![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/umi1-1-300x78.png\")
<\/p>\n<\/p>\n
Socijalna sigurnost starijih osoba<\/strong><\/p>\n Prema Procjenama stanovni\u0161tva DZS u 2018., udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovni\u0161tvu bio je 20,37%, no u Li\u010dko-senjskoj \u017eupaniji iznosio je 24,9%, a u \u0160ibensko-kninskoj \u017eupaniji \u010dak 25,3%. Starije stanovni\u0161tvo u ve\u0107em je riziku od siroma\u0161tva od prosjeka op\u0107e populacije (19,3%), pa je prema Pokazateljima siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti DZS za 2018., ova stopa za njih iznosila 28,1%, a za one u jedno\u010dlanim ku\u0107anstvima \u010dak 48,1%, o \u010demu vi\u0161e govorimo u poglavlju o socijalnoj skrbi. Kako je prosje\u010dna mirovina ostvarena prema op\u0107em propisu u prosincu 2018. bila 80-ak kuna ispod praga rizika od siroma\u0161tva te je iznosila 2.405,96 kuna, mnogi umirovljenici prisiljeni su \u0161tedjeti na hrani i osnovnim potrep\u0161tinama, a zbog strogih cenzusa ne ostvaruju prava u sustavu socijalne skrbi, posebno ZMN, ali i druga prava. Problem poku\u0161avaju ubla\u017eiti neki gradovi i op\u0107ine, pa je tako Pula u 2019. najsiroma\u0161nijim umirovljenicima tromjese\u010dno pomagala u iznosima od 300, 400 i 500 kuna, kao i Zagreb, u mjese\u010dnim iznosima od 200, 300 i 400 kuna. Veliki broj op\u0107ina i gradova najsiroma\u0161nijim umirovljenicima prigodno daruje bo\u017ei\u0107nice i uskrsnice, no iznosi i cenzusi jako variraju, a iz pritu\u017ebi je vidljiva slaba informiranost umirovljenika o rokovima za podno\u0161enje zahtjeva i o na\u010dinu isplate.<\/p>\n Zbog restriktivnih zakonskih uvjeta za ZMN, na dan 31.12.2018. samo ga je 8.093 starijih osoba ostvarivalo, a procjenjuje se da \u0107e \u010dak 20.000 onih koji nemaju pravo na starosnu mirovinu od 2021. biti obuhva\u0107eno tzv. nacionalnom naknadom za starije osobe, u iznosu od 800 kuna mjese\u010dno. Iako je iznos nizak, trebao bi pomo\u0107i u ubla\u017eavanju siroma\u0161tva, pogotovo \u017eena u ruralnim podru\u010djima koje su bez prihoda, a imaju manje od 15 godina mirovinskog sta\u017ea, jer su kra\u0107e od mu\u0161karaca sudjelovale u pla\u0107enom radu izvan ku\u0107e.<\/p>\n Prema podatcima HCK, broj korisnika u potrebi za hranom i higijenskim potrep\u0161tinama kontinuirano raste, a onima u izoliranim, ruralnim podru\u010djima najve\u0107i je problem usamljenost, usprkos posjetama volontera i djelatnika. Zbog udaljenosti i nepostojanja javnog prijevoza te\u0161ko dolaze do zdravstvenih, socijalnih i drugih ustanova i usluga i svako putovanje u ve\u0107e mjesto predstavlja im dodatni tro\u0161ak, pa su tako stariji stanovnici izoliranih ruralnih naselja prisiljeni pla\u0107ati i vi\u0161e stotina kuna za prijevoz do najbli\u017eeg gradskog sredi\u0161ta, kao primjerice iz Kosinja do 30-ak kilometara udaljenog Gospi\u0107a, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u dijelu o nejednakom regionalnom razvoju.<\/p>\n Brojne se starije osobe zbog oslabljenih funkcionalnih sposobnosti vi\u0161e ne mogu samostalno skrbiti o svim svojim potrebama, zbog \u010dega im je potrebna pomo\u0107 u dobavljnju namirnica i pripremi obroka, obavljanju ku\u0107anskih poslova, odr\u017eavanju osobne higijene i sli\u010dno, no prema podatcima MDOMSP-a za 2018. samo ih je 3.468 ostvarilo pravo na pomo\u0107 u ku\u0107i, \u0161to nikako ne korespondira sa stvarnim brojem onih kojima je takva pomo\u0107 potrebna.