{"id":8040,"date":"2020-05-08T14:00:48","date_gmt":"2020-05-08T12:00:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8040"},"modified":"2020-09-18T11:16:44","modified_gmt":"2020-09-18T09:16:44","slug":"radni-i-sluzbenicki-odnosi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/radni-i-sluzbenicki-odnosi\/","title":{"rendered":"Radni i slu\u017ebeni\u010dki odnosi"},"content":{"rendered":"

Pritu\u017ebe iz radnih i slu\u017ebeni\u010dkih odnosa zaprimamo kako u odnosu na javnopravna tijela, tako i u odnosu na poslodavce u gospodarstvu i obrtu, ali ispitne postupke temeljem Zakona o pu\u010dkom pravobranitelju mo\u017eemo pokrenuti samo u odnosu na javnopravna tijela, dok ostale proslje\u0111ujemo Dr\u017eavnom inspektoratu (DIRH).<\/p><\/blockquote>\n

\"\"<\/p>\n

Me\u0111utim, sve pritu\u017ebe zaposlenih kako u javnom, tako i u privatnom sektoru dragocjen su nam izvor neposrednih saznanja o stanju ljudskih prava u kontekstu rada i zapo\u0161ljavanja, a ukazivale su na kr\u0161enja prava iz radnog odnosa, ali i sve prisutnije tra\u017eenje za\u0161tite dostojanstva radi osiguranja odgovaraju\u0107ih uvjeta rada, pri \u010demu su se u zna\u010dajnom broju isticali naru\u0161eni me\u0111uljudski odnosi, s posljedicama na zdravlje zaposlenih.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prava za vrijeme nezaposlenosti<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Prema podatcima HZZ-a krajem prosinca 2019. bile su evidentirane 131.753 nezaposlene osobe, 11,5% manje nego u prosincu 2018. Prosje\u010dan broj nezaposlenih u 2019. bio je 128.650, 16,2% manje nego 2018. Najvi\u0161e nezaposlenih bilo je u dobi od 30 do 49 godina (38,5%) i iznad 50 godina (33,3%), dok ih je do 29 godina bilo 28,2%. S evidencije HZZ-a ukupno su zaposlene 154.832 osobe, \u0161to je 11,2% manje nego 2018., dok ih je i dalje relativno velik broj (69.251) brisan iz drugih razloga, primjerice zbog nepridr\u017eavanja zakona ili izlaska iz radne snage.<\/p>\n

U Izvje\u0161\u0107u EK za RH 2020. isti\u010de se da su, usprkos pozitivnim kretanjima na tr\u017ei\u0161tu rada i pove\u0107anju pla\u0107a u 2019., sudjelovanje na tr\u017ei\u0161tu rada i produktivnost rada jo\u0161 na niskoj razini. Tako je i udio radno sposobnog stanovni\u0161tva koje radi ili tra\u017ei posao me\u0111u najni\u017eima u EU-u u svim dobnim skupinama, a osobito u onoj od 55 do 64 godina starosti.<\/p>\n

Pravo na nov\u010danu naknadu za vrijeme nezaposlenosti prosje\u010dno je mjese\u010dno koristilo 28.066 osoba, dok je 3.664 zahtjeva bilo odbijeno zbog neispunjavanja zakonskih uvjeta. Upravo su problemi u ostvarivanju ovog prava bili me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107im razlozima pritu\u017ebi, bilo da je rije\u010d o zakonskim preprekama poput prestanka radnog odnosa uslijed izvanrednog otkaza radnika (bez obzira \u0161to je u nekim slu\u010dajevima bio uvjetovan postupanjem poslodavca), bilo zbog dugotrajnosti rje\u0161avanja zahtjeva ili visine nov\u010dane naknade. EK tako\u0111er isti\u010de relativno nizak postotak nezaposlenih koji koriste ovo pravo radi zahtjevnih uvjeta za ostvarivanje, ali i relativno nizak iznos nov\u010dane naknade.<\/p>\n

