoga bi MDOMSP trebao redovito provoditi upravne nadzore i poduzimati mjere prema JLS-ima, odnosno obustaviti od izvr\u0161enja op\u0107i akt iz podru\u010dja socijalne skrbi ako utvrdi da je suprotan ZSS-u, poni\u0161titi ili ukinuti rje\u0161enje te narediti provo\u0111enje postupka utvr\u0111ivanja odgovornosti radnika i \u010delnika nadziranog tijela. Na\u017ealost, samo jedan ovla\u0161teni slu\u017ebenik MDOMSP-a provodi upravne nadzore za sve JLS-e, a \u010detvoro za sve CZSS-e, pa bi \u017eurno trebalo popuniti jo\u0161 pet sistematiziranih radnih mjesta.<\/p>\n

Kao i prethodnih godina, korisnici u sustavu socijalne skrbi naj\u010de\u0161\u0107e se pritu\u017euju na niske iznose ZMN-a i drugih naknada, dugotrajnost vje\u0161ta\u010denja\u00a0 u\u00a0 postupcima radi \u00a0ostvarivanja \u00a0doplataka za pomo\u0107 i njegu, neodobravanje tra\u017eenog iznosa jednokratne naknade po zakonu jer s odobrenim iznosom ne mogu rije\u0161iti svoju trenutnu te\u0161ko\u0107u. Suprotno tome, u nekim slu\u010dajevima\u00a0 CZSS-i \u00a0im nastoje pomo\u0107i i izvan zakonskih okvira, primjerice odobravanjem jednokratne naknade za pla\u0107anje dijela dugovanja za re\u017eijske tro\u0161kove, naj\u010de\u0161\u0107e zbog isklju\u010denja struje ili vode ili zbog pobolj\u0161anja uvjeta stanovanja, iako je to u nadle\u017enosti gradova i op\u0107ina.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Sustav socijalne skrbi u 2019. posebno su obilje\u017eili tragi\u010dni doga\u0111aji, poput brutalnog slu\u010daja obiteljskog nasilja na Pagu i ubojstva dva stru\u010dna radnika CZSS \u0110akovo koje je po\u010dinio njihov \u0161ti\u0107enik, koji su pokazali niz problema koji godinama optere\u0107uju ovaj sustav. Nakon brojnih kritika i reakcija na djelovanja CZSS-a, djelatnici nekih centara obratili su nam se isti\u010du\u0107i nezadovoljstvo reakcijama MDOMSP-a i drugih dr\u017eavnih institucija, a pu\u010dka pravobraniteljica uputila je vi\u0161e preporuka za pobolj\u0161anje sustava. Naime, iako dugotrajne slabosti i problemi u organizaciji i na\u010dinu rada CZSS -a te lo\u0161a me\u0111uresorna suradnja ne mogu biti opravdanje za propuste u stru\u010dnom radu, upravo nedostatci sustava sna\u017eno doprinose tragi\u010dnim doga\u0111ajima. Radi toga bi prilikom dono\u0161enja novog ZSS-a i Obiteljskog zakona trebalo smanjiti https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistriranje stru\u010dnih radnika, uspostaviti efikasniju me\u0111uresornu suradnju i jasniju odgovornost svih dionika koji se bave problemima pojedinca i obitelji, na nacionalnoj i regionalnoj razini. Nagomilanim problemima u sustavu doprinijela je sporost i neu\u010dinkovitost svih dosada\u0161njih reformi socijalne skrbi koje su bile parcijalne i nisu rezultirale bitnijim pozitivnim pomacima, zatim niska izdvajanja prora\u010dunskih sredstava, posebno za socijalne naknade, preoptere\u0107enost djelatnika te nedostatnost socijalnih usluga, zbog \u010dega CZSS-i ne mogu korisnicima osigurati potrebne usluge u lokalnoj zajednici i pomo\u0107i im u rje\u0161avanju pote\u0161ko\u0107a. Jedino dobro organiziran \u00a0sustav socijalne \u00a0skrbi, \u00a0s odgovaraju\u0107im kapacitetima, uz me\u0111uresornu suradnju i sinergiju svih dionika, mo\u017ee pru\u017eiti korisnicima usluge na koje imaju pravo te stvoriti pretpostavke da se ubudu\u0107e izbjegnu tragi\u010dni doga\u0111aji.<\/p>\n

