{"id":8053,"date":"2020-05-08T14:03:22","date_gmt":"2020-05-08T12:03:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8053"},"modified":"2020-09-18T11:12:00","modified_gmt":"2020-09-18T09:12:00","slug":"diskriminacija-temeljem-dobi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-dobi\/","title":{"rendered":"Diskriminacija temeljem dobi"},"content":{"rendered":"

Dob utje\u010de na dru\u0161tvene uloge, status, utjecaj i odgovornost pojedinca u dru\u0161tvu, a \u010desto i na percepciju ne\u010dijih fizi\u010dkih, psihi\u010dkih, pa \u010dak i intelektualnih mogu\u0107nosti. Obzirom na to, visoke godine \u017eivota \u010desto utje\u010du na formiranje negativnih stavova i postupaka koji su neprihvatljivi u odnosu na druge dobne skupine i kao takvi mogu voditi odlukama koje predstavljaju diskriminaciju temeljem dobi.<\/p><\/blockquote>\n

Podatci pokazuju da je ona prisutna na tr\u017ei\u0161tu rada, pristupu zdravstvenoj za\u0161titi i uslugama socijalne skrbi, tako da se stariji radnici te\u017ee zapo\u0161ljavaju, starijim osobama je ote\u017ean pristup <\/span>informacijama, dobrima i uslugama, a \u010desto im je nedostupna i zdravstvena za\u0161tita i socijalne usluge. Starije osobe, ispitanici u projektu \u201eAkcijski orijentirano istra\u017eivanje o nasilju nad starijim osobama na podru\u010dju sjeverne Hrvatske\u201c, navode kako ih dru\u0161tvo \u010desto smatra teretom, uz izjave da starijih osoba ima previ\u0161e prema broju zaposlenih, da ih se podcjenjuje i ismijava.<\/p>\n

Prema podatcima iz multidisciplinarnog me\u0111unarodnog istra\u017eivanja o zdravlju, umirovljenju, socio-ekonomskom statusu, socijalnim i obiteljskim mre\u017eama osoba u dobi od 50+ (SHARE), osobe starije \u017eivotne dobi u RH \u017eive kra\u0107e, uz vi\u0161e lijekova i sa znatno manje novca od svojih vr\u0161njaka iz EU. Samo tri od deset ku\u0107anstava u kojima \u017eive osobe starije od 50 ima dovoljno novca za pre\u017eivjeti mjesec. Mirovine u RH me\u0111u najni\u017eima su u EU i, kako se navodi u Izvje\u0161\u0107u EK za 2020., za razliku od 18,2% osoba starijih od 65 godina u EU, u RH ih je tijekom 2019. \u010dak 32,8% bilo izlo\u017eeno riziku od siroma\u0161tva, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o socijalnoj sigurnosti starih. Takvo siroma\u0161tvo ugro\u017eava im dostojanstvo, a uz zdravstvene probleme koji prate stariju \u017eivotnu dob, dovodi do socijalne izolacije koja negativno utje\u010de i na psihi\u010dko zdravlje.<\/p>\n

Ovo Istra\u017eivanje pokazuje i kako je zdravlje bolje obrazovanih znatno bolje od onih s ni\u017eim obrazovanjem pa svega 4% visokoobrazovanih \u017eena i 9% mu\u0161karaca starijih od 50 godina svoje zdravlje ocjenjuje lo\u0161im, za razliku od gotovo tre\u0107ine \u017eena i svakog \u010detvrtog mu\u0161karca bez tercijarnog obrazovanja. Stoga je o\u010dekivano da nakon umirovljenja na tr\u017ei\u0161tu rada ostaju ve\u0107inom visokoobrazovani pojedinci, dok slabo obrazovani, oni naru\u0161enog zdravlja i niskog socijalno- ekonomskog statusa imaju za to male \u0161anse. Samim time, mogu\u0107nost njihovog uklju\u010divanja u tr\u017ei\u0161te rada bez gubitka prava na mirovinu te\u0161ko mo\u017ee kompenzirati niske mirovine, posebno ni\u017ee obrazovanim i osobama u dubokoj starosti.<\/p>\n