Nezadovoljstvo visinom nov\u010dane naknade iskazivali su, izme\u0111u ostalih, nezaposleni kojima se osnovica nije mogla utvrditi prema prosjeku bruto pla\u0107e tromjese\u010dnog razdoblja koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno slu\u017ebe, jer su imali prekid u trajanju od nekoliko dana (obi\u010dno bi im prethodni radni odnos prestao u petak, a sljede\u0107i bi zasnovali ve\u0107 u ponedjeljak). Kako se tromjese\u010dnim smatra razdoblje od tri puna kalendarska mjeseca, samo jedan dan bio je dovoljan da im se osnovica za izra\u010dun naknade ne mo\u017ee utvrditi u odnosu na ostvarenu pla\u0107u, ve\u0107 u visini minimalne pla\u0107e po Zakonu o tr\u017ei\u0161tu rada. Zbog sli\u010dnih smo problema u Izvje\u0161\u0107u za 2018. preporu\u010dili da se preispita na\u010din utvr\u0111ivanja osnovice za odre\u0111ivanje visine nov\u010dane naknade za osobe koje su tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa ostvarile naknadu pla\u0107e zbog bolovanja, no MRMS tijekom 2019. nije preispitivao \u010dl. 51. Zakona o tr\u017ei\u0161tu rada, niti to planira u\u010diniti, smatraju\u0107i da za izmjenama nema potrebe.<\/p>\n

S gubitkom prava na nov\u010danu naknadu, ali i brisanjem iz evidencije nezaposlenih, suo\u010davali su se nezaposleni turisti\u010dki vodi\u010di kojima je HZZ, smatraju\u0107i da imaju registrirano slobodno zanimanje ve\u0107 temeljem polo\u017eenog stru\u010dnog ispita i rje\u0161enja o odobrenju za pru\u017eanje usluga turisti\u010dkog vodi\u010da, odbijao upis u evidenciju nezaposlenih \u00a0osoba \u00a0ili \u00a0ih \u00a0je, jo\u0161 \u00a0gore, naknadno\u00a0 brisao \u00a0iz \u00a0evidencije \u00a0te \u00a0od \u00a0njih potra\u017eivao i sve do tada ispla\u0107ene naknade. Pritom nije uzimao u obzir da nisu upisani u registar poreznih obveznika niti po jednoj osnovi te da djelatnost nisu obavljali, pa tako niti ostvarivali ikakve prihode. Pravilnost tuma\u010denja propisa HZZ-a, prije svega Zakona o pru\u017eanju usluga u turizmu, u pojedina\u010dnim je slu\u010dajevima bila predmetom upravnih sporova, no informacije o njihovom ishodu nemamo. Neki od razloga pritu\u017eivanja nezaposlenih bili su i dugotrajnost \u017ealbenog postupka, nedostatak informacija od savjetnika za zapo\u0161ljavanje te problemi oko odobravanja nov\u010danih potpora za samozapo\u0161ljavanje.<\/p>\n

Imaju\u0107i u vidu da je prema podatcima HZZ-a prosje\u010dno trajanje drugostupanjskih postupaka 71 dan, iako bi prema ZUP-u \u017ealbe trebale biti rije\u0161ene u roku od 60 dana od predaje, potrebno je skratiti prosje\u010dno trajanje i prvostupanjskih i drugostupanjskih postupaka. Naime, iako se ne radi o bitnijem odstupanju, odlu\u010duje se o pravima \u010diji je cilj pru\u017eiti gra\u0111anima odre\u0111en stupanj socijalne sigurnosti tijekom nezaposlenosti, pa se njihova svrha dugotrajnim postupanjem gubi. To posebice dolazi do izra\u017eaja kod nov\u010dane naknade koja bi se trebala ispla\u0107ivati upravo u periodu privremene nezaposlenosti, kako bi se barem donekle nadomjestili prihodi koji su do tada ostvarivani radom.<\/p>\n

Prema podatcima HZZ-a, od 36.926 korisnika mjera aktivne politike zapo\u0161ljavanja najve\u0107i broj (6.792) su mladi u dobi od 25 do 29 godina (18,39%), odnosno od 20 do 24 godine (6.439 ili 17,44%). Najvi\u0161e ih je koristilo potpore za zapo\u0161ljavanje (18,4%) i samozapo\u0161ljavanje (23,6%) te mjeru stalni sezonac (14,3%). 2019. je ujedno i posljednja godina u kojoj se provodila mjera stru\u010dnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, \u0161to pozdravljamo s obzirom na promjene na tr\u017ei\u0161tu rada , koje vi\u0161e ne mogu opravdati subvencioniranje tro\u0161kova poslodavcima za anga\u017eiranje mladih nezaposlenih osoba, koje sada u svijet rada mogu u\u0107i i sklapanjem ugovora o radu.<\/p>\n

