{"id":8034,"date":"2020-05-08T13:57:41","date_gmt":"2020-05-08T11:57:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8034"},"modified":"2020-09-18T11:18:17","modified_gmt":"2020-09-18T09:18:17","slug":"diskriminacija-temeljem-rase-etnicke-pripadnosti-ili-boje-koze-te-nacionalnog-podrijetla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rase-etnicke-pripadnosti-ili-boje-koze-te-nacionalnog-podrijetla\/","title":{"rendered":"Diskriminacija temeljem rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee te nacionalnog podrijetla"},"content":{"rendered":"

Rasa, etni\u010dka pripadnost, boja ko\u017ee i nacionalno podrijetlo posebno su osjetljivi osobni podatci,me\u0111utim, njihovo prikupljanje jako je va\u017eno za u\u010dinkovito suzbijanje diskriminacije. Stoga je potrebno ponovno ukazati na preporuku iz Izvje\u0161\u0107a za 2018. nadle\u017enim tijelima dr\u017eavne uprave i javne vlasti, osobito u podru\u010dju unutarnjih poslova, zdravlja, socijalne skrbi, rada, mirovinskog osiguranja i obrazovanja, da zapo\u010dnu njihovo prikupljanje i obradu, uz primjenu odgovaraju\u0107ih za\u0161titnih mjera. Naime, neka tijela i dalje navode da nemaju ovlasti te da nema niti pravnog utemeljenja za prikupljanje posebnih kategorija osobnih podataka o, primjerice, etnicitetu, vjeri i drugim osjetljivim osobinama.<\/p><\/blockquote>\n

Sli\u010dnu preporuku je u 2019. donijela i Glavna uprava za pravosu\u0111e i potro\u0161a\u010de EK, \u010dija je Visoka radna skupina, pod vodstvom EU Agencije za temeljna prava (FRA), objavila Vodi\u010d o unaprje\u0111enju prikupljanja i uporabe podataka o jednakosti, u kojem se tako\u0111er navodi da, iako Op\u0107a Uredba o za\u0161titi podataka ((EU) 2016\/679) zabranjuje prikupljanje osobnih podataka koji otkrivaju osobine kao \u0161to su, primjerice, etni\u010dko podrijetlo, politi\u010dko mi\u0161ljenje ili \u010dlanstvo u sindikatu, postoje iznimke koje uklju\u010duju, osim izravnog pristanka osobe, i prikupljanje statisti\u010dkih podataka radi nekog prevladavaju\u0107eg javnog interesa. Budu\u0107i da su jednakost i suzbijanje diskriminacije Ustavom zajam\u010dene vrijednosti i va\u017eni javni interesi, prikupljanje i \u010duvanje statisti\u010dkih, anonimiziranih i pseudonimiziranih podataka o nacionalnom podrijetlu ili etni\u010dkoj pripadnosti, primjerice, korisnika HZZ-a ili osiguranika HZZO-a, u skladu je s Op\u0107om Uredbom, a nadle\u017ena tijela trebala bi ih prikupljati i \u010duvati.<\/p>\n

 <\/p>\n

Srpska nacionalna manjina<\/strong><\/p>\n

2019. godinu su u odnosu na Srbe u RH obilje\u017eili etni\u010dki motivirani nasilni incidenti, o kojima smo ve\u0107 govorili u poglavlju o zlo\u010dinima iz mr\u017enje i koji su me\u0111u radikalnijim oblicima diskriminacije kojima pripadnici manjine mogu biti izlo\u017eeni. Vrlo je zabrinjavaju\u0107e \u0161to su uklju\u010divali i nasilne organizirane napade vi\u0161e\u010dlanih skupina, izme\u0111u ostalih i na djecu, uslijed kojih su \u017ertve morale biti i hospitalizirane, te napade no\u017eem na sporta\u0161e srpskog kluba u sredi\u0161tu Splita, kada im je tek nekolicina gra\u0111ana prisko\u010dila u pomo\u0107, nakon \u0161to su se spasili skokom u more. Osim toga, svjedo\u010dili smo i organiziranom napadu jedne punoljetne i dviju maloljetnih osoba na grupu od pet sezonskih radnika na Bra\u010du, samo zato jer je netko od njih govorio srpskim jezikom. I Bilten SNV-a 2019., vi\u0161e nego ijednu raniju godinu, smatra obilje\u017eenom ozbiljnim fizi\u010dkim napadima, koje se mo\u017ee tuma\u010diti i kao prakti\u010dnu realizaciju brojnih ranijih hu\u0161ka\u010dkih i malicioznih medijskih istupa javnih osoba i kampanja, koji su konstantno promovirali ideje i slali poruke netolerancije i etni\u010dke isklju\u010divosti.<\/p>\n