Prema podatcima HZZ-a, radnici stariji od 55 godina najvi\u0161e su obuhva\u0107eni i kolektivnim vi\u0161kovima. S malim \u0161ansama za ponovno zapo\u0161ljavanje, oni \u010dine 33,3% ukupnog broja neza poslenih. U takvoj situaciji s prvim uvjetima odlaze u prijevremenu mirovinu koja se, zbog umanjenja polaznog faktora izra\u010duna, trajno umanjuje. Iako, unato\u010d tome, nema adekvatnih mjera za za\u0161titu starijih radnika na tr\u017ei\u0161tu rada, posljednje izmjene ZOMO su, u cilju pobolj\u0161avanja njihovih materijalnih uvjeta, omogu\u0107ile svim umirovljenicima zapo\u0161ljavanje do pola radnog vremena bez gubitka prava na isplatu mirovine, a prema podatcima HZMO-a, to je iskoristilo 14.000 umirovljenika.<\/p>\n

S druge strane, pritu\u017ebe gra\u0111ana su ukazivale na nedovoljnu ure\u0111enost ovog instituta, a nedostatna obrazlo\u017eenja zakonskih prijedloga uzrokovala su dvojbe tko se, kada, pod kojim uvjetima i gdje mo\u017ee zaposliti. Primjerice, pozivaju\u0107i se na odredbe ZOOOS\u0160-a, MZO je utvrdilo da se umirovljeni profesori, nakon navr\u0161enih 65 godina ne mogu zaposliti do pola radnog vremena u \u0161kolama, \u010dime su dovedeni u nepovoljniji polo\u017eaj od umirovljenika drugih profesija, za koje ne postoje sli\u010dna ograni\u010denja.<\/p>\n

MRMS, DIRH i HZMO pak navode kako nisu nadle\u017eni tuma\u010diti mogu li prosvjetni radnici nakon 65. raditi u struci do pola radnog vremena bez gubitka prava na isplatu mirovine.<\/p>\n

Nadalje, korisnicima nije jasno poja\u0161njeno da se dodatni prihod pribraja mirovini i da se, ukoliko njihov zbroj prije\u0111e granicu neoporezivog djela, na ukupni prihod obra\u010dunava porez, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u dijelu o mirovinskom osiguranju.<\/p>\n

Dru\u0161tvena skrb o osobama starije \u017eivotne dobi optere\u0107ena je nedostatnim kapacitetima za dugotrajnu skrb koji, prema podatcima iz Strategije socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020., u domovima za stare, kod pru\u017eatelja usluge smje\u0161taja bez osnivanja doma, obiteljskim domovima i udomiteljskim obiteljima mogu zbrinuti samo 3,68% osoba starijih od 65 godina.<\/p>\n

Njihova neravnomjerna raspore\u0111enost posebno poga\u0111a starije stanovni\u0161tvo u ruralnim podru\u010djima i na otocima koji oskudijevaju i drugim socijalnim uslugama, \u0161to pogoduje organizaciji alternativnih, ponekad i nelegalnih oblika smje\u0161taja. Optere\u0107en brojnim nepravilnostima, takav smje\u0161taj dodatno viktimizira korisnike dovode\u0107i ih u visoki rizik od nasilja. Tragi\u010dni doga\u0111aj u obiteljskom domu u kojemu je izgorjelo \u0161est korisnika slikoviti je i ekstremni primjer posljedica do kojih dovodi nedostatna briga dru\u0161tva o starima. Unato\u010d tome, RH i dalje nema strategiju razvoja dugotrajne institucionalne skrbi o osobama starije dobi.<\/p>\n

