{"id":8048,"date":"2020-05-08T14:02:13","date_gmt":"2020-05-08T12:02:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8048"},"modified":"2020-09-18T11:15:16","modified_gmt":"2020-09-18T09:15:16","slug":"diskriminacija-u-podrucja-rada-i-zaposljavanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-u-podrucja-rada-i-zaposljavanja\/","title":{"rendered":"Diskriminacija u podru\u010dja rada i zapo\u0161ljavanja"},"content":{"rendered":"

Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja i dalje je visoko zastupljena me\u0111u pritu\u017ebama pu\u010dkoj pravobraniteljici, a nerijetko se uz diskriminaciju gra\u0111ani pritu\u017euju i na druge povrede njihovih prava iz radnog odnosa, ukazuju\u0107i na niz propusta u postupanju poslodavca te naru\u0161ene me\u0111uljudske odnose. Pritu\u017ebe u privatnom sektoru naj\u010de\u0161\u0107e se odnose na dob, zdravstveno stanje i \u010dlanstvo u sindikatu, dok se u javnom sektoru \u010de\u0161\u0107e odnose na etni\u010dko ili nacionalno podrijetlo, dob, politi\u010dko ili drugo uvjerenje te zdravstveno stanje.<\/p><\/blockquote>\n

\"\"<\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju rada u privatnom sektoru<\/strong><\/p>\n

O diskriminaciji \u00a0radnika \u00a0temeljem \u00a0dobi \u00a0pri \u00a0restrukturiranju \u00a0trgova\u010dkih dru\u0161tava \u00a0i \u00a0utvr\u0111ivanju kolektivnog vi\u0161ka radnika pisali smo i ranije, a gra\u0111ani su nam se, iako u manjoj mjeri, obra\u0107ali i u 2019. Njome su naj\u010de\u0161\u0107e pogo\u0111eni radnici od 50 godina i stariji koje se, unato\u010d radnom iskustvu i znanju, percipira kao manje po\u017eeljne, a navode da ih se uznemirava kako bi pristali na sporazumni prestanak radnog odnosa te im se \u010de\u0161\u0107e otkazuju ugovori o radu nego mla\u0111im radnicima.<\/p>\n

U 2019. HZZ bilje\u017ei pove\u0107anje broja radnika obuhva\u0107enih kolektivnim vi\u0161kom u odnosu na 2018., o \u010demu je primio \u010dak 56 obavijesti poslodavaca, a pri tome niti jednom nije odgodio provo\u0111enje otkazivanja ugovora o radu. Od 3.395 takvih radnika u 2019., \u010dak 60% bilo ih je starijih od 50 godina.<\/p>\n

Prema podatcima HZZ-a, 33,3% nezaposlenih u 2019. bili su stariji od 50 godina, a istovremeno \u010dine gotovo 32% korisnika nov\u010dane naknade za vrijeme nezaposlenosti. Za razliku od mla\u0111ih radnika, rije\u010d je o te\u017ee zapo\u0161ljivim osobama koje su zbog gubitka posla prije ostvarenja prava na redovnu starosnu mirovinu, stavljeni u te\u0161ku financijsku situaciju, iako neki jo\u0161 imaju snage i volje raditi. EK u Izvje\u0161\u0107u za RH 2020. navodi da RH u odnosu na EU najvi\u0161e zaostaje upravo u zapo\u0161ljavanju dobne skupine radnika od 55 do 64 godine, te da je RH na pretposljednjem mjestu kada je u pitanju zapo\u0161ljavanje radnika ove dobi u EU.<\/p>\n

Da je rije\u010d o egzistencijalnom problemu mnogih, prepoznao je i zakonodavac omogu\u0107avanjem korisnicima prijevremenih starosnih mirovina rad do polovice radnog vremena, \u0161to je pozitivno, no trebalo bi pratiti i po potrebi zakonski regulirati zapo\u0161ljavanje umirovljenika kod istih poslodavaca kod kojih su bili u radnom odnosu prije prijevremenog umirovljenja. Budu\u0107i da je za poslodavca radnik na pola radnog vremena ili s ugovorom o djelu jeftiniji, njegovo ponovno anga\u017eiranje pokazuje da je rije\u010d o radno sposobnoj osobi koja je prijevremenim umirovljenjem penalizirana ni\u017eom mirovinom. Pritu\u017ebe su tako\u0111er ukazale na nedore\u010denost instituta zapo\u0161ljavanja umirovljenika i regulacije profesija koje se (ne)mogu zaposliti na pola radnog vremena, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o diskriminaciji temeljem dobi.<\/p>\n