<\/p>\n Jedan od razloga su, kao i kod ZMN-a, restriktivni zakonski uvjeti, a drugi je provedba projekta \u201eZa\u017eeli\u201c, \u010dije se aktivnosti zna\u010dajno podudaraju sa sadr\u017eajem usluge pomo\u0107i u ku\u0107i. Prema podatcima MRMS-a, u 2019. je u njemu sudjelovao 28.331 stariji korisnik, od kojih gotovo tre\u0107ina u Osje\u010dko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji. Iako mu je primarna svrha zapo\u0161ljavanje \u017eena- pripadnica ranjivih skupina, projekt starijima pru\u017ea dragocjenu pomo\u0107 i mnogi se nadaju njegovom nastavku, no nije sustavan i trajan pa ne mo\u017ee zamijeniti zakonsko pravo. Stoga, s obzirom na mnogo starijih s malim mirovinama koje ipak prema\u0161uju cenzus, novim ZSS-om treba ubla\u017eiti kriterije za ostvarivanje prava na socijalnu uslugu pomo\u0107i u ku\u0107i te pro\u0161iriti mre\u017eu pru\u017eatelja ove usluge.<\/p>\n Vezano za pomo\u0107 i reguliranje statusa osoba koje skrbe o starim i nemo\u0107nim \u010dlanovima obitelji, Strategijom socijalne skrbi za starije osobe 2017.-2020. predvi\u0111eno je uvo\u0111enje statusa njegovatelja, no \u010dini se da se od ove mjere za sada odustalo. Naime, MDOMSP navodi da je u tijeku provedba projekta \u201eFormalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe \u2013 analiza i istra\u017eivanje\u201c te da \u0107e o pribavljenim podatcima ovisiti prijedlozi zakonskih rje\u0161enja. Tako \u0107e se osobe koje skrbe o starim i nemo\u0107nim \u010dlanovima i nadalje morati snalaziti bez bolovanja, dopusta i stru\u010dne podr\u0161ke, iako uz svoj redovni, obavljaju i dodatni, psihofizi\u010dki i emocionalno zahtjevni posao, a stariji \u0107e, dok se ne uspostave politike pomirenja profesionalnog i obiteljskog \u017eivota,\u00a0 uvelike biti prepu\u0161teni crnom tr\u017ei\u0161tu, nekvalitetnoj skrbi i mogu\u0107em nasilju.<\/p>\n Domovi za starije<\/strong><\/p>\n U Izvje\u0161\u0107u EK za RH 2020. navodi se da je formalna dugotrajna skrb nedovoljno razvijena i neu\u010dinkovita, a u odnosu na 2018. stanje u domovima za starije osobe nije se zna\u010dajnije mijenjalo. I dalje je prisutan manjak kvalitetnih kapaciteta, potra\u017enja za smje\u0161tajem je velika, a za 45 decentraliziranih i dva dr\u017eavna doma \u010deka se vi\u0161e godina. Prema podatcima MDOMSP-a za 2018., uz dr\u017eavne i decentralizirane domove kapaciteta 11.208 korisnika, u koje ih je smje\u0161teno 10.941, djelovala su jo\u0161 94 privatna s kapacitetom 6.623 korisnika i 5.701 smje\u0161tenim. Na listama \u010dekanja za dr\u017eavne i decentralizirane domove nalazilo se 5.676 osoba, a za smje\u0161taj u privatne \u010dekalo ih je 672. Izgradnja novih kapaciteta prepu\u0161tena je privatnim poduzetnicima, no s obzirom na intenzivno starenje stanovni\u0161tva, trebalo bi dugoro\u010dno planirati te ulagati u izgradnju novih kapaciteta u javnopravnom vlasni\u0161tvu, bez obzira \u0161to se radi o velikoj investiciji. U nekim slu\u010dajevima postoji i mogu\u0107nost prenamjene postoje\u0107ih objekata, kako je u\u010dinjeno u Domu za starije osobe u Glini, koji je u sklopu Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja otvoren 2018. u prostoru biv\u0161e bolnice.<\/p>\n Decentralizirani domovi financijski su pristupa\u010dniji od privatnih jer ih u zna\u010dajnoj mjeri financiraju \u017eupanije i Grad Zagreb, a cijena smje\u0161taja je ni\u017ea od tr\u017ei\u0161ne. Iako je Strategijom\u00a0 socijalne \u00a0skrbi \u00a0za\u00a0 starije \u00a0osobe 2014.