Usprkos relativno velikom broju korisnika mjera aktivne politike zapo\u0161ljavanja te \u010dinjenici da su se podnesci i pritu\u017ebe gra\u0111ana upu\u0107eni MRMS-u u podru\u010dju zapo\u0161ljavanja naj\u010de\u0161\u0107e odnosili upravo na te mjere, 2019. nismo zaprimili pritu\u017ebe koje bi ukazivale na ve\u0107e sustavne probleme u njihovoj provedbi, a EK u Izvje\u0161\u0107u za RH 2020. tako\u0111er isti\u010de napredak, ostvaren novim paketom mjera aktivne politike tr\u017ei\u0161ta rada.<\/p>\n

Radni odnosi u javnim slu\u017ebama<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Najve\u0107i broj pritu\u017ebi u podru\u010dju radnih odnosa odnosio se na nepravilnosti u javnim slu\u017ebama , oko 20%, pri \u010demu ih je najvi\u0161e bilo u zdravstvenim i \u0161kolskim ustanovama, a potom u ustanovama socijalne skrbi te ostalima: pred\u0161kolskim, HZZO-u, HZMO-u, fakultetima i drugim.<\/p>\n

O nagomilanim problemima u javnim slu\u017ebama nastalim tijekom vi\u0161e godina svjedo\u010dili smo, izme\u0111u ostalog, i za vrijeme dugotrajnog \u0161trajka zaposlenika u osnovnim i srednjim \u0161kolama te nenastavnog osoblja, predava\u010da i umjetni\u010dkih suradnika na fakultetima, koji su od Vlade tra\u017eili odgovaraju\u0107e vrednovanje svog rada pove\u0107anjem koeficijenata slo\u017eenosti poslova, uz za\u0161titu dostojanstva u uvjetima rada u kojima ne\u0107e biti izlo\u017eeni zlostavljanju, uklju\u010divo i od roditelja, a ponekad i u\u010denika.<\/p>\n

\u0160trajk je, kombinacijom cirkularnog i frontalnog provo\u0111enja, trajao od 10. listopada do 2. prosinca, kada je, nakon 16 izgubljenih nastavnih dana, zavr\u0161io sporazumom koji ipak nije rije\u0161io sve isticane probleme,\u00a0 \u00a0primjerice\u00a0 odgovaraju\u0107e\u00a0 pove\u0107anje\u00a0 koeficijenata\u00a0 nenastavnog\u00a0 \u00a0osoblja, koje bi konstruktivnim i kontinuiranim socijalnim dijalogom trebalo nastaviti rje\u0161avati.<\/p>\n

Ustavom zajam\u010deno pravo na \u0161trajk u nekim je \u0161kolskim ustanovama bilo dovedeno u pitanje postupanjem ravnatelja koji su upu\u0107ivali izravne ili neizravne prijetnje te vr\u0161ili pritiske, ponekad i putem medija, prema djelatnicima koji u njemu sudjeluju, i to prije svega dovo\u0111enjem u pitanje \u201eproduljenja\u201c ugovora o radu sklopljenih na odre\u0111eno vrijeme, odnosno po zavr\u0161etku pripravni\u010dkog sta\u017ea. S druge strane, zaprimili smo i pritu\u017ebu profesorice zbog povrede prava na rad, jer u \u0161trajku nije \u017eeljela sudjelovati, ali joj je uredno odr\u017eavanje nastave bilo ote\u017eavano od strane kolega koji su \u0161trajkali.<\/p>\n

Me\u0111utim, problem neodgovaraju\u0107ih, neuskla\u0111enih i nejednako dodjeljivanih koeficijenata slo\u017eenosti poslova nije specifi\u010dan samo za obrazovne ustanove, ve\u0107 je problem velikog dijela javnih slu\u017ebi, pa tako i zdravstveni djelatnici ve\u0107 godinama ukazuju da Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima slo\u017eenosti poslova u javnim slu\u017ebama ne prepoznaje pojedine nove djelatnike u zdravstvu, odnosno radna mjesta s odgovaraju\u0107im koeficijentima, zbog \u010dega zdravstveni djelatnici s istim kvalifikacijama, rade\u0107i na istim poslovima u razli\u010ditim javnim zdravstvenim ustanovama, primaju razli\u010ditu pla\u0107u.<\/p>\n