Osim radnika starijih od 50 godina, radi diskriminacije na radu su nam se obra\u0107ali i oni naru\u0161enog zdravstvenog stanja, ali i oni koji su \u010de\u0161\u0107e koristili bolovanje radi brige o bolesnom \u010dlanu obitelji. U jednom takvom predmetu je poslodavac inzistirao na kratkim rokovima obavijesti o bolovanju, uskratio je prethodno odobreni godi\u0161nji odmor te je prozivao radnicu zbog \u010de\u0161\u0107ih bolovanja, nakon \u010dega je naru\u0161eno i njezino zdravlje te je samoinicijativno tra\u017eila premje\u0161taj na drugo, ni\u017ee pla\u0107eno radno mjesto. Iako nije bila bolesna ona, ve\u0107 osoba o kojoj se brinula, diskriminirana je temeljem povezanosti s osobom naru\u0161enog zdravstvenog stanja.<\/p>\n

Tijekom 2019. postupali smo i po pritu\u017ebama radi diskriminacije temeljem zdravstvenog stanja primjenom Pravilnika o porezu na dohodak, kojim se nastojalo olak\u0161ati poslovanje tako \u0161to je poslodavcima omogu\u0107ena neoporeziva isplata nagrada \u00a0radnicima. Me\u0111utim, sporni su kriteriji isplate jer su ju neki poslodavci uvjetovali prisustvom radnika na poslu i time potpuno ili djelomi\u010dno isklju\u010dili \u00a0one \u00a0koji \u00a0su \u00a0koristili \u00a0bolovanje. Budu\u0107i \u00a0da \u00a0prisustvo \u00a0na \u00a0poslu \u00a0nije \u00a0nu\u017ean \u00a0pokazatelj u\u010dinkovitosti ne\u010dijeg rada, ovakvom su praksom diskriminirali radnike naru\u0161enog zdravstvenog stanja, radi \u010dega smo preporu\u010dili izmjenu kriterija za ocjenu radnog u\u010dinka. Pojedini sindikati tako\u0111er upozoravaju da se isplata neoporezivih davanja ponekad koristi kao nagrada za \u201epodobne\u201c, odnosno uskrata isplate kao kazna \u00a0i \u00a0sredstvo \u00a0u\u0161utkivanja \u00a0\u201eglasnih\u201c radnika te \u010dlanova sindikata, \u0161to bi predstavljalo zloupotrebu ove mjere. Ukoliko je nagrada uskra\u0107ena \u010dlanovima sindikata zbog njihovog sindikalnog djelovanja, tako\u0111er se mo\u017ee raditi o diskriminaciji temeljem \u010dlanstva u sindikatu.<\/p>\n