Hrvatska komora socijalnih radnika tako\u0111er smatra kako prevelik opseg nadle\u017enosti CZSS-a, nedovoljan broj zaposlenih, nedostatak stru\u010dnjaka na tr\u017ei\u0161tu rada, lo\u0161i prostorni i tehni\u010dki uvjeti, stalne promjene propisa i brojni drugi izazovi, pove\u0107avaju rizike i uzrokuju profesionalni stres i sagorijevanje stru\u010dnjaka.<\/p>\n

Ipak, tijekom 2019. do\u0161lo je do odre\u0111enih pozitivnih pomaka. Stru\u010dni radnici CZSS stekli su status slu\u017ebene osobe, osigurana je i za\u0161tita detektorima metala, a izmjenama KZ-a pobolj\u0161ane su odredbe o obiteljskom i seksualnom nasilju te su pove\u0107ane kazne. Tijekom 2019. u CZSS-ima je odobreno 24,5 novih zapo\u0161ljavanja, no jo\u0161 629 sistematiziranih radnih mjesta nije popunjeno iako je, prema Pravilniku o minimalnim uvjetima prostora, opreme i broja stru\u010dnih i drugih radnika centara za socijalnu skrb i podru\u017enice, za to rok istekao jo\u0161 2017. Njihovo popunjavanje ovisi o sredstvima u dr\u017eavnom prora\u010dunu, koja bi trebalo pove\u0107ati ili izmijeniti Pravilnik i propisati nove rokove.<\/p>\n

U podru\u010dju doniranja hrane do\u0161lo je do pozitivnih pomaka, a sukladno preporuci iz Izvje\u0161\u0107a za 2018. novim Pravilnikom izmijenjeni su rokovi za doniranje hrane, kojima bi se ono trebalo potaknuti. No, to je usko vezano uz rad socijalnih samoposluga. U evidenciji Hrvatske mre\u017ee socijalnih samoposluga je 18 \u010dlanica, izvan nje jo\u0161 16, a ve\u0107ina djeluje volonterski. Kako se prete\u017eno financiraju donacijama ili projektima, a ta sredstva nisu dostatna za njihov nesmetan rad, \u010desto se susre\u0107u s problemom \u201epraznih polica\u201c, mnoge nemaju adekvatno skladi\u0161te, rashladne ure\u0111aje ili vozilo za prijevoz. Sustav nije dovoljno razvijen da bi im osigurao kontinuiranu opskrbu doniranom hranom niti se prepoznaje doniranje higijenskih i ku\u0107anskih potrep\u0161tina. No, me\u0111usobna podr\u0161ka Caritasa, gradskih dru\u0161tava CK, CZSS-a i udruga koje vode socijalne samoposluge, dovode do sinergijskih u\u010dinaka civilnog dru\u0161tva u borbi protiv siroma\u0161tva, socijalne isklju\u010denosti i skrbi za osobe u potrebi. Ipak, isklju\u010divo oslanjanje na volontere i sredstva iz donacija i projekata ne jam\u010di nesmetan i kontinuiran rad i odr\u017eivo financiranje pa bi socijalne samoposluge trebalo ugraditi u ZSS, sli\u010dno kao i pu\u010dke kuhinje, te propisati njihov na\u010din financiranja i djelovanja.<\/p>\n