Zaposleni u zdravstvenim ustanovama, prije svega lije\u010dnici, pritu\u017eivali su se na zlostavljanje na radu povezano sa sudskim postupcima koje vode protiv poslodavaca zbog neispla\u0107enih ili nepravilno obra\u010dunatih naknada za prekovremeni rad temeljem kolektivnih ugovora. No, ne samo da su lije\u010dnici izlo\u017eeni pritiscima zbog podnesenih tu\u017ebi, ve\u0107 niti uzrok njihovog prekovremenog rada i neodgovaraju\u0107eg pla\u0107anja, usprkos brojnim pravomo\u0107nim presudama, nije odgovaraju\u0107e rije\u0161en. Ostali zaposlenici zdravstvenih ustanova tako\u0111er su se pritu\u017eivali zbog rasporeda i evidencije radnog vremena, prekovremenog rada, kori\u0161tenja dnevnog i tjednog odmora, kao i na izrazito slo\u017eene i naru\u0161ene me\u0111uljudske odnose. Neke zdravstvene ustanove posebno su nespremne odgovoriti na izazove rasporeda radnog vremena roditelja male i djece s te\u0161ko\u0107ama u razvoju.<\/p>\n

Pritu\u017ebe koje su se odnosile na nepravilnosti u \u0161kolskim i pred\u0161kolskim ustanovama podnosili su kako zaposleni u tim ustanovama, tako i nezadovoljni gra\u0111ani – roditelji djece\/u\u010denika. Zabrinjavaju\u0107e je \u0161to pritu\u017ebe, \u010desto potkrijepljene opse\u017enom dokumentacijom, ukazuju i na naru\u0161ene me\u0111uljudske odnose zaposlenih s posljedicama koje se reflektiraju na roditelje i djecu, no i kako zaposleni tra\u017ee za\u0161titu dostojanstva, uz tvrdnje da su izlo\u017eeni neosnovanim napadima roditelja, a ponekad i u\u010denika.<\/p>\n

Kontinuirani problem predstavljaju i nedovoljno transparentni postupci zapo\u0161ljavanja u javnim slu\u017ebama, pa su se gra\u0111ani pritu\u017eivali na nepravilnosti oko natje\u010dajnih postupaka, uglavnom upiru\u0107i da se njima pogoduje unaprijed poznatim kandidatima, pri \u010demu se nerijetko natje\u010dajni uvjeti prilago\u0111avaju prethodnim promjenama sistematizacije radnih mjesta.<\/p>\n

Ve\u0107 smo u Izvje\u0161\u0107u za 2018. preporu\u010dili Vladi da, osobito u prosvjeti i zdravstvu, preispita Odluku o zabrani novog zapo\u0161ljavanja slu\u017ebenika i namje\u0161tenika u javnim slu\u017ebama, s obzirom na promijenjene okolnosti i evidentan manjak radne snage. Kako se to nije dogodilo, na isto nas je upozorio i Sindikat hrvatskih u\u010ditelja krajem 2019. vezano uz pove\u0107an opseg posla i istovremeni manjak pomo\u0107nog i nenastavnog osoblja, upiru\u0107i osim toga i na zlouporabe oko sklapanja i prestanka ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme u osnovnim \u0161kolama, osobito krajem godine, kako se zaposlenima na odre\u0111eno ne bi isplatila bo\u017ei\u0107nica. Naime, ugovori su raskidani prije 25. prosinca 2019. pa ponovno sklapani po\u010detkom 2020.<\/p>\n

U kontekstu preporuke u Izvje\u0161\u0107u za 2018. MZ-u, da u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca u zdravstvu i strukovnim komorama, predlo\u017ei dodatne mjere i aktivnosti radi osiguravanja odgovaraju\u0107ih uvjeta rada i sprje\u010davanja nasilja prema djelatnicima u zdravstvu te imaju\u0107i u vidu izlo\u017eenost verbalnom i fizi\u010dkom nasilju, kao i prijetnje upu\u0107ene djelatnicima socijalne skrbi od strane korisnika, a posebno ubojstvo dvoje djelatnika CZSS \u0110akovo, pozitivne su izmjene KZ-a koje su stupile na snagu krajem 2018. te 1. sije\u010dnja 2020., odnosno novi \u010dlanci 315.a i 315.b kojima se regulira za\u0161tita od prisile prema zdravstvenom radniku te prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj slu\u017ebi, uz propisanu kaznu zatvora od \u0161est mjeseci do pet godina.<\/p>\n