-2016.\u00a0 \u00a0bilo\u00a0 \u00a0predvi\u0111eno\u00a0 \u00a0razra\u0111ivanje kriterija prijema, od toga se odustalo, pa svi korisnici decentraliziranih i dr\u017eavnih domova koriste subvencioniran smje\u0161taj, neovisno o imovnom stanju. Nadalje, domovi sami odre\u0111uju na\u010din na koji \u0107e se formirati liste \u010dekanja, no one su netransparentne, nisu javno objavljene i korisnici \u010desto ne znaju koliko \u0107e \u010dekati.<\/p>\n Rje\u0161enje CZSS pravni je temelj smje\u0161taja u dom za 15% korisnika, a neovisno o vrsti smje\u0161taja 80,4% ih smje\u0161taj pla\u0107aju sami, za 3,9% u cijelosti se podmiruje iz dr\u017eavnog prora\u010duna, 7% korisnika svojim primanjima ne mo\u017ee podmiriti punu cijenu pa se ona nadopla\u0107uje iz prora\u010duna, a u 8,7% slu\u010dajeva postoje drugi izvori\/obveznici pla\u0107anja.<\/p>\n Obiteljski domovi<\/strong><\/p>\n Nakon tragi\u010dnog po\u017eara u Andra\u0161evcu u kojem je u ilegalnom dvori\u0161nom objektu Obiteljskog doma \u201eZelena oaza\u201c poginulo \u0161est starijih osoba, aktualizirao se problem lo\u0161eg zakonskog okvira i nedostatnog nadzora obiteljskih domova. Obiteljski dom mo\u017ee osnovati punoljetna osoba, \u010dlan obitelji koji je predstavnik obiteljskog doma, koji mo\u017ee, ali ne mora, zaposliti i druge radnike ovisno o broju i vrsti korisnika, a \u010dlanovi njegove obitelji mogu sudjelovati u pru\u017eanju usluge i bez zasnivanja radnog odnosa, pod uvjetima propisanim Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pru\u017eanje socijalnih usluga. Pru\u017eatelj usluge smje\u0161taja mora biti hrvatski dr\u017eavljanin koji ima najmanje srednju stru\u010dnu spremu i zdravstvenu sposobnost za obavljanje djelatnosti, ali se ne tra\u017ee posebne stru\u010dne kvalifikacije i znanja. Obiteljski domovi prije po\u010detka rada od \u017eupanija dobivaju rje\u0161enje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pru\u017eanje socijalnih usluga, tzv. licenciju, no nakon toga ih \u017eupanije vi\u0161e ne nadziru.<\/p>\n Sukladno ZSS-u, inspekcijski nadzor nad radom domova socijalne skrbi, ali i drugih pravnih i fizi\u010dkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, u nadle\u017enosti je MDOMSP-a, no trenutno je u Slu\u017ebi za inspekcijski nadzor zaposleno samo devet vi\u0161ih inspektora, \u0161to nije u skladu sa sistematizacijom koja ih predvi\u0111a deset, \u0161to je tako\u0111er posve nedostatno. Oni, uz pru\u017eatelje usluga smje\u0161taja starijim i nemo\u0107nim osobama, kojih je prema podatcima MDOMSP-a 940, obavljaju nadzor i nad pru\u017eateljima usluga smje\u0161taja i za druge skupine korisnika – djecu, osobe s invaliditetom, \u017ertve obiteljskog nasilja i druge, kojih je ukupno 1.192. Zbog toga, inspektori u obiteljske domove dolaze samo po prijavi pa je razvidno kako je ovakav nadzor posve neu\u010dinkovit, zbog \u010dega neki pru\u017eatelji, u potrazi za profitom i ohrabreni malom vjerojatno\u0161\u0107u nadzora, eklatantno kr\u0161e propise i standarde, a time i prava korisnika.