Upravo je \u010dlanstvo u sindikatu jo\u0161 jedna od \u010de\u0161\u0107e isticanih diskriminacijskih osnova u podru\u010dju rada, pri \u010demu neki sindikati svjedo\u010de o naro\u010dito nepovoljnom postupanju prema sindikalnim povjerenicima, koji znaju biti \u201epod pove\u0107alom\u201c poslodavaca. Osim \u0161to se \u010dlanovima sindikata name\u0107u ve\u0107i zahtjevi glede prekovremenih sati, nepovoljnog kori\u0161tenja odmora, napredovanja na poslu te mogu\u0107nosti zasnivanja radnog odnosa na neodre\u0111eno vrijeme, isti\u010du da su s indikalni povjerenici i za najmanji propust upozoreni pred otkaz ugovora o radu. Takovo postupanje o\u010dekivano dovodi do \u010de\u0161\u0107eg istupanja radnika iz sindikata iz straha od diskriminacije, dovode\u0107i u pitanje slobodu udru\u017eivanja. Obzirom da se radnici nerijetko boje ne samo tra\u017eiti za\u0161titu svojih prava, ve\u0107 uop\u0107e govoriti o diskriminaciji, kako ne bi zbog toga bili viktimizirani, iznimno je dragocjena suradnja koju ostvarujemo sa sindikatima i OCD-ima te informacije koje nam dostavljaju radi otklanjanja sustavnih povreda prava radnika.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Na\u017ealost, neke od radnika koji su tra\u017eili za\u0161titu od diskriminacije, poslodavci su zbog toga stavili u nepovoljniji polo\u017eaj. Primjer je radnica kojoj je ubrzo nakon pokretanja sudskog postupka radi diskriminacije poslodavac ukinuo radno mjesto, a zatim i otkazao radni odnos. Pritom ne mora biti viktimiziran samo radnik koji je tra\u017eio sudsku za\u0161titu, ve\u0107 kao kolateralne \u017ertve stradaju i radnici koji su svjedo\u010dili o povredama, \u010dime poslodavac \u0161alje jasnu poruku da se \u201enelojalnost\u201c ka\u017enjava. Upravo strah kolega da u radnim sporovima svjedo\u010de o okolnostima koje su im poznate i koje terete poslodavca, jedna je od prepreka prema uspje\u0161noj sudskoj za\u0161titi od diskriminacije u podru\u010dju rada. Iako je za viktimizaciju propisana prekr\u0161ajna odgovornost, jo\u0161 je daleko njezino suzbijanje u svim podru\u010djima pa i u podru\u010dju rada, na \u0161to ukazuju statisti\u010dki podatci MP-a, prema kojima u 2019. nije vo\u0111en niti jedan prekr\u0161ajni postupak radi viktimizacije.<\/p>\n

Osim \u0161to je poslodavcu zabranjeno poduzimati diskriminatorne radnje, du\u017ean je i \u0161tititi radnike od nezakonitog postupanja tre\u0107ih osoba te im osigurati uvjete rada u kojima ne\u0107e biti izlo\u017eeni diskriminaciji. Stru\u010dnjaci koji u obavljanju svakodnevnog posla mogu biti izlo\u017eeni uznemiravanju ili drugom obliku nezakonitog postupanja od strane tre\u0107ih osoba, moraju u\u017eivati za\u0161titu poslodavca, a\u00a0 jedan od koraka u tom smjeru jest edukacija poslodavca i zaposlenika o zakonskim okvirima i na\u010dinima za\u0161tite od diskriminacije. Upravo takvu edukaciju smo preporu\u010dili u slu\u010daju zdravstvene djelatnice koja nam se obratila radi povrede prava na radu po\u010dinjene od strane tre\u0107e osobe, pri \u010demu je izostala za\u0161tita od strane poslodavca. Iako se konkretni poslodavac opirao provedbi edukacije, pozitivni su primjeri onih koji su nakon utvr\u0111ene sumnje na diskriminaciju poduzeli korake radi njenog sprje\u010davanja, prepoznaju\u0107i da je rije\u010d o mjeri koja je u\u010dinkovitija i prihvatljivija nego sudjelovanje u sudskom postupku pokrenutom od strane radnika \u010dija su prava povrije\u0111ena.<\/p>\n

 <\/p>\n

Diskriminacija dr\u017eavnih i javnih slu\u017ebenika<\/strong><\/p>\n

Dr\u017eavni i slu\u017ebenici JLP(R)S su nam se i tijekom 2019. obra\u0107ali zbog sumnje na diskriminaciju temeljem etni\u010dkog i nacionalnog podrijetla, dobi, zdravstvenog stanja te politi\u010dkog ili drugog uvjerenja, pri \u010demu su ukazivali na niz diskriminatornih postupaka, ne samo nadre\u0111enih ve\u0107, ne\u0161to rije\u0111e, i od kolega, ali bez adekvatne reakcije nadre\u0111enih. Osim zaposlenih kojima je bilo onemogu\u0107eno funkcioniranje u kolektivu, obra\u0107ali su nam se i kandidati na natje\u010dajima za zapo\u0161ljavanje, upozoravaju\u0107i na netransparentne kriterije selekcijskog procesa.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Tako smo postupali povodom pritu\u017ebe zbog sumnje na diskriminaciju temeljem obrazovanja i nepravilnosti u postupku natje\u010daja za zapo\u0161ljavanje u jednoj op\u0107ini. Pritu\u017eiteljica je ukazivala na nelogi\u010dnosti zbog kojih je na samom kraju testiranja, odnosno na razgovoru s \u010dlanovima komisije izgubila zna\u010dajan broj bodova i tako se izjedna\u010dila s kandidatom koji je na kraju zaposlen. Navela je i kako je sadr\u017eaj pitanja na razgovoru bio neadekvatan za provjeru znanja, vje\u0161tina i motiviranosti za obavljanje poslova radnog mjesta, dok se op\u0107ina ni nakon opetovanog tra\u017eenja nije o\u010ditovala o spornim pitanjima, unato\u010d zakonskoj obvezi suradnje i pru\u017eanja pomo\u0107i iz ZoPP.<\/p>\n