Uz sve navedeno, radi rje\u0161avanja ve\u0107ine nepravilnosti u javnim slu\u017ebama potrebni su \u010de\u0161\u0107i upravni i inspekcijski nadzori MZ-a, MZO-a i MDOMSP-a, kao i stru\u010dni nadzori komora. Pozitivan je primjer \u0161to su odgovorne osobe MDOMSP-a, po pritu\u017ebi djelatnika CZSS-a o organizacijskim problemima i naru\u0161enim me\u0111uljudskim odnosima, obavile ankete i razgovore sa svim zainteresiranim djelatnicima, uputili mi\u0161ljenje predsjednici Upravnog vije\u0107a i ravnateljici Centra te predlo\u017eili, me\u0111u ostalim, organizacijsku superviziju i po potrebi medijaciju. Osobito je va\u017eno \u0161to je MDOMSP istaknulo da se pri imenovanju budu\u0107eg ravnatelja\/ravnateljice treba voditi ra\u010duna da, osim stru\u010dnih kompetencija i iskustava \u00a0u rukovo\u0111enju, svojim \u00a0pona\u0161anjem \u00a0ne \u00a0utje\u010de \u00a0na \u00a0produbljivanje \u00a0konflikata \u00a0me\u0111u zaposlenima.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Slu\u017ebeni\u010dki odnosi<\/strong><\/p>\n

U pritu\u017ebama u podru\u010dju slu\u017ebeni\u010dkih odnosa ukazivalo se na nepravilnosti pri zapo\u0161ljavanju po oglasu\/natje\u010daju, nezakonita rje\u0161enja o rasporedu na radno mjesto, stavljanju na raspolaganje i prestanku dr\u017eavne slu\u017ebe, nerje\u0161avanju zahtjeva za premje\u0161taj, zlostavljanje na radu, nepostojan je odgovaraju\u0107ih uvjeta rada, uskratu financiranja daljnjeg \u0161kolovanja, neisplatu prekovremenih sati rada i tro\u0161kova prijevoza, seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, zlouporabu polo\u017eaja i ovlasti, kr\u0161enje Kodeksa suda\u010dke etike te kr\u0161enje propisa o za\u0161titi osobnih podataka.<\/p>\n

Prema podatcima Odbora za dr\u017eavnu slu\u017ebu, i dalje je naj\u010de\u0161\u0107i razlog poni\u0161tavanja prvostupanjskih rje\u0161enja vezanih uz slu\u017ebeni\u010dke odnose njihova neobrazlo\u017eenost, a upravo je izostanak konkretnih i objektivnih razloga za dono\u0161enje rje\u0161enja jedan od razloga zbog kojih su se dr\u017eavni slu\u017ebenici obra\u0107ali i pu\u010dkoj pravobraniteljici. Naj\u010de\u0161\u0107e smo pritu\u017ebe zaprimali kada su u tijeku bili postupci pred nadle\u017enim tijelima, vrlo \u010desto sudski, zbog \u010dega nismo imali ovlasti postupati.<\/p>\n

Nedostatna obrazlo\u017eenost rje\u0161enja u slu\u017ebeni\u010dkom sustavu jasno je vidljiva i pri ocjenjivanju dr\u017eavnih slu\u017ebenika, \u0161to je problem kada su za rad ocijenjeni ni\u017ee nego \u0161to smatraju da zaslu\u017euju, nerijetko dr\u017ee\u0107i da je to na\u010din ka\u017enjavanja onih koji se na\u010dinom rada i pona\u0161anja ne uklapaju u ciljeve i viziju nadre\u0111enih. No, ne samo da rje\u0161enja o ocjeni nisu uop\u0107e ili dostatno obrazlo\u017eena, ve\u0107 se u postupku ocjenjivanja koji prethodi dono\u0161enju rje\u0161enja, rad dr\u017eavnih slu\u017ebenika ne prati odgovaraju\u0107e tijekom godine, prijedlog ocjene ne daje ovla\u0161tena osoba, postupak ocjenjivanja i dono\u0161enja rje\u0161enja ne odvija se u propisanim rokovima, niti se slu\u017ebenicima omogu\u0107uje davanje primjedbi na prijedlog ocjene, odnosno primjedbe se ne razmatraju zajedno sa slu\u017ebenikom. Problematika pra\u0107enja i ocjenjivanja posebno dolazi do izra\u017eaja u kontekstu izrade novog Zakona o pla\u0107ama dr\u017eavnih slu\u017ebenika i namje\u0161tenika, zbog kojeg je tijekom 2019. ve\u0107 mijenjan Zakon o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima. Njime je izri\u010dito odre\u0111eno kako \u0107e ocjena biti temelj za promicanje u pla\u0107i, napredovanje u slu\u017ebi, nagra\u0111ivanje za ostvarene rezultate rada te jedan od kriterija za raspored na odgovaraju\u0107e radno mjesto. Stoga bi se, pri izradi Zakona o pla\u0107ama i provedbenog propisa, radi budu\u0107eg pra\u0107enja rada dr\u017eavnih slu\u017ebenika tijekom cijele kalendarske godine, trebali uzeti u obzir svi nedostatci postoje\u0107eg sustava, kako bi novi bio jednostavan, objektivan i nadasve transparentan. Nedono\u0161enje novog Zakona spominje se i u Izvje\u0161\u0107u EK za RH 2020.<\/p>\n