<\/p>\n Tako je u 2019. nadzor proveden u 62 obiteljska doma, iako ih je 31.12.2018. u evidenciji MDOMSP- a bilo \u010dak 378, a u sedam slu\u010dajeva izre\u010dena je najo\u0161trija mjera zabrane rada. Utvr\u0111ene nepravilnosti svjedo\u010de o lo\u0161oj kvaliteti pru\u017eene usluge \u2013 nedostaje medicinskih sestara i njegovateljica, a neki obiteljski domovi ih uop\u0107e nemaju, predstavnici obiteljskog doma ne \u017eive u objektu u kojem pru\u017eaju\u00a0 usluge, prostori su neuredni i neodr\u017eavani, u sobama je ve\u0107i broj kreveta od propisanog, lo\u0161i su higijenski i sanitarni uvjeti, lo\u0161a je briga o zdravlju, korisnicima se ograni\u010davaju posjete, a \u010desto pru\u017eaju i \u010detvrti stupanj usluge.<\/p>\n Podatci o broju obiteljskih domova u 2019. bit \u0107e dostupni tek sredinom 2020., no MDOMSP navodi da su u pojedinoj godini popis, broj i raspolo\u017eivi kapaciteti podlo\u017eni promjenama jer se neki ugase, preregistriraju na druge osobe, presele na novu lokaciju, promijene pravni oblik ili tek zapo\u010dnu s radom. Time je njihov broj i rad te\u017ee pratiti i nadzirati pa se neki predstavnici obiteljskih domova, vo\u0111eni mogu\u0107no\u0161\u0107u dodatne zarade, odlu\u010duju na pro\u0161irenje kapaciteta i izgradnju dodatnih objekata bez odgovaraju\u0107ih dozvola, a korisnici i njihove obitelji, zbog nemogu\u0107nosti pomirenja obiteljskog i profesionalnog \u017eivota, \u010desto nemaju izbora pa prihva\u0107aju mogu\u0107nost brzog smje\u0161taja po prihvatljivoj cijeni, ne pitaju\u0107i za dokumentaciju i dozvole. No po\u017ear u Andra\u0161evcu ipak je potaknuo intenzivnije izvje\u0161tavanje medija o obiteljskim domovima te utjecao na pove\u0107anje broja pritu\u017ebi i svjedo\u010danstava, kako o broju korisnika smje\u0161tenih van svih dozvola, tako i o uvjetima smje\u0161taja i skrbi te nedostatnim nadzorima.<\/p>\n S obzirom na sve ove probleme, novim ZSS-om trebalo bi propisati da predstavnik obiteljskog doma mora zaposliti stru\u010dne i druge djelatnike te domove ograni\u010diti na objekt u kojem \u017eive predstavnik i \u010dlanovi njegove obitelji, kako bi korisnicima bila zajam\u010dena 24-satna skrb. Nadzor nad obiteljskim domovima trebao bi biti kontinuiran i redovit, \u0161to zahtijeva ve\u0107i broj inspektora i bolje poznavanje situacije na terenu, radi \u010dega bi ga \u0161to prije trebalo oja\u010dati, a potom novim ZSS-om i decentralizirati. Kona\u010dno, trebalo bi zna\u010dajno povisiti i zaprije\u010dene prekr\u0161ajne kazne, jer preblage destimuliraju provo\u0111enje mjera nalo\u017eenih od inspektora i ne ostvaruju svrhu ka\u017enjavanja.<\/p>\n Za\u0161tita starijih osoba od nasilja<\/strong><\/p>\n O nasilju nad starijima sve se vi\u0161e govori, a Hrvatska udruga socijalnih radnika upozorava d a ono uzrokuje naru\u0161avanje tjelesnog i mentalnog zdravlja, pogor\u0161avanje ve\u0107 naru\u0161enog zdravstvenog stanja, slabljenje funkcionalnih sposobnosti, br\u017ei razvoj simptoma demencije te ve\u0107i stupanj mortaliteta. Starije osobe zbog osje\u0107aja nemo\u0107i, srama, razo\u010daranja i nevjerice u postupke vlastite djece i unuka nevoljko prijavljuju nasilje, \u010desto nakon \u0161to ono traje ve\u0107 dulje vrijeme, pritom ne znaju kome se obratiti i \u0161to u postupku mogu o\u010dekivati.<\/p>\n Mnogi stariji ne \u017eele da njihovi nasilni uku\u0107ani zavr\u0161e na ulici ili u zatvoru pa izlaz vide u odlasku u dom za starije, no to je dostupno samo onima koji si takav smje\u0161taj financijski mogu priu\u0161titi i na vrijeme ga realizirati. HUSR napominje da ne postoje posebni kapaciteti niti resursi za \u017eurno institucijsko zbrinjavanje starijih, jer skloni\u0161ta za \u017ertve nasilja ne prihva\u0107aju inkontinentne, te\u0161ko i kroni\u010dno bolesne starije osobe kojima je potrebna zdravstvena njega, pa za ovaj problem treba hitno izna\u0107i konkretna rje\u0161enja.