Strategijom socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020. predvi\u0111ena je uspostava zakonskog okvira kako bi i osobe koje skrbe o starijim \u010dlanovima obitelji mogle ostvariti status njegovatelja. Iako
\nje ovo zadnja godina njene provedbe, jo\u0161 nisu uspostavljene za to potrebne zakonske pretpostavke, a nema niti odgovaraju\u0107ih politika pomirenja profesionalnog i obiteljskog \u017eivota koje bi olak\u0161ale provedbu ustavne obveze brige o starim i nemo\u0107nim roditeljima, \u0161to zbog tradicionalne raspodjele skrbi o \u010dlanovima obitelji posebno te\u0161ko poga\u0111a \u017eene.<\/p>\n

S aspekta dobne diskriminacije mo\u017ee se promatrati i uvo\u0111enje naknade za podizanje gotovine na \u0161alterima u poslovnicama banaka. Iako njeno uvo\u0111enje nije u suprotnosti s propisima, HNB je prepoznala va\u017enost osiguranja besplatnog kanala za podizanje novca svim gra\u0111anima, posebice starima, bolesnima, osobama s invaliditetom ili nepismenima. No, unato\u010d preporuci koja je upu\u0107ena bankama, naknada nije ukinuta iako je isplata mirovine, kao i pla\u0107e, mogu\u0107a jedino preko ra\u010duna, \u010dime \u010dak i najsiroma\u0161niji moraju pla\u0107ati i brojne bankarske naknade. Tako\u0111er je zanemareno da neke usluge na bankomatu nisu niti dostupne, dok su iznosi koji se odjednom mogu podi\u0107i ograni\u010deni, a mre\u017ea bankomata nije ravnomjerna, \u0161to sve, kao potencijalna vi\u0161estruka diskriminacija, ponovo najte\u017ee poga\u0111a stare, slabo pokretne i nemo\u0107ne osobe slabijeg imovnog stanja i naru\u0161enog zdravlja, koje uz pomo\u0107 drugih osoba odjednom podi\u017eu cijelu mirovinu.<\/p>\n

Kao i druge osjetljive skupine, i mladi su izlo\u017eeni dobnoj diskriminaciji do koje dolazi u brojnim podru\u010djima \u017eivota. Kao \u0161to pi\u0161emo i u poglavlju o diskriminaciji u podru\u010dju i temeljem obrazovanja, ali i drugim poglavljima, \u010desto su izlo\u017eeni vi\u0161estrukoj diskriminaciji koja uz dob uklju\u010duje rasu ili etni\u010dku pripadnost, imovno stanje ili socijalno podrijetlo, dru\u0161tveni polo\u017eaj i druge diskriminacijske osnove. Obzirom da postoje brojni razlozi zbog kojih se diskriminacija ne prijavljuje, poput straha od posljedica, nepovjerenja u institucije ili prihva\u0107anja postoje\u0107eg stanja, relativno mali broj pritu\u017ebi zbog dobne diskriminacije mladih ne govori o njenoj stvarnoj prisutnosti u dru\u0161tvu. Istra\u017eivanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i njezinim pojavnim oblicima upu\u0107uje da su upravo mladi uvelike izlo\u017eeni predrasudama te da ih je 2,7% bilo izlo\u017eeno nekom obliku diskriminacije.<\/p>\n

S druge strane, prema Izvje\u0161\u0107u EK za 2020., RH je od 2000. do 2017. izgubila 5,4% stanovni\u0161tva me\u0111u kojima su, prema javno dostupnim informacijama, u velikom broju i mladi. Obzirom da su ponajvi\u0161e oti\u0161li oni nezadovoljni \u017eivotom i prilikama u RH, mo\u017ee se pretpostaviti da je i to jedan od razloga manjeg broja pritu\u017ebi mladih.<\/p>\n