Ovo su tek najte\u017ei zabilje\u017eeni napadi na Srbe u RH povodom kojih smo postupali tijekom 2019., dok je bilo i drugih, primjerice fizi\u010dki napad u Rijeci na 70-godi\u0161njeg gra\u0111anina srpske nacionalnosti, poticanje mladih sporta\u0161a na govor mr\u017enje i izvikivanje \u201eZa dom spremni\u201c, kamenovanje ku\u0107e povratnika u zadarskom zale\u0111u, provala i kra\u0111a iz pravoslavne crkve u Vukovaru, razbijeni kri\u017eevi na \u0161ibenskom pravoslavnom groblju te brojni grafiti i sli\u010dni javni izrazi netrpeljivosti prema Srbima i njihovim politi\u010dkim predstavnicima u RH.<\/p>\n

Netrpeljivost i diskriminacija prema Srbima vidljiva je i iz pritu\u017ebi u razli\u010ditim\u00a0 podru\u010djima\u00a0 \u017eivota. Primjerice, \u00a0gra\u0111anin \u00a0koji \u00a0je \u00a01991.promijenio prezime u maj\u010dino, izme\u0111u ostalog i jer su ga zbog o\u010deva prezimena smatrali Srbinom, nakon \u0161to mu je \u0161kola koju je zavr\u0161io prije promjene prezimena odbila izdati svjedod\u017ebu s izmijenjenim osobnim podatcima, radije je radio poslove ni\u017ee stru\u010dne spreme, nego se javljao na natje\u010daje vi\u0161e stru\u010dne spreme, kako ne bi morao predo\u010diti dokument s ranijim srpskim prezimenom i poslodavcima poja\u0161njavati okolnosti koje se ti\u010du osobnog i obiteljskog \u017eivota. U pritu\u017ebi se pozvao na Odluku Ustavnog suda U-III-361\/2014 iz 2017., kojom je priznato pravo osobe koja je promijenila spol i ime na izdavanje ranije ste\u010dene diplome s novim osobnim podatcima, \u0161to je u skladu s pravom na po\u0161tovanje i za\u0161titu privatnog i obiteljskog \u017eivota, zajam\u010denog \u010dl. 35. Ustava i \u010dl. 8. EKLJP. Kako je RH du\u017ena svakoj osobi pod svojom jurisdikcijom osigurati prava i slobode odre\u0111ene Konvencijom, a prema Odluci ESLJP Kismoun protiv Francuske (2013.) i sam izbor ili promjena osobnog imena spada u doma\u0161aj \u010dl. 8., MZO-u smo preporu\u010dili da fakultete i \u0161kole uputi da na zahtjev osoba koje su promijenile osobno ime izdaju svjedod\u017ebe odnosno diplome s novim podatcima, kako je to u\u010dinilo i nakon Odluke Ustavnog suda iz 2017. u odnosu na osobe koje su izmijenile spol. No, MZO nije prihvatilo preporuku, smatraju\u0107i kako promjena osobnog imena ne djeluje retroaktivno te kako ne postoji mogu\u0107nost da \u0161kolske ustanove izdaju svjedod\u017ebu s izmijenjenim podatcima. Tako je MZO postupilo sli\u010dno kao i MZOS 2010., koje je tada pogre\u0161no smatralo da osobama koje su promijenile spol nije mogu\u0107e izdati diplomu s novim podatcima.<\/p>\n