Posebno se isti\u010de nekoliko pritu\u017ebi kojima su nam se, kao i 2018., obra\u0107ali uglavnom mla\u0111i policijski slu\u017ebenici PU dubrova\u010dko-neretvanske, koji su radi uskla\u0111enja obiteljskog i poslovnog \u017eivota tra\u017eili premje\u0161taj u slu\u017ebi u neku od slavonskih \u017eupanija, pri \u010demu u jednom slu\u010daju MUP pritu\u017eiteljima nije odgovorio od sije\u010dnja 2019. Uva\u017eavaju\u0107i objektivne okolnosti zbog kojih su policijski slu\u017ebenici raspore\u0111eni na rad u PU dubrova\u010dko-neretvansku i zbog kojih premje\u0161taj, sukladno proceduri i potrebama slu\u017ebe, nije uvijek mogu\u0107, u obzir bi u svakom pojedina\u010dnom slu\u010daju trebalo uzimati i posebne \u017eivotne okolnosti, potrebe i obveze svakog policijskog slu\u017ebenika te time iskazati uva\u017eavanje njegovog rada i omogu\u0107iti mu da u odgovaraju\u0107im \u017eivotnim uvjetima nastavi ostvariva ti primjerene profesionalne rezultate.<\/p>\n

Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Pritu\u017ebe, upiti i predstavke radnika zaposlenih kod poslodavaca u gospodarstvu i obrtu i dalje su se naj\u010de\u0161\u0107e odnosile na nezakonite otkaze i druge nepravilnosti vezane uz prestan ak radnog odnosa, neisplatu pla\u0107e i naknade pla\u0107e, uklju\u010divo i nakon ste\u010daja poslodavca i njegovog brisanja iz sudskog registra, neuru\u010denje obra\u010duna dugovane, a neispla\u0107ene pla\u0107e i naknade pla\u0107e, rad na crno, mobing, uskratu prava na dnevni, tjedni i godi\u0161nji odmor te nezakonit i nepla\u0107en prekovremeni rad. Kako nemamo ovlasti postupati prema privatnim poslodavcima, pritu\u017ebe smo radi inspekcijskog nadzora i poduzimanja mjera prema poslodavcima proslje\u0111ivali DIRH-u ili smo pritu\u017eitelje, uz pru\u017eanje op\u0107ih pravnih informacija, upu\u0107ivali na nadle\u017ena tijela.<\/p>\n

Sindikati tako\u0111er ukazuju da, bez obzira na pozitivne pomake zbog gospodarskog oporavka i promjena na tr\u017ei\u0161tu radne snage, poslodavci u privatnom sektoru i dalje kr\u0161e neka temeljna prava radnika, poput prava na pla\u0107u za obavljeni rad ili zakonom propisani odmor. Problemi na koji posebno ukazuju radnici i sindikati, neovisno o djelatnosti poslodavaca, su raspored radnog vremena, vo\u0111enje evidencije radnog vremena i prekovremeni rad. Naime, osim \u0161to ne vode valjane evidencije te ne bilje\u017ee to\u010dno radno vrijeme pojedinog radnika, pogotovo prekovremene sate, nerijetko i zloupotrebljavaju institute preraspodjele i\/ili nejednakog rasporeda radnog vremena. Pritom se o tome radnike \u010desto obavje\u0161tava neposredno prije po\u010detka rada, a ne najmanje tjedan dana unaprijed, iako nije rije\u010d o prijekoj potrebi za radom, ve\u0107 isklju\u010divo organizacijskim propustima. Na ovaj, nadovezuje se i problem prekovremenog rada koji je \u010desto dulji od zakonom propisanog, ali i nepla\u0107en. Pored toga, Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske isti\u010de kako gotovo nitko od poslodavaca ne uru\u010duje radniku pisani nalog za prekovremeni rad niti pismeno potvr\u0111uje usmeni nalog za njegovo obavljanje, radi \u010dega je prekovremeni rad te\u017ee dokazati u sudskim postupcima radi isplate pla\u0107e\/dodataka na pla\u0107u.<\/p>\n