Iako su u konkretnom slu\u010daju po\u0161tivane vrlo op\u0107enite odredbe o provjeri znanja i sposobnosti kandidata propisane Zakonom o slu\u017ebenicima i namje\u0161tenicima u lokalnoj i podru\u010dnoj (regionalnoj) samoupravi, op\u0107ini kao razini vlasti najbli\u017eoj gra\u0111anima ukazali smo na potrebu da cijeli natje\u010daj bude proveden transparentno, s jasno vidljivim i obrazlo\u017eenim kriterijima za vrednovanje prijava, znanja i vje\u0161tina kandidata na pisanim i usmenim testiranjima, kao i na provjerama prakti\u010dnog rada. Transparentni natje\u010daji u dr\u017eavnim i javnim slu\u017ebama tako\u0111er pridonose ja\u010danju povjerenja gra\u0111ana u \u00a0institucije, \u00a0ali \u00a0i smanjuju \u00a0mogu\u0107nost diskriminatornih\u00a0 postupaka u procesu zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n

Diskriminacija temeljem\u00a0 politi\u010dkog uvjerenja \u010desto se navodi kao mogu\u0107i uzrok nepovoljnijeg postupanja kako pri napredovanju\u00a0 na\u00a0 poslu,\u00a0 tako\u00a0 i pri zapo\u0161ljavanju. Pritu\u017eitelji tvrde kako se na vi\u0161e pozicije u slu\u017ebi raspore\u0111uju pripadnici i simpatizeri stranke bli\u017ee vladaju\u0107oj strukturi, napreduju br\u017ee, a u nekim se slu\u010dajevima slu\u017ebe preustrojavaju i stvaraju nova radna mjesta kako bi se omogu\u0107ilo napredovanje po politi\u010dkom klju\u010du. Iako je to te\u0161ko dokazati, indikativna je percepcija slu\u017ebenika koji su obeshrabreni, frustrirani i u strahu od gubitka radnog mjesta ako bi to prijavili.<\/p>\n

\u010cesto tijekom ispitnih postupaka ne mo\u017eemo utvrditi radi li se o nepovoljnijem postupanju prema odre\u0111enom slu\u017ebeniku, jer nadre\u0111eni uz o\u010ditovanja prila\u017eu dokumentaciju iz koje proizlazi da postupanje prema njemu nije bilo druga\u010dije od ostalih. Me\u0111utim, zabrinjava \u0161to pritu\u017eitelji \u010desto isti\u010du kako dostavljene evidencije ne odgovaraju stvarnom stanju, odnosno kako se u praksi ne provode pravila o kori\u0161tenju dnevnog odmora, po\u0161tivanju radnog vremena, kori\u0161tenju slu\u017ebenih automobila ili mobilnih telefona, kao i da su pojedini slu\u017ebenici formalno prisutni na poslu i dobivaju radne zadatke, no zapravo su u potpunosti isklju\u010deni iz radnog procesa.<\/p>\n

Po zavr\u0161etku ispitnih postupaka u kojima smo u vi\u0161e navrata tra\u017eili o\u010ditovanja i dokumentaciju, a nije utvr\u0111ena diskriminacija, pritu\u017eitelji su \u010desto razo\u010darani ishodom te nam se ponovno obra\u0107aju, i pritom isti\u010du da se diskriminatorna postupanja nastavljaju. Iz takvih pritu\u017ebi stje\u010de se dojam da rukovode\u0107i slu\u017ebenici ne slu\u017ee gra\u0111anima i javnom interesu te da se pravila pona\u0161anja ne primjenjuju na sve jednako.<\/p>\n