S druge strane, valja pozdraviti poja\u010dane napore ulo\u017eene u program sanacije i obnove priklju\u010daka na elektroenergetsku mre\u017eu na podru\u010djima naseljenim uglavnom Srbima povratnicima, koji su prije rata imali priklju\u010dak. Nakon vi\u0161egodi\u0161nje neaktivnosti u ovom pogledu, projekti i financijska sredstva implementirana tijekom 2019., kao i planovi za 2020., ukazuju na znatan napredak koji \u0107e svakako pridonijeti pove\u0107anju kvalitete \u017eivota na ovim, ionako slabije razvijenim ruralnim podru\u010djima. Vi\u0161e o naporima vezanim uz stambeno zbrinjavanje na potpomognutim podru\u010djima, kao i uz biv\u0161e nositelje stanarskih prava, mahom Srbe, donosimo u idu\u0107em poglavlju. Osim toga, dobrodo\u0161ao je i poja\u010dan priljev sredstava i projekata razvitka i obnove javne infrastrukture, kao i financijskih poticaja stanovnicima naseljenim na podru\u010djima s preko 5% pripadnika nacionalnih manjina, za razvijanje privatnih inicijativa i gospodarskih aktivnosti.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Romska nacionalna manjina<\/strong><\/p>\n

I romska nacionalna manjina je tijekom 2019. bila izlo\u017eena mrzila\u010dkom, hu\u0161ka\u010dkom, prozivaju\u0107em javnom govoru, kojim se promovirala netrpeljivost i zazivalo poduzimanje akcije prema \u201enjima\u201c, Romima. Uglavnom se cijeloj romskoj zajednici i dalje pripisuju ve\u0107inom nepovoljne, ne\u017eeljene i lo\u0161e osobine, a pojedinci se ponekad isti\u010du kao malobrojni svijetli primjeri, jer ipak \u201enisu oni svi isti\u201c.<\/p>\n

Osobitu zabrinutost svakako izaziva prosvjed odr\u017ean u \u010cakovcu 1. lipnja 2019., najavljen kao prosvjed za normalan \u017eivot, no usmjeren protiv Roma, koji \u201esu sve samo ne ljudi\u201c, uz izuzetak pojedinaca \u201ekoji su se uspjeli socijalizirati i integrirati\u201c. Upravo je taj \u201euspjeh\u201c pojedinaca sukus svih neda\u0107a i te\u0161ko\u0107a s kojima su Romi suo\u010deni, koji se uistinu mo\u017ee smatrati osobitim i uglavnom osobnim uspjehom i postignu\u0107em, kada se usprkos prevladavaju\u0107im predrasudama i diskriminaciji, romskom podrijetlu unato\u010d ili siroma\u0161tvu usprkos, uspiju uklju\u010diti u normalne \u017eivotne tokove ostalih stanovnika RH, uspje\u0161no se \u0161kolovati, zaposliti se te ostvariti barem prosje\u010dnu kvalitetu \u017eivota, u ku\u0107ama uvjetnima za \u017eivot i s priklju\u010dcima na infrastrukturu.<\/p>\n

Naime, iako najavljen kao mirni prosvjed bez govora, sadr\u017eavao je istupe pojedinaca kojima se prizivala mr\u017enja prema Romima, neki prosvjednici su isticali neprimjerene transparente s fa\u0161isti\u010dkim obilje\u017ejima ili su nosili prousta\u0161ke crne ko\u0161ulje. Protuprosvjed, koji su zatra\u017eile romske udruge \u017eele\u0107i ukazati na neistine i neprimjeren sadr\u017eaj tog prosvjeda, nije dobio dozvolu Grada \u010cakovca. Iako se pravo na mirno javno okupljanje i mirni prosvjed mo\u017ee ograni\u010diti ukoliko postoji namjera da se \u010dini ili poti\u010de nasilje, mr\u017enja i nesno\u0161ljivost, mora postojati ozbiljan stupanj izvjesnosti da \u0107e zadiranje u prava i slobode drugih biti prekomjerno, odnosno nerazumno te dr\u017eava mora voditi ra\u010duna da eventualno ograni\u010denje prava na okupljanje bude opravdano, razmjerno cilju koji se \u017eeli posti\u0107i te da ne stvara odvra\u0107aju\u0107i efekt prema drugim gra\u0111anima, koji bi u budu\u0107nosti mogli po\u017eeljeti javno prosvjedovati ili se mirno okupljati. Iako je mogu\u0107e da zbog odr\u017eavanja protuprosvjeda do\u0111e do napetosti zbog podjela u dru\u0161tvu, to je jedna od neizbje\u017enih posljedica razlike u stavovima te u takvim okolnostima uloga dr\u017eave nije da ukine pluralizam, ve\u0107 da osigura da se konkurentske grupe me\u0111usobno toleriraju.<\/p>\n