Me\u0111utim, problem neevidentiranog i\/ili nepla\u0107enog prekovremenog rada nije rijedak niti u dr\u017eavnim i javnim slu\u017ebama pa se stje\u010de dojam kako poslodavci vrlo olako shva\u0107aju prava radnika, pogotovo uzimaju\u0107i u obzir kako prekovremeni rad ozbiljno utje\u010de na pravo radnika na dnevni i tjedni\u00a0 odmor te na njihovo zdravlje.<\/p>\n

S obzirom na manjak radne snage, poslodavci temeljem sve ve\u0107eg broja izdanih radnih dozvola zapo\u0161ljavaju strance, osobito u gra\u0111evini, ugostiteljstvu i turizmu, a najavljenim ukidanjem kvota za radne dozvole prema prijedlogu novog Zakona o strancima za o\u010dekivati je njihovo lak\u0161e i brojnije zapo\u0161ljavanje. Zaprimili smo i nekoliko pritu\u017ebi stranaca da im poslodavac nije osigurao obe\u0107ane uvjete rada, isplatio pla\u0107u te da im odbija vratiti radnu i boravi\u0161nu dozvolu nakon prestanka radnog odnosa. Inspektori rada su u 2019. donijeli 83 rje\u0161enja o zabrani obavljanja djelatnosti poslodavcima kod kojih su utvrdili kako je za njih radilo 134 stranca bez radne dozvole, najvi\u0161e u gra\u0111evinarstvu te ugostiteljstvu i ostalim uslu\u017enim djelatnostima.<\/p>\n

Nadalje, DIRH je utvrdio kako poslodavci za 7.729 radnika tijekom 2019. nisu isplatili niti minimalnu pla\u0107u, zbog \u010dega je donio 175 rje\u0161enja kojima je nalo\u017eena isplata. Zbog postojanja osnovane sumnje u po\u010dinjenje kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja, inspektori rada su podnijeli 127 kaznenih prijava, 39 manje nego 2018., od toga dvije za kazneno djelo povrede prava na rad, 106 za kazneno djelo neisplate pla\u0107e, a 57 za kazneno djelo povrede prava iz socijalnog osiguranja. Kada su utvrdili neisplatu dospjelih pla\u0107a, odnosno naknada pla\u0107a, inspektori su donijeli 5.930 rje\u0161enja o privremenom osiguranju naplate, kada poslodavci nisu ispunili niti zakonske du\u017enosti iz Zakona o osiguranju radni\u010dkih tra\u017ebina.<\/p>\n

Podatci HZMO-a pokazuju da je broj ugovora o radu sklopljenih na odre\u0111eno i dalje velik \u2013 prosje\u010dno ih je tijekom 2019. bilo 24,56%, dok je, prema podatcima Eurostata, prosjek EU 13,2%. MRMS najavljuje kako \u0107e otklanjanje, odnosno smanjenje zlouporaba rada na odre\u0111eno vrijeme vjerojatno biti predmet budu\u0107ih izmjena ZOR-a, no da je prije toga potrebno napraviti dodatne analize i konzultacije. Kako se i u Izvje\u0161\u0107u EK za RH 2020. navodi da je rad na odre\u0111eno vrijeme, i to nedobrovoljan, i dalje uobi\u010dajen, nu\u017eno je kontinuirano poja\u010dano nadzirati njegovu provedbu do dono\u0161enja adekvatnih izmjena ZOR-a.<\/p>\n

Inspekcijske slu\u017ebe<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Iako tijekom 2019. nismo zaprimili ve\u0107i broj pritu\u017ebi na postupanje inspektora rada, njihov sadr\u017eaj prete\u017eito ukazuje na dugotrajnost postupka, no i dalje se inspektore proziva za neu\u010dinkovitost i nepoduzimanje \u00a0mjera \u00a0za \u00a0koje \u00a0nisu \u00a0nadle\u017eni. \u00a0Kao \u00a0i \u00a0u \u00a02018., \u00a0neka \u00a0od \u00a0rje\u0161enja \u00a0za \u00a0smanjenje dugotrajnosti postupanja su pove\u0107anje broja inspektora, njihova kvalificiranost i educiranost, kao i primjerene pla\u0107e uz odgovaraju\u0107i sustav nagra\u0111ivanja i napredovanja. S tim u vezi, potrebno je popuniti upra\u017enjena slu\u017ebeni\u010dka mjesta, jer je prema podatcima DIRH-a od 264 sistematizirana radna mjesta izvr\u0161itelja s inspekcijskim ovlastima popunjeno samo 223.<\/p>\n