<\/p>\n Zakonom o za\u0161titi od nasilja u obitelji (ZZNO) predvi\u0111ena je intenzivna me\u0111usektorska suradnja, pa su tako zdravstveni radnici, djelatnici u ustanovama socijalne skrbi i druge stru\u010dne osobe koje u svom radu dolaze u kontakt sa \u017ertvama nasilja u obitelji, du\u017eni policiji ili dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu prijaviti nasilje u obitelji za koje su saznali u obavljanju svojih poslova, a nadle\u017ena tijela du\u017ena su bez odgode obavijestiti CZSS o okolnostima koje su nasilju pridonijele ili pogodovale.<\/p>\n Pravilnikom o na\u010dinu prikupljanja, obrade i dostave statisti\u010dkih podataka i izvje\u0161\u0107a iz podru\u010dja primjene ZZNO (Pravilnik) propisano je da policija, dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo, sud, CZSS i zdravstvene ustanove, MP-u dostavljaju objedinjena godi\u0161nja izvje\u0161\u0107a na obrascu za prikupljanje statisti\u010dkih podataka iz podru\u010dja primjene ZZNO. Povjerenstvo za pra\u0107enje i unaprje\u0111enje rada tijela kaznenog i prekr\u0161ajnog postupka i izvr\u0161avanja sankcija vezano za za\u0161titu od nasilja u obitelji (Povjerenstvo), koje djeluje unutar MP-a, na temelju njih prati stanje i izra\u0111uje godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e o primjeni ZZNO- a, no podatci iz Izvje\u0161\u0107a o\u00a0 radu \u00a0Povjerenstva\u00a0 za 2018. o nasilju \u00a0nad\u00a0 starijima\u00a0 manjkavi su \u00a0i fragmentirani. Tako se navodi da je u evidenciji sudova zabilje\u017eeno 150 \u017ertava starije \u017eivotne dobi, 100 \u017eena i 50 mu\u0161karaca, i da je u evidenciji MDOMSP-a zabilje\u017eeno 223 zanemarivanja potreba osobe starije \u017eivotne dobi, no ne navode se podatci zdravstvenih ustanova. Prema podatcima MUP – a, u 2019. evidentirano je \u010dak 1.138 \u017ertava obiteljskog nasilja starijih od 65, no tablice propisane Pravilnikom ne predvi\u0111aju uno\u0161enje podataka o po\u010diniteljima i vrstama nasilja niti o poduzetim mjerama. Stoga bi Pravilnik trebalo dopuniti kako bi i Povjerenstvo moglo prikupiti i analizirati podatke o nasilju te predlo\u017eiti konkretne na\u010dine za unaprje\u0111enje za\u0161tite starijih.<\/p>\n Ugovori o dosmrtnom uzdr\u017eavanju<\/strong><\/p>\n Kako bismo stekli uvid u razinu informiranosti starijih osoba o ugovorima o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju, u 2019. smo proveli istra\u017eivanje na uzorku od 500 osoba u dobi od 65 i vi\u0161e godina, koje je pokazalo da je vi\u0161e od dvije tre\u0107ine ispitanika \u010dulo za njih, ali da manje od \u010detvrtine zna razliku izme\u0111u ova dva ugovora. Dok 7% ispitanih ozbiljno razmi\u0161lja o sklapanju ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju, 2% ih ga je ve\u0107 sklopilo, a samo tre\u0107ina ih se dodatno informirala o svojim pravima.<\/p>\n Iako su ugovore o dosmrtnom uzdr\u017eavanju ve\u0107inom sklapali s \u010dlanovima u\u017ee obitelji, ispitanici smatraju da bi pomoglo osnivanje registra pru\u017eatelja kao mehanizma za\u0161tite, a za ve\u0107u transparentnost i uvo\u0111enje registra izri\u010dito se zala\u017ee i Hrvatska javnobilje\u017eni\u010dka komora, navode\u0107i da javni bilje\u017enik nema zakonsku mogu\u0107nost reagirati, iako zna da je davatelj uzdr\u017eavanja ove ugovore sklopio s vi\u0161e osoba, jer bi time povrijedio javnobilje\u017eni\u010dku tajnu.