O\u010dito je da je osje\u0107aj osobne sigurnosti stanovnika Me\u0111imurja zadnjih godina umanjen, zbog \u010de\u0161\u0107ih neovla\u0161tenih ulazaka u dvori\u0161ta, provala i kra\u0111a, kao i da se povjerenje u u\u010dinkovit rad policije smanjuje, no va\u017eno je naglasiti da iza svakog takvog \u010dina stoje pojedinci, osobe s imenom i prezimenom, koji za svoje protupravne postupke trebaju biti pravovremeno i primjereno sankcionirani dok se njihova pripadnost romskoj nacionalnoj manjini mora prestati isticati kao povod i razlog napada i prozivanja \u00a0cijele \u00a0romske \u00a0zajednice. \u00a0Upravo suprotno, potrebno se ozbiljno, dugoro\u010dno i posve\u0107eno, kroz pomno planiran i koordiniran rad nadle\u017enih tijela, u suradnji s romskom zajednicom, posvetiti uzrocima koji dovode do toga da su po\u010dinitelji tih djela, vrlo \u010desto maloljetni Romi, izlo\u017eeni siroma\u0161tvu, diskriminaciji, nejednakim prilikama za obrazovanje i zapo\u0161ljavanje, koji \u017eive u izoliranim i segregiranim naseljima, bez ikakvih sadr\u017eaja primjerenih djeci i mladima.<\/p>\n

Procesi kojima se poku\u0161ava suzbiti ovaj ukorijenjeni i, na\u017ealost, rastu\u0107i trend javne i glasne proturomske netrpeljivosti, koja ne uzima u obzir uzroke i povode neprihvatljivog pona\u0161anja nekih Roma, diljem EU uglavnom po\u010diva na strategijama integracije Roma, koja u dr\u017eavama \u010dlanicama prioritizira bolje obrazovanje romske djece, ukidanje diskriminacije pri zapo\u0161ljavanju, dostupnije kvalitetno i desegregirano stanovanje i javne usluge, kao i bolji zdravstveni status. Iako napredak u nekim podru\u010djima postoji, slab je i spor, a zbog lo\u0161eg prikupljanja podataka te\u0161ko ga je pratiti. Primjerice, u 2018. je postala aktivna mre\u017ena stranica (www.<\/u>n<\/u>s<\/u>u<\/u>r.<\/u>h<\/u>r<\/u>) za pra\u0107enje mjera i ciljeva Nacionalne strategije za uklju\u010divanje Roma (NSUR), gdje bi provedbena tijela trebala barem jednom godi\u0161nje upisivati podatke, \u0161to se ne \u010dini, pa ih i dalje treba \u010dekati najmanje godinu dana, ovisno o dinamici pripreme izvje\u0161\u0107a o njenom provo\u0111enju.<\/p>\n

Na temelju podataka kojima ipak raspola\u017eemo, u RH je primjetan odre\u0111en napredak u podru\u010dju zapo\u0161ljavanja, iako je mladim Romima i dalje te\u0161ko na\u0107i praksu tijekom \u0161kolovanja ili posao u struci nakon srednje \u0161kole. To, uz teret siroma\u0161tva i tro\u0161kova \u0161kolovanja, dodatno odvra\u0107a od upisa u srednje \u0161kole, bez koje se jo\u0161 te\u017ee zaposle. Naime, 66,4% Roma evidentiranih na HZZ-u uop\u0107e nema \u0161kolu ili ima nezavr\u0161enu osnovnu. Tek 1,3% ih ima \u010detverogodi\u0161nju srednju \u0161kolu, a nezaposlenih Roma sa zavr\u0161enim fakultetom u RH je samo dvoje. Stoga ohrabruje da ih je tijekom 2019., 783 bilo obuhva\u0107eno mjerama aktivne politike zapo\u0161ljavanja, od \u010dega je 330 (42,1%) zaposleno nakon okon\u010danja mjere, pri tome njih 130 (16,6%) kod istog poslodavca. Osim toga, zapo\u0161ljavanju doprinose i projekti koje u nekim sredinama provode gradska dru\u0161tva Crvenog kri\u017ea ili udruge, kroz koje se Rome poti\u010de na usvajanje novih vje\u0161tina i znanja pomo\u0107u kojih \u0107e se lak\u0161e i br\u017ee zaposliti. Bilo bi dobro i da ve\u0107e stipendije za studente, koje su, izme\u0111u ostalog i na temelju na\u0161ih preporuka, uve\u0107ane sa 1.000 na 1.300 kuna mjese\u010dno, potaknu mlade Rome na nastavak \u0161kolovanja.<\/p>\n