Nakon stupanja na snagu Zakona o Dr\u017eavnom inspektoratu (ZDI) 1. travnja 2019., kojim je objedinjeno 17 razli\u010ditih inspekcijskih slu\u017ebi pa je iz ministarstava preuzeto oko 1.700 inspektora, kasnilo se s dono\u0161enjem provedbenih propisa, osobito Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima slo\u017eenosti poslova za radna mjesta u DIRH-u. Iako je trebala biti donesena u roku od 30 dana od stupanja na snagu ZDI-a, stupila je na snagu tek 1. prosinca 2019. Opravdanu bojazan oko smanjenja pla\u0107e po\u010detkom primjene nove Uredbe nakon dono\u0161enja rje\u0161enja o rasporedu, iskazalo je u svojim pritu\u017ebama nekoliko nezadovoljnih inspektora.<\/p>\n

Prosvjetna inspekcija nije u sastavu DIRH-a, ve\u0107 i dalje djeluje u okviru MZO-a, a izmjenama Zakona o upravnoj inspekciji, radi uskla\u0111enja sa Zakonom o sustavu dr\u017eavne uprave, po drugi puta u godinu dana se promijenio ustroj i na\u010din rada upravne inspekcije. Naime, nakon ukidanja UDU, od 1. sije\u010dnja 2020. MU je preuzelo upravne inspektore iz tih ureda, dok su njihova mjesta rada ostala na podru\u010dju \u017eupanija. Ako je suditi po rezultatima njihovog rada, osobito prema broju obavljenih neposrednih nadzora i poduzetih mjera, decentralizacija upravne inspekcije zapo\u010deta u srpnju 2018., stupanjem na snagu Zakona, dala je o\u010dekivane rezultate.<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n

1. Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, da razmotri potrebu izmjene \u010dl. 51. Zakona o tr\u017ei\u0161tu rada, o na\u010dinu odre\u0111ivanja razdoblja prije prestanka radnog odnosa koje se uzima u obzir pri odre\u0111ivanju osnovice za utvr\u0111ivanje visine nov\u010dane naknade za vrijeme nezaposlenosti;<\/strong><\/p>\n

2. Hrvatskom zavodu za zapo\u0161ljavanje, da pri rje\u0161avanju upravnih stvari posebno vodi ra\u010duna o trajanju <\/strong>postupaka kako bi se izbjegla njihova dugotrajnost, a time i socijalna nesigurnost nezaposlenih;<\/strong><\/p>\n

3. Ministarstvu unutarnjih poslova, da o zahtjevima za premje\u0161taj policijskih slu\u017ebenika pored potreba slu\u017ebe, vodi ra\u010duna i o \u017eivotnim okolnostima, osobito obiteljskim prilikama svakog slu\u017ebenika;<\/strong><\/p>\n

4. Dr\u017eavnom inspektoratu i Prosvjetnoj inspekciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, da provode <\/strong>ciljane nadzore radi sprje\u010davanja zlouporabe ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme;<\/strong><\/p>\n

5. Dr\u017eavnom inspektoratu, da osigura dovoljan broj izvr\u0161itelja s inspekcijskim ovlastima.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja<\/a><\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju i temeljem obrazovanja<\/a><\/p>\n

Socijalna skrb<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pritu\u017ebe iz radnih i slu\u017ebeni\u010dkih odnosa zaprimamo kako u odnosu na javnopravna tijela, tako i u odnosu na poslodavce u gospodarstvu i obrtu, ali ispitne postupke temeljem Zakona o pu\u010dkom pravobranitelju mo\u017eemo pokrenuti samo u odnosu na javnopravna tijela, dok ostale proslje\u0111ujemo Dr\u017eavnom inspektoratu (DIRH). Me\u0111utim, sve pritu\u017ebe zaposlenih kako u javnom, tako i u […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8042,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[550,1066,1901,1885,1880,1896,1879,1851,1843,1900,1288],"class_list":["post-8040","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-rad-i-zaposljavanje","tag-drzavni-i-javni-sluzbenici","tag-inspekcijski-nadzor","tag-izvjesce2019","tag-koeficijenti","tag-nezaposleni","tag-obracun-place","tag-radnici","tag-sindikati","tag-sluzbenicki-odnosi","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8040","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8040"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8040\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8949,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8040\/revisions\/8949"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8042"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8040"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8040"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8040"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}