Problemi socijalnog uklju\u010divanja mladih iz alternativne skrbi i dalje su prisutni. Ukupni kapacitet stambenih jedinica u okviru domova za djecu krajem 2018. bio je 207, dok je usluge koristilo samo 165 korisnika, pa bi nepopunjeni kapacitet trebalo iskoristiti za njihov smje\u0161taj do navr\u0161ene 26 godine, ukoliko im prijeti besku\u0107ni\u0161tvo. Iako pripreme za njihov izlazak iz skrbi zapo\u010dinju barem godinu dana ranije, ve\u0107ina ih se ne mo\u017ee vratiti u svoje obitelji, jer su uzroci izdvajanja i nadalje prisutni pa im je jo\u0161 potrebna podr\u0161ka. Stoga pozdravljamo najavu uvo\u0111enja socijalnog mentorstva, o \u010demu smo pisali jo\u0161 u Izvje\u0161\u0107u za 2015. te dali preporuku u Izvje\u0161\u0107u za 2017.<\/p>\n

Tijekom 2019. nisu skra\u0107eni rokovi rje\u0161avanja drugostupanjskih predmeta u podru\u010dju socijalne skrbi i obiteljsko-pravne za\u0161tite. Godinama oko 3.000 prenesenih nerije\u0161enih predmeta iz prethodnih razdoblja optere\u0107uju rad Samostalne slu\u017ebe za drugostupanjski postupak, a toliko ili vi\u0161e novih se zaprimi u teku\u0107oj godini. U 2019. je od 13 sistematiziranih izvr\u0161itelja, kontinuirano radilo osam do deset. Zbog svega toga se \u017ealbe najranjivijih skupina u dru\u0161tvu, socijalno ugro\u017eenih osoba, osoba s invaliditetom ili pod skrbni\u0161tvom rje\u0161avaju i do tri godine, pa MDOMSP treba \u017eurno poduzeti mjere za br\u017ee rje\u0161avanje drugostupanjskih predmeta.<\/p>\n

Besku\u0107nici<\/strong><\/p>\n

Besku\u0107nici su kao korisnici u sustav socijalne skrbi uvedeni ZSS-om iz 2011. Unato\u010d tome, problemom besku\u0107ni\u0161tva se i dalje, u najve\u0107oj mjeri, bave JLS-i, vjerske zajednice i nevladine udruge. Na nacionalnoj razini raspisuju se natje\u010daji za financiranje dionika koji se bave besku\u0107ni\u0161tvom, no to su samo projektne aktivnosti kojima se ne jam\u010di kontinuitet i financijska odr\u017eivost. Primjerice, u drugoj polovici 2019. nije se nastavilo financiranje trogodi\u0161njeg projekta za stambene zajednice za mlade besku\u0107nike jer MDOMSP nije na vrijeme objavio natje\u010daj za financiranje za idu\u0107e razdoblje, tako da su OCD-i koji su vodili stambene zajednice morali otkazati najam stanova u kojima su bili smje\u0161teni. Stoga svakako treba osigurati njihovo odr\u017eivo financiranje.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Definicija besku\u0107nika po ZSS-u obuhva\u0107a samo osobe u situaciji apsolutnog besku\u0107ni\u0161tva te i dalje nije pro\u0161irena prema ETHOS tipologiji, kojom bi obuhvatila i osobe bez ku\u0107e\/stana te one koje imaju nesigurno ili neodgovaraju\u0107e stanovanje, \u0161to je jedna od preporuka pu\u010dke pravobraniteljice koja \u0107e se razmotriti tijekom dono\u0161enja novoga ZSS-a, a ovisit \u0107e o raspolo\u017eivim sredstvima u dr\u017eavnom prora\u010dunu. Podatci o broju besku\u0107nika variraju pa Hrvatska mre\u017ea za besku\u0107nike procjenjuje da oko 2.000 osoba \u017eivi u apsolutnom besku\u0107ni\u0161tvu, odnosno bez ikakvog krova nad glavom, ali prema procjeni po ETHOS tipologiji njihov broj raste i do 10.000.<\/p>\n