Sveobuhvatnije pak u\u010dinke, koji \u0107e povoljno utjecati na op\u0107e prilike i kvalitetu \u017eivota Roma, o\u010dekujemo od novoosnovanih multidisciplinarnih timova, za sada tek u Me\u0111imurskoj \u017eupaniji, koji bi, sukladno preporuci iz Izvje\u0161\u0107a za 2018., koordiniranim i ujedna\u010denim naporima unutar romskih naselja trebali unaprijediti kvalitetu i brzinu postizanja rje\u0161enja za ove mnogobrojne te\u0161ko\u0107e. Pozitivno je da nisu za\u017eivjeli najavljeni programi uvo\u0111enja vau\u010dera, umjesto isplate nov\u010danih socijalnih potpora, jer bi njihovi u\u010dinci mogli biti dvojbeni i uvelike ote\u017eavaju\u0107i za korisnike. Naime, ukoliko bi se svim korisnicima socijalnih potpora, bez obzira na postojanje podataka o eventualnim zlouporabama, nov\u010dane isplate zamijenile vau\u010derima za nabavu samo odre\u0111enih namirnica, to bi im uvelike ote\u017ealo svakodnevni \u017eivot, iako su nepravilnosti utvr\u0111ene samo manjem broju korisnika. Budu\u0107i da Romi \u010dine oko 80% korisnika socijalnih potpora u Me\u0111imurju, jasno je da bi to za njih imalo osobito nepovoljan i nerazmjeran u\u010dinak, bez obzira jesu li ili nisu pomo\u0107 zloupotrebljavali.<\/p>\n

S druge strane, kao pozitivni isti\u010du se novi programi unaprje\u0111enja kvalitete \u017eivota Roma, koje provode ULJPPNM i SDUOSZ, kojima je tijekom 2019. oko 900 romskih ku\u0107anstava diljem RH primilo pomo\u0107 u ku\u0107anskim aparatima i namje\u0161taju, odnosno u gra\u0111evinskom materijalu za obnovu, nadogradnju ili zavr\u0161etak obiteljske ku\u0107e.<\/p>\n

Istovremeno, nije dobro kada se, iako postoji novac i htijenje da se parceliziraju i urede imovinskopravni odnosi na \u010desticama, ve\u0107inom romski stanovnici Capra\u0161kih Poljana na\u0111u u procjepu izme\u0111u Grada Siska i Ministarstva dr\u017eavne imovine, koji se me\u0111usobno odri\u010du obveze parcelizacije, \u010dime vlasnicima onemogu\u0107uju upis i legalizaciju nekretnina te time i konkuriranje u spomenutim programima za dodjelu gra\u0111evinskog materijala za obnovu, nadogradnju ili zavr\u0161etak obiteljske ku\u0107e. Jednako je lo\u0161e i \u0161to nije proveden postupak darovanja nekretnina u vlasni\u0161tvu RH radi pro\u0161irenja Kur\u0161anca, naseljenog prete\u017eito Romima, jer se Grad \u010cakovec, unato\u010d suglasnosti Ministarstva financija, ne \u017eeli odre\u0107i potra\u017eivanja koje ima prema RH pa se naselje ne mo\u017ee pro\u0161iriti i time osigurati primjereni uvjeti stanovanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Migranti<\/strong><\/p>\n