Obzirom na uo\u010dena demografska kretanja, izazov predstavljaju javne politike prema mladima u ruralnim podru\u010djima koji se, kako se navodi u o\u010ditovanju Mre\u017ea udruga Zagor, kao i osobe starije dobi, susre\u0107u s brojnim izazovima, od nedostatka prometne i slabe podatkovne povezanosti te nedostupnosti brzog Interneta, izostanka dodatnih obrazovnih, kulturnih ili sportskih programa , do slabe mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja i samozapo\u0161ljavanja, o \u010demu tako\u0111er treba voditi ra\u010duna kada se donose odluke o ukidanju linija javnog prijevoza, ga\u0161enju gospodarskih subjekata ili zatvaranju \u0161kola.<\/p>\n

Prema podatcima iz Istra\u017eivanja mladih u Hrvatskoj 2018.\/2019., uspje\u0161nost na putu odrastanja u ve\u0107oj mjeri ovisi o obiteljskoj potpori i resursima nego o dru\u0161tveno stvorenim prilikama , koje \u010desto ne idu u korist mladima. Stupanj obrazovanja zna\u010dajno je povezan s financijskom situacijom ku\u0107anstva, o \u010demu pi\u0161emo i u poglavlju o diskriminaciji u podru\u010dju i temeljem obrazovanja. Rastu\u0107a fleksibilnost tr\u017ei\u0161ta rada i rast prekarnih oblika rada izravno utje\u010de na vjerojatnost da \u0107e mladi u\u010destalije mijenjati poslove i u\u0107i u krug nisko pla\u0107enih i kratkotrajnih zaposlenja, dok ih gotovo polovica zaposlenih nema siguran posao, radi dulje od propisanog radnog vremena i za to prima pla\u0107u ni\u017eu od prosje\u010dne, \u0161to utje\u010de na njihov polo\u017eaj u dru\u0161tvu i pogoduje diskriminaciji.<\/p>\n

Mladi u najve\u0107em broju smatraju kako su za uspje\u0161no zaposlenje potrebnije veze s osobama na pozicijama mo\u0107i i uspje\u0161ni prijatelji nego vi\u0161a razina obrazovanja, pa ne \u010dudi kako su kao glavni cilj na kojeg se Vlada RH treba usmjeriti istaknuli smanjenje nezaposlenosti, ekonomski rast i razvoj te borbu protiv kriminala i korupcije.<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n

1. Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, da dodatno uredi institut zapo\u0161ljavanja umirovljenika radi to\u010dnog definiranja tko, pod kojim uvjetima i gdje mo\u017ee raditi do pola radnog vremena bez gubitka prava na mirovinu;<\/strong><\/p>\n

2. Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, da u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, Ministarstvom kulture i Ministarstvom znanosti i obrazovanja, javnim politikama predvide provedbu mjera usmjerenih na rje\u0161avanje te\u0161ko\u0107a na koje ukazuju mladi, posebno u ruralnim podru\u010djima.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n

Umirovljenici i starije osobe<\/a><\/p>\n

Socijalna skrb<\/a><\/p>\n

Diskriminacija temeljem imovnog stanja<\/a><\/p>\n

Obrazovanje<\/a><\/p>\n

Nejednak regionalni razvoj s posebnim osvrtom na ruralna podru\u010dja<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dob utje\u010de na dru\u0161tvene uloge, status, utjecaj i odgovornost pojedinca u dru\u0161tvu, a \u010desto i na percepciju ne\u010dijih fizi\u010dkih, psihi\u010dkih, pa \u010dak i intelektualnih mogu\u0107nosti. Obzirom na to, visoke godine \u017eivota \u010desto utje\u010du na formiranje negativnih stavova i postupaka koji su neprihvatljivi u odnosu na druge dobne skupine i kao takvi mogu voditi odlukama koje […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8054,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[607,615,629,657,1885,1873,1895,1836],"class_list":["post-8053","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-starije-osobe","tag-studenti","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-umirovljenici","tag-izvjesce2019","tag-mladi","tag-nejednak-regionalni-razvoj","tag-obrazovanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8053","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8053"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8053\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8945,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8053\/revisions\/8945"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8054"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8053"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8053"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8053"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}