Zakonska je obveza velikih gradova i gradova sjedi\u0161ta \u017eupanija da u svojim prora\u010dunima osiguravaju sredstva za pru\u017eanje usluga smje\u0161taja u prihvatili\u0161tima ili preno\u0107i\u0161tima za besku\u0107nike, a \u017eupanije su obvezne ih sufinancirati ako veliki gradovi za to nemaju dostatna sredstva. I nadalje je samo 14 prihvatili\u0161ta\/preno\u0107i\u0161ta, s time da su tri u Zagrebu, a dva u Rijeci, \u0161to zna\u010di da samo 11 velikih gradova\/gradova u sjedi\u0161tu \u017eupanije ispunjava svoju zakonsku obavezu. Iako je u Sisku evidentirano 30 besku\u0107nika, niti nakon upozorenja MDOMSP-a nije ustrojeno prihvatili\u0161te, ve\u0107 se ovaj problem rje\u0161ava smje\u0161tajem u udomiteljskim obiteljima. Prema zadnjim podatcima CZSS-a, evidentirano je 584 besku\u0107nika, 478 mu\u0161karaca i 106 \u017eena, dok je ukupni kapacitet prihvatili\u0161ta\/preno\u0107i\u0161ta za 383 besku\u0107nika. Oko 90% ih je u radno aktivnoj dobi, a 72% je nezaposlenih. Nadalje, prema podatcima HZZ-a, tijekom 2019. od 81 odjavljenog s evidencije samo ih se 28 zaposlilo, pa bi trebalo ja\u010de financirati programe i mjere kojima bi im se olak\u0161ao pristup tr\u017ei\u0161tu rada. S obzirom da je za 60% razlog besku\u0107ni\u0161tva nedostatak sredstava za tro\u0161kove stanovanja, kroz bolju politiku socijalnog stanovanja besku\u0107ni\u0161tvo se mo\u017ee prevenirati. Ina\u010de, najvi\u0161e ih je na podru\u010dju Grada Zagreba (234) i u Primorsko-goranskoj \u017eupaniji (58), vjerojatno jer na tim podru\u010djima imaju naj\u0161iru mre\u017eu socijalnih usluga. Posebno zabrinjava podatak \u0161to ih je jo\u0161 uvijek veliki broj na privremenom smje\u0161taju preko godinu dana, naj\u010de\u0161\u0107e zbog toga jer im CZSS ne mo\u017ee osigurati adekvatan stalni smje\u0161taj, ili ponu\u0111eni smje\u0161taj odbijaju jer je daleko od sredine u kojoj \u017eive.<\/p>\n

U prihvatili\u0161tima je besku\u0107nicima omogu\u0107en individualni pristup, no neka nemaju dovoljno stru\u010dnjaka, za \u0161to bi im trebalo osigurati dodatna sredstva. Osim toga, suradnja JLS-a i CZSS-a temelji se na https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistriranju prava, a ne i na zajedni\u010dkom planiranju aktivnosti, koje bi uistinu potaknulo njihovo socijalno uklju\u010divanje. Stoga bi svi dionici u lokalnoj zajednici trebali vi\u0161e sura\u0111ivati i zajedni\u010dki\u00a0 djelovati na socijalnom uklju\u010divanju te prevenciji besku\u0107ni\u0161tva, posebno kroz socijalno stanovanje ili povoljni najam javnih stanova, a mladim besku\u0107nicima bi trebalo osigurati stambene zajednice u kojima bi imali podr\u0161ku u socijalnoj integraciji, posebno za uklju\u010divanje u tr\u017ei\u0161te rada.<\/p>\n