Migranti su jo\u0161 jedna skupina prema kojoj u RH rastu diskriminatorni stavovi i predrasude te se javno mnijenje od humanitarno-pomaga\u010dkog tijekom izbjegli\u010dke krize 2015. pomaklo u smjeru zazora i ksenofobije, zbog \u010dega se izbjeglice danas naziva gotovo isklju\u010divo ilegalnim migrantima, prema kojima se javno izra\u017eava uglavnom strah i zabrinutost. Istra\u017eivanja stavova \u010ditatelja internetskih portala ukazuju da je 65% stanovnika RH za zabranu ulaska migranata u zemlju: 35% ih smatra da \u0107e se time pove\u0107ati nesigurnost i kriminal, oko 20% da ure\u0111ena zemlja mora \u010duvati svoje granice, a oko 10% da \u0107e druga\u010dija vjera i kultura naru\u0161iti na\u0161 na\u010din \u017eivota.<\/p>\n

Podatci koje prikupljamo od dr\u017eavnih tijela, udruga, me\u0111unarodnih organizacija, iz pritu\u017ebi gra\u0111ana i drugih izvora, ukazuju na znatne pote\u0161ko\u0107e s kojima se migranti susre\u0107u kad uspiju zatra\u017eiti me\u0111unarodnu za\u0161titu ili su je ve\u0107 ostvarili (o pote\u0161ko\u0107ama i kr\u0161enjima njihovih prava prilikom prelaska granice govorimo u posebnom poglavlju). Pri tome, me\u0111u migrantima mo\u017eemo razlikovati one koji su ipak u boljem polo\u017eaju, primjerice koji dolaze unutar programa preseljenja iz Turske te prije toga prolaze prethodne programe prilagodbe, a po dolasku, uz sna\u017enu podr\u0161ku dr\u017eavnih i lokalnih tijela i udruga, pitanja njihova smje\u0161taja, upisa u \u0161kolu, u\u010denja hrvatskog jezika ili pronalaska posla se rje\u0161avaju puno br\u017ee od onih koji su smje\u0161teni u prihvatili\u0161tima i po odobravanju zahtjeva za me\u0111unarodnu za\u0161titu, \u0161to mo\u017ee potrajati i vi\u0161e godina, tek kre\u0107u na te\u017eak put integracije. Primjerice, za njih niti ne postoji organiziran te\u010daj hrvatskoj jezika dok \u010dekaju odluku o zahtjevu, ve\u0107 ga u\u010de sporadi\u010dno, zahvaljuju\u0107i naporima volontera u prihvatili\u0161tima.<\/p>\n

Unato\u010d ve\u0107em zapo\u0161ljavanju ili po\u010detku dugo o\u010dekivanog te\u010daja hrvatskog jezika, pote\u0161ko\u0107e su i dalje zna\u010dajne pa je tijekom 2019. zaposleno tek 18 osoba pod me\u0111unarodnom za\u0161titom, a samo 61 je upu\u0107ena na te\u010daj hrvatskog jezika. Pri tome, uvodnih 70 nastavnih sati nije dovoljno niti za usvajanje osnovnih pojmova hrvatskog jezika i pisma te svakako treba nastaviti provoditi preostalih 210 sati \u00a0u okviru Programa u\u010denja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za azilante i strance pod supsidijarnom za\u0161titom, kako bi se integracija olak\u0161ala. Zna\u010dajne su pote\u0161ko\u0107e i dalje prisutne pri ostvarivanju zdravstvene za\u0161tite. Iako nominalno ostvaruju pravo u istom opsegu kao i dr\u017eavljani RH, vrlo \u00a0te\u0161ko \u00a0pronalaze \u00a0lije\u010dnike \u00a0i \u00a0druge medicinske stru\u010dnjake koji \u017eele i znaju kako im, unutar slo\u017eenog sustava naplate tro\u0161kova, pru\u017eiti medicinsku skrb.<\/p>\n