<\/p>\n O zloporabama ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju pisali smo i u ranijim izvje\u0161\u0107ima, u kojima smo MP-u dali niz preporuka radi bolje pravne za\u0161tite starijih osoba \u2013 me\u0111u ostalim, da se uvede registar pru\u017eatelja uzdr\u017eavanja, da sudski postupci za raskid budu \u017eurni, da se prikupe podatci o broju i trajanju postupaka za raskid, kao i broju tu\u017eitelja koji su tijekom ovakvih postupaka preminuli. No MP se poziva na slobodu ugovaranja i ne smatra da bi ugovore o dosmrtnom uzdr\u017eavanju trebalo tretirati druga\u010dije od ostalih ugovora propisanih ZOO-om, pa niti jedna od ovih preporuka nije prihva\u0107ena. Iako raspola\u017ee podatcima o izvanparni\u010dnim postupcima ovjere ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju, MP i dalje ne prikuplja podatke o trajanju i broju sudskih postupaka za raskid koje pokre\u0107u starije osobe, iako ih je mogu\u0107e pribaviti od sudova. Ve\u0107i senzibilitet pokazalo je MDOMSP, koje provodi kampanje informiranja starijih osoba i koje je jo\u0161 2017. zabranilo sklapanje ovakvih ugovora pru\u017eateljima socijalnih usluga, njihovim zaposlenicima i \u010dlanovima obitelji.<\/p>\n Iako HJK tvrdi da su javni bilje\u017enici dobro educirani te da bi prepoznali potencijalno problemati\u010dne situacije, poput sklapanja ugovora u \u017eurbi ili stanju rastresenosti, pritu\u017eitelji navode da neki javni bilje\u017enici ugovore o dosmrtnom uzdr\u017eavanju ovjeravaju na terenu i pod sumnjivim okolnostima. S tim u vezi, HJK navodi kako oni nisu du\u017eni evidenciju izlazaka na teren dostavljati Komori, a isto tako, HJK nema uvid u njihove upisnike i ne raspola\u017ee podatkom\u00a0 o broju ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju sklopljenih pred javnim bilje\u017enicima.<\/p>\n Kona\u010dno, starije osobe u RH, ali i diljem svijeta, suo\u010davaju se s nizom problema \u2013 od siroma\u0161tva i pronalaska odgovaraju\u0107e, dostupne skrbi, do nasilja i ekonomskog iskori\u0161tavanja. S obzirom da ne postoji me\u0111unarodni instrument koji bi pru\u017eao sveobuhvatan i sistemati\u010dan pravni okvir za promicanje i za\u0161titu njihovih prava, i nadalje sna\u017eno podupiremo rad UN-ove radne grupe za prava starijih osoba (OEWG) te se zala\u017eemo za dono\u0161enje Konvencije o pravima starijih osoba, ko ja je osnovni preduvjet za unaprje\u0111enje njihova polo\u017eaja.<\/p>\n <\/p>\n PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n 1. Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, da prilikom izrade novog Zakona o socijalnoj skrbi:<\/strong><\/p>\n –\u00a0\u00a0 ubla\u017ei prihodovni cenzus kako bi ve\u0107i broj starijih osoba mogao ostvariti pravo na pomo\u0107 u ku\u0107i;<\/strong><\/p>\n –\u00a0\u00a0 razradi kriterije za prijem korisnika u domove koji se sufinanciraju iz Dr\u017eavnog prora\u010duna;<\/strong><\/p>\n –\u00a0\u00a0 obiteljske domove ograni\u010di na objekt u kojem \u017eivi predstavnik obiteljskog doma i \u010dlanovi njegove <\/strong>obitelji te propi\u0161e obvezno zapo\u0161ljavanje stru\u010dnih djelatnika;<\/strong><\/p>\n –\u00a0\u00a0 ugradi odredbe kojima \u0107e se uvesti kontinuiran i u\u010dinkovit decentralizirani nadzor nad radom <\/strong>obiteljskih domova;<\/strong><\/p>\n –\u00a0\u00a0 povisi zaprije\u010dene prekr\u0161ajne kazne za sve pravne i fizi\u010dke osobe koje pru\u017eaju uslugu smje\u0161taja <\/strong>starijih osoba;<\/strong><\/p>\n 2. Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, da do dono\u0161enja novog Zakona o socijalnoj skrbi u Slu\u017ebi za inspekcijski nadzor pove\u0107a broj inspektora te poja\u010da nadzor ob iteljskih domova;<\/strong><\/p>\n 3. Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, da osigura kapacitete za \u017eurno <\/strong>institucijsko zbrinjavanje starijih \u017ertava nasilja u obitelji;<\/strong><\/p>\n 4. Ministarstvu zdravstva \u00a0i \u00a0Ministarstvu \u00a0za \u00a0demografiju, \u00a0obitelj, \u00a0mlade \u00a0i \u00a0socijalnu \u00a0politiku, \u00a0da normativno reguliraju mehanizme podr\u0161ke i pomo\u0107i \u010dlanovima obitelji, u okviru sustava neformalne skrbi o starijima;<\/strong><\/p>\n 5. Ministarstvu pravosu\u0111a, da dopuni Pravilnik o na\u010dinu prikupljanja, obrade i dostave statisti\u010dkih podataka i izvje\u0161\u0107a iz podru\u010dja primjene ZZNO, posebno o po\u010diniteljima i vrstama nasilja nad starijima te o poduzetim mjerama;<\/strong><\/p>\n 6. Hrvatskoj javnobilje\u017eni\u010dkoj komori, da uvede registar ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Mirovinsko osiguranje<\/strong><\/p>\n Po\u010detkom 2019. stupile su na snagu izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima je postro\u017een uvjet dobi za mirovinu, pove\u0107ana penalizacija prijevremenog umirovljenja te ubrzano izjedna\u010davanje uvjeta za mirovinu za \u017eene i mu\u0161karce. Ujedno je pove\u0107ana najni\u017ea mirovina za 3,13%, pro\u0161iren je krug umirovljenika koji uz mirovinu mogu raditi pola radnog vremena, a korisnicima drugog stupa omogu\u0107en je izbor ho\u0107e li primati mirovinu samo iz prvog stupa uz dodatak od 27% ili iz prvog i drugog mirovinskog stupa. Postro\u017eeni uvjeti za odlazak u mirovinu po op\u0107em propisu nai\u0161li su na ogor\u010denje gra\u0111ana, ali i na otpor sindikata koji su zajedni\u010dki pokrenuli Inicijativu \u201e67 je previ\u0161e!\u201c, tra\u017ee\u0107i da se o uvjetima odlaska u mirovinu i penalizaciji prijevremenih mirovina raspi\u0161e referendum.<\/p>\n Inicijativa je uspjela prikupiti dovoljan broj potpisa, na \u0161to je Vlada reagirala zakonskim izmjenama kojima su uvjeti za mirovinu vra\u0107eni na staro. EK u Izvje\u0161\u0107u za RH 2020. navodi da su time klju\u010dni elementi mirovinske reforme ukinuti prije po\u010detka njihove provedbe, pri \u010demu nisu zamijenjeni vjerodostojnim protumjerama, a usprkos ranijoj preporuci EK, nije do\u0161lo niti do uskla\u0111ivanja mirovina ostvarenih po op\u0107em i posebnim propisima, iako MRMS navodi da \u0107e jedan od prioriteta u narednom razdoblju biti analiza kompleksnog sustava mirovina ostvarenih po posebnim propisima, no bez konkretnih rokova.<\/p>\n Prema podatcima HZMO-a, u 2019. prosje\u010dna mirovina ostvarena prema op\u0107em propisu iznosila je 2.766,67 kuna, a \u010dak 274.829 umirovljenika primalo je mirovinu manju od 2.000,00 kuna, \u0161to potvr\u0111uje podatak DSZ-a o stopi rizika od siroma\u0161tva za osobe starije od 65, koja je 28,1%. Pro\u0161irenje kruga umirovljenika koji mogu raditi do \u010detiri sata dnevno uz zadr\u017eavanje mirovine nekima \u0107e pobolj\u0161ati materijalnu situaciju i osje\u0107at \u0107e se dru\u0161tveno korisnima, a prema podatcima MRMS-a tu mogu\u0107nost iskoristilo ih je oko 14.000, \u0161to je ne\u0161to vi\u0161e od 1% ukupnog broja umirovljenika. Najvi\u0161e ih je u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj \u017eupaniji, 60% su mu\u0161karci, a najzastupljenije djelatnosti su trgovina te stru\u010dne, znanstvene i tehni\u010dke djelatnosti. Podatak da se na HZZ-u 2019. prijavilo samo 249 umirovljenika govori kako je ve\u0107ina posao na\u0161la putem specijaliziranih web stranica, kod biv\u0161ih poslodavaca i na druge na\u010dine.