Tako\u0111er, slu\u017ebenici nam upu\u0107uju anonimne pritu\u017ebe u kojima nema dovoljno podataka temeljem kojih bismo mogli provesti ispitni postupak ili bi on bio vrlo ograni\u010den, \u0161to tako\u0111er pokazuje strah od viktimizacije, pogotovo kada inzistiraju da postupak vodimo bez otkrivanja njihovog identiteta. Vidljiva je nevoljkost da u takvim slu\u010dajevima vode antidiskriminacijske sudske postupke, uglavnom zbog dugotrajnosti i neizvjesnosti, no prilikom ispitnog postupka pu\u010dka pravobraniteljica ne raspola\u017ee jednakim procesnim instrumentima kao sud. Naime, pritu\u017eitelji sugeriraju da se suprotstavljene strane ispitaju kao svjedoci, me\u0111utim nemamo ovlasti provoditi ispitivanje svjedoka i saslu\u0161anje stranaka kako bi se neposrednim opa\u017eanjem procijenilo iskazuju li istinito pa ih tada pou\u010davamo o mogu\u0107nostima sudske za\u0161tite.<\/p>\n

Prethodnih su nam se godina obra\u0107ali i slu\u017ebenici gradova i op\u0107ina, zbog nejednakog tretmana u odnosu na dr\u017eavne slu\u017ebenike prilikom oslobo\u0111enja od obveze polaganja posebnog dijela dr\u017eavnog stru\u010dnog ispita. 2019. smo predlo\u017eili izmjenu Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima, vezano uz to oslobo\u0111enje za dr\u017eavne slu\u017ebenike s akademskim zvanjem doktora ili magistra znanosti iz podru\u010dja povezanog s poslovima dr\u017eavnog tijela, budu\u0107i da istu mogu\u0107nost nisu imali i slu\u017ebenici JLP(R)S, pa pozdravljamo dono\u0161enje novog Zakona koji vi\u0161e ne sadr\u017ei povoljnije odredbe za dr\u017eavne od\u00a0 slu\u017ebenika JLP(R)S.<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n

1.\u00a0 Sindikatima, da nastave s edukacijama sindikalnih povjerenika o primjeni hrvatskog i europskog antidiskriminacijskog prava u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja, kao i s podizanjem svijesti radnika i poslodavaca o viktimizaciji prijavitelja i svjedoka diskriminacije;<\/strong><\/p>\n

2. Dr\u017eavnom inspektoratu, da inspektore rada redovno educira o primjeni hrvatskog i europskog antidiskriminacijskog prava;<\/strong><\/p>\n

3. Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, da ustroji evidencije o umirovljenicima koji su se do polovice punog radnog vremena zaposlili kod poslodavaca kod kojih su radili do odlaska u prijevremenu mirovinu;<\/strong><\/p>\n

4. Jedinicama lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave, da slu\u017ebenike redovito educiraju o diskriminaciji na radnom mjestu u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n

Diskriminacija temeljem dobi<\/a><\/p>\n

Socijalna skrb<\/a><\/p>\n

Umirovljenici i starije osobe<\/a><\/p>\n

Radni i slu\u017ebeni\u010dki odnosi<\/a><\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju zdravlja<\/a><\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju i temeljem obrazovanja<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja i dalje je visoko zastupljena me\u0111u pritu\u017ebama pu\u010dkoj pravobraniteljici, a nerijetko se uz diskriminaciju gra\u0111ani pritu\u017euju i na druge povrede njihovih prava iz radnog odnosa, ukazuju\u0107i na niz propusta u postupanju poslodavca te naru\u0161ene me\u0111uljudske odnose. Pritu\u017ebe u privatnom sektoru naj\u010de\u0161\u0107e se odnose na dob, zdravstveno stanje i \u010dlanstvo […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8050,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[550,629,1066,1885,1882,1896,1897,1841,1851,1843,1883],"class_list":["post-8048","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-rad-i-zaposljavanje","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-drzavni-i-javni-sluzbenici","tag-izvjesce2019","tag-mobing","tag-nezaposleni","tag-osobe-narusenog-zdravlja","tag-rad-na-odredeno","tag-radnici","tag-sindikati","tag-uznemiravanje-na-radnom-mjestu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8048","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8048"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8048\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8947,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8048\/revisions\/8947"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8050"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8048"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8048"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8048"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}