Diskriminacija je naj\u010de\u0161\u0107a i najizra\u017eenija na podru\u010dju \u00a0stanovanja, \u00a0budu\u0107i \u00a0da\u00a0 je osobama pod me\u0111unarodnom za\u0161titom, \u010dak i kad tro\u0161kove najma i re\u017eija pla\u0107a RH, vrlo te\u0161ko unajmiti stanove u privatnom vlasni\u0161tvu, a u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu ih nema dovoljno. Ove pote\u0161ko\u0107e postaju jo\u0161 slo\u017eenije kada protekom dvije godine prestane njihovo pravo na besplatan smje\u0161taj pa ga moraju same osigurati na tr\u017ei\u0161tu, pogotovo ako nemaju dovoljno sredstava za \u017eivot. Tijekom 2019. pravo na smje\u0161taj zbog proteka dvije godine prestalo je za 262 osobe, a HCK ukazuje na najmanje dvije vi\u0161e\u010dlane obitelji koje, unato\u010d tome \u0161to imaju osigurana vlastita sredstva za najam, nisu u mogu\u0107nosti na\u0107i stan.<\/p>\n

S obzirom na ove pote\u0161ko\u0107e, \u010dini se da bi programi smje\u0161tanja izbjeglica u manje sredine i gradove poput Siska, Karlovca, Po\u017eege, Slavonskog Broda i ostalih, mogli biti u\u010dinkovitiji, jer se stvaranjem volonterskih i institucionalnih mre\u017ea podr\u0161ke u manjim sredinama lak\u0161e prevladavaju barijere izme\u0111u lokalnog stanovni\u0161tva i izbjeglica. Naime, rezultati istra\u017eivanja skupine autora o stavovima gra\u0111ana te pripremljenosti lokalnih zajednica na izazove integracije izbjeglica, provedeno na reprezentativnim populacijama ve\u0107ih gradova u vi\u0161e od polovice \u017eupanija u kojima je razmje\u0161tanje izbjeglica vjerojatno, pokazuju da integracijski potencijal postoji, no da klju\u010dne napore treba usmjeriti na JLP(R)S, ponajprije na njihova vodstva i slu\u017ebenike, a onda i na lokalnu javnost. Pri tome je va\u017eno formirati bazu u kojoj \u0107e biti informacije o svim aktivnostima dionika, kako bi se izbjeglo tro\u0161enje resursa na njihovo ponavljanje, a kao prioritet odrediti u\u010denje hrvatskog jezika, u puno ve\u0107em sadr\u017eajnom i vremenskom obimu od uvodnih 70 nastavnih sati.<\/p>\n

Istra\u017eivanje je pokazalo i da je osobito va\u017eno posvetiti pa\u017enju pravednoj distribuciji razli\u010ditih vrsta pomo\u0107i i ostvarivanja prava izbjeglica u sklopu javnih kampanja te poslati poruku da podr\u0161ka koja im je pru\u017eena nije u sukobu i ne\u0107e uskratiti prava doma\u0107em stanovni\u0161tvu. Dobro je i gra\u0111ane informirati o (malom) broju izbjeglica u lokalnim zajednicama, a javnim kampanjama ponovo pobuditi empatiju i solidarnost prema ljudima u nevolji te jasno artikulirati na koje sve na\u010dine oni mogu pridonijeti zajednicama u koje dolaze, uz naglasak na vrijednosti razli\u010ditosti, koja tako ne\u0107e biti do\u017eivljena kao ugro\u017eavaju\u0107a za domicilnu kulturu, za \u0161to treba anga\u017eirati stru\u010dnjake, a ne prepustiti upravljanje razli\u010ditostima od slu\u010daja do slu\u010daja ili to pitanje ignorirati. Mnoga vrijedna iskustva, prikupljena u EU-u i RH tijekom zadnjih godina, kako u integraciji migranata, tako i drugih marginaliziranih dru\u0161tvenih skupina, poput Roma\/kinja, nedovoljno se koriste, ste\u010dena iskustva o integraciji u najve\u0107oj mjeri ostaju unutar pojedinih organizacija, institucija ili njihovih pojedin ih dijelova i ne prenose se sustavno, kako bi slu\u017eile razvoju politika.<\/p>\n