Neujedna\u010dena praksa prijave prebivali\u0161ta na adresu CZSS-a ote\u017eava im ostvarivanje socijalnih prava, posebno zdravstvene za\u0161tite, jer je uvjet za ostvarivanje prava prijavljeno prebivali\u0161te. Dok su bez osobne iskaznice spavaju na otvorenim, javnim mjestima, jer im nije osiguran privremeni smje\u0161taj, pa imaju problema s policijom i vi\u0161estruko ih se prekr\u0161ajno ka\u017enjava zbog skitnje, \u0161to je neprihvatljivo. Zbog svih ovih dugogodi\u0161njih problema trebalo bi izraditi Nacionalnu strategiju o besku\u0107ni\u0161tvu i Protokol o postupanju s besku\u0107nicima.<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n

1. Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, da prilikom izrade novoga Zakona o socijalnoj skrbi ugradi:<\/strong><\/p>\n

– pove\u0107anje iznosa ZMN-a, posebno za \u010dlanove ku\u0107anstva koji su potpuno nesposobni za rad i privre\u0111ivanje;<\/strong><\/p>\n

– odre\u0111ivanje i promjenu visine osnovice za ZMN-a i druge naknade uz unaprijed utvr\u0111ene kriterije;<\/strong><\/p>\n

– preciznije odredbe za rad za op\u0107e dobro korisnika ZMN-a;<\/strong><\/p>\n

– redefinirane uvjete za odobravanje jednokratne i uve\u0107ane jednokratne naknade te delimitirane iznose na godi\u0161njoj razini;<\/strong><\/p>\n

– definiciju besku\u0107nika sukladno ETHOS tipologiji, pravo na ZMN besku\u0107nicima u prihvatili\u0161tima te pove\u0107ane iznose naknada onima izvan prihvatili\u0161ta\/preno\u0107i\u0161ta;<\/strong><\/p>\n

– mogu\u0107nost smje\u0161taja u organiziranom stanovanju mladima iz alternativne skrbi do navr\u0161enih 26 godina \u017eivota;<\/strong><\/p>\n

– financiranje i djelovanje socijalnih samoposluga;<\/strong><\/p>\n

2. Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, da pripremi Nacionalnu strategiju o besku\u0107ni\u0161tvu te Protokol o postupanju s besku\u0107nicima;<\/strong><\/p>\n

3. Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, da osigura preduvjete za rje\u0161avanje drugostupanjskih predmeta u propisanim rokovima te redovito provo\u0111enje upravnog nadzora.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n

Umirovljenici i starije osobe<\/a><\/p>\n

Domovi za starije i nemo\u0107ne<\/a><\/p>\n

Diskriminacija temeljem imovnog stanja<\/a><\/p>\n

Stanovanje, energetsko siroma\u0161tvo i pristup vodi<\/a><\/p>\n

Nejednak regionalni razvoj s posebnim osvrtom na ruralna podru\u010dja<\/a><\/p>\n

Financije<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Problem siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti trebao se smanjiti mjerama i programima strate\u0161kih dokumenata koji sadr\u017ee brojne ciljeve i aktivnosti, za \u0161to je nu\u017eno osigurati potrebne resurse i me\u0111usektorsko djelovanje. Strategijom borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti 2014.-2020. utvr\u0111eno je osam strate\u0161kih podru\u010dja, osnovni prioriteti te najranjivije skupine dru\u0161tva, me\u0111u kojima su starije i nezaposlene osobe. […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8057,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[582,597,1872,1890,1891,1885,1873,1887,1870,1852,1888,1889],"class_list":["post-8056","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-siromastvo","tag-socijalna-skrb","tag-beskucnici","tag-doniranje-hrane","tag-ethos","tag-izvjesce2019","tag-mladi","tag-socijalna-iskljucenost","tag-socijalne-usluge","tag-socijalno-ugrozeni","tag-zajamcena-minimalna-naknada","tag-zakon-o-socijalnoj-skrbi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8056","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8056"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8056\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8944,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8056\/revisions\/8944"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8057"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8056"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8056"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8056"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}