<\/p>\n Ipak, rad u mirovini nije svim skupinama umirovljenika jednako dostupan ni isplativ, pa se korisnicima najni\u017ee mirovine koji se zaposle na pola radnog vremena ne ispla\u0107uje najni\u017ea, nego mirov ina odre\u0111ena prema njihovom sta\u017eu i pla\u0107ama, koja je jo\u0161 ni\u017ea. S druge strane, umirovljene djelatne vojne osobe i policijski slu\u017ebenici mogu raditi \u010dak puno radno vrijeme i pritom primati 50% svoje mirovine, dok korisnici obiteljske mirovine, od kojih je veliki broj \u017eena starije \u017eivotne dobi, uop\u0107e nemaju tu mogu\u0107nost. Za umirovljenike koji se \u017eele zaposliti veliki je problem i neinformiranost, primjerice o preraspodjeli osobnog odbitka, jer ne postoji jedinstveno mjesto na kojem bi mogli saznati \u0161to \u0107e se dogoditi s njihovim mirovinama kad se zaposle i koliko \u0107e to\u010dno poreza morati platiti. Stoga im je va\u017eno pravovremeno, kontinuirano i na dostupan na\u010din pru\u017eiti sveobuhvatne informacije o pravima i obvezama iz mirovinskog i poreznog sustava.<\/p>\n Pritu\u017ebe na rad HZMO-a uglavnom su se odnosile na dugotrajnost postupka utvr\u0111ivanja mirovina, pri \u010demu se posebno isti\u010du postupci s inozemnim elementom, koji u prosjeku traju 273,8 dana. Pohvalno je \u0161to je HZMO intenzivirao suradnju s inozemnim nositeljima osiguranja i o\u010dekujemo da \u0107e njihovi sastanci, kako bilateralni tako i u okviru EU, dati pozitivne u\u010dinke u 2020., no svakako je u njih potrebno ulo\u017eiti i dodatne napore.<\/p>\n <\/p>\n PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n 1. Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, da izradi prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju koji \u0107e korisnicima obiteljske mirovine omogu\u0107iti rad uz primanje mirovine, a zaposlenim korisnicima najni\u017ee mirovine da ju nastave primati;<\/strong><\/p>\n 2. Hrvatskom zavodu \u00a0za \u00a0mirovinsko \u00a0osiguranje \u00a0i \u00a0Poreznoj \u00a0upravi \u00a0Ministarstva \u00a0financija, da <\/strong>umirovljenicima zainteresiranima za rad, pravovremeno i na dostupan na\u010din pru\u017ee sveobuhvatne <\/strong>informacije o pravima i obvezama koje za njih proizlaze iz propisa mirovinskog i poreznog sustava.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n Diskriminacija temeljem dobi<\/a><\/p>\n Socijalna skrb<\/a><\/p>\n Diskriminacija temeljem imovnog stanja<\/a><\/p>\n Domovi za starije i nemo\u0107ne<\/a><\/p>\n Stanovanje, energetsko siroma\u0161tvo i pristup vodi<\/a><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/umi2-1-300x84.png\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/umi3-300x67.png\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/umi4-300x84.png\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/umi5-300x80.png\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/umi6-300x82.png\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/umi7-300x106.png\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/umi8-300x65.png\")
<\/p>\n