Iako se u strate\u0161kim dokumentima to \u010desto previ\u0111a, izbjeglice i migrante va\u017eno je uklju\u010diti, pojedina\u010dno i kolektivno, u procese njihova dono\u0161enja i razvijanja, kako bi i oni dali obol pri pronala\u017eenju rje\u0161enja i planiranju budu\u0107nosti. Uostalom, svojim dolaskom i ostankom u RH postali su na\u0161i novi sugra\u0111ani i njihov glas je va\u017eno \u010duti. Bitno je i uspostavljanje dru\u0161tvenih veza s \u010dlanovima lokalne zajednice, koje izravno utje\u010du na rezultate koji se posti\u017eu u smje\u0161taju, zapo\u0161ljavanju, obrazovanju, ali i stvaranju pozitivnih iskustava kod migranata, iako ih se ve\u0107ina susrela s rasisti\u010dkim porukama i ljudima u institucijama i organizacijama koji im nisu bili od pomo\u0107i.<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n

1. Vladi RH, da tijela dr\u017eavne uprave i javne vlasti, osobito u podru\u010dju unutarnjih poslova, zdravlja, socijalne skrbi, rada, mirovinskog osiguranja i obrazovanja, obve\u017ee na prikupljanje i obradu posebnih kategorija osobnih podataka, \u0161to uklju\u010duje i one o etnicitetu ili nacionalnom podrijetlu, uz primjenu odgovaraju\u0107ih za\u0161titnih mjera;<\/strong><\/p>\n

2. Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da u skladu s obvezom na po\u0161tovanje i za\u0161titu privatnog i obiteljskog \u017eivota, izda uputu fakultetima i \u0161kolama da na zahtjev osoba koje su zbog osobnih razloga promijenile osobno ime izdaju svjedod\u017ebe ili diplome s novim podatcima;<\/strong><\/p>\n

3. Tijelima zadu\u017eenim za provedbu Nacionalne strategije za uklju\u010divanje Roma, da najmanje jednom godi\u0161nje podatke o ostvarenom unesu u javnu mre\u017enu stranicu za pra\u0107enje provo\u0111enja mjera i ostvarivanja ciljeva NSUR-a, www.nsur.hr<\/u>;<\/strong><\/p>\n

4. Gradu Sisku i Ministarstvu dr\u017eavne imovine, da u suradnji i uz sudjelovanje predstavnika Roma iz Capra\u0161kih Poljana, \u0161to prije prona\u0111u i implementiraju modalitete parcelizacije zemlji\u0161nih \u010destica u tom naselju te time vlasnicima omogu\u0107e upis i legalizaciju nekretnina;<\/strong><\/p>\n

5. Tijelima zadu\u017eenima za provedbu integracije migranata, da integracijskim mjerama obuhvate i tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite, osobito organiziranjem te\u010daja hrvatskog jezika;<\/strong><\/p>\n

6. Tijelima zadu\u017eenima za provedbu integracije migranata, da klju\u010dne integracijske napore osobito usmjere na jedinice lokalne i regionalne samouprave, njihova vodstva i ciljane slu\u017ebenike te lokalnu javnost;<\/strong><\/p>\n

7. Tijelima zadu\u017eenim za provedbu integracije migranata, da migrante i izbjeglice uklju\u010de u procese dono\u0161enja odluka i razvijanja politika i strategija koje se na njih odnose.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n

Prava nacionalnih manjina<\/a><\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja<\/a><\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju i temeljem obrazovanja<\/a><\/p>\n

Pravosu\u0111e<\/a><\/p>\n

Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a><\/p>\n

Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rasa, etni\u010dka pripadnost, boja ko\u017ee i nacionalno podrijetlo posebno su osjetljivi osobni podatci,me\u0111utim, njihovo prikupljanje jako je va\u017eno za u\u010dinkovito suzbijanje diskriminacije. Stoga je potrebno ponovno ukazati na preporuku iz Izvje\u0161\u0107a za 2018. nadle\u017enim tijelima dr\u017eavne uprave i javne vlasti, osobito u podru\u010dju unutarnjih poslova, zdravlja, socijalne skrbi, rada, mirovinskog osiguranja i obrazovanja, da zapo\u010dnu […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8035,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[414,432,572,629,1829,1830,1885,1865,1853,1850],"class_list":["post-8034","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-migracije","tag-nacionalne-manjine","tag-romska-manjina","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-govor-mrznje","tag-integracijske-politike","tag-izvjesce2019","tag-migranti","tag-srpska-manjina","tag-zlocini-iz-mrznje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8034","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8034"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8034\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8951,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8034\/revisions\/8951"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8035"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8034"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8034"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8034"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}