{"id":8025,"date":"2020-05-08T13:56:54","date_gmt":"2020-05-08T11:56:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=8025"},"modified":"2020-09-18T11:19:51","modified_gmt":"2020-09-18T09:19:51","slug":"prava-nacionalnih-manjina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina\/","title":{"rendered":"Prava nacionalnih manjina"},"content":{"rendered":"

U podru\u010dju za\u0161tite nacionalnih manjina dr\u017eave imaju \u0161iroka diskrecijska prava, pa otuda i nejednaki standardi za\u0161tite. U RH su prava nacionalnih manjina normativno ure\u0111ena na vrlo visokoj razini, no njihovo stvarno ostvarivanje ne ovisi samo o Ustavu, me\u0111unarodnim aktima i zakonima, nego i o spremnosti zajednice na njihovo uva\u017eavanje. Na\u017ealost, u dijelu dru\u0161tva i dalje se stvara sentiment osude ovih prava, koji je i na\u010din pozicioniranja politi\u010dkih aktera koji ne streme dru\u0161tvu utemeljenom na uva\u017eavanju razli\u010ditosti.<\/p><\/blockquote>\n

Vlada sura\u0111uje s predstavnicima manjina kako bi se zajam\u010dena prava realizirala, kako njihovim uklju\u010divanjem u vladaju\u0107u ve\u0107inu, tako i dono\u0161enjem Operativnih programa za nacionalne manjine2017. – 2020. te bilateralnom suradnjom. Neki manjinski predstavnici zadovoljni su odnosom Vlade te realizacijom aktivnosti iz Operativnih programa, no neki su nezadovoljni dinamikom provedbe. Sredstva u dr\u017eavnom prora\u010dunu za ostvarivanje manjinskih prava kontinuirano rastu, podr\u0161ka kulturnoj autonomiji na vrlo je visokoj razini, a tijekom 2019. donijet je i poseban zakon o manjinskim izborima. No pripadnici manjina sve su podzastupljeniji me\u0111u zaposlenima u upravi i pravosu\u0111u, nisu dovoljno zastupljeni u sredstvima javnog priop\u0107avanja, a prepreke ostvarivanju prava na odgoj i obrazovanje te na ravnopravnu slu\u017ebenu upotrebu jezika i pisma srpske manjine opstaju i zbog nedovoljnog anga\u017emana najvi\u0161ih tijela vlasti u promicanju vrijednosti manjinske kulture te \u010destom podila\u017eenju dijelu javnosti koje i dalje stigmatizira \u0107irili\u010dno pismo, pogre\u0161no ga identificiraju\u0107i s agresijom na RH i po\u010dinjenim zlo\u010dinima.<\/p>\n

Zastupljenost \u00a0pripadnika \u00a0nacionalnih \u00a0manjina \u00a0u \u00a0dr\u017eavnoj \u00a0upravi, pravosu\u0111u \u00a0te upravnim tijelima JLP(R)S<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Pripadnici nacionalnih manjina, koji \u010dine 7,67% stanovni\u0161tva, \u00a0i\u00a0 dalje \u00a0su \u00a0zna\u010dajno podzastupljeni me\u0111u zaposlenima u dr\u017eavnoj upravi i pravosu\u0111u. U tijelima dr\u017eavne uprave i stru\u010dnim slu\u017ebama i uredima Vlade ih je 3,16%, a u pravosudnim tijelima 3,17%. Pritom, podatci MP ukazuju na bitno smanjenje njihova udjela u pravosu\u0111u, jer ih je 2018. bilo 3,90%, no zapravo se radi o smanjenju udjela nacionalno neopredijeljenih osoba, kojih je ranije bilo vi\u0161e evidentiranih. Neopredijeljene ne bi trebalo evidentirati kao pripadnike nacionalnih manjina, jer ne pripadaju niti jednoj od 22 manjine navedene u Ustavu, a njihov udio zasebno se iskazuje i u podatcima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku. Kako je u evidenciji za 2019. me\u0111u pripadnicima nacionalnih manjina i dalje uklju\u010deno 13 neopredijeljenih, stvarni udio pripadnika nacionalnih manjina u pravosu\u0111u u 2019. iznosio je 3,04%.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Iako pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na razmjernu zastupljenost u tijelima dr\u017eavne uprave i pravosu\u0111u, te zastupljenost u upravnim tijelima jedinica samouprave, postoje\u0107i mehanizam prednosti pri zapo\u0161ljavanju pod istim uvjetima nije doveo do pove\u0107anja njihovog udjela i postizanja barem pribli\u017ene razmjerne zastupljenosti.<\/p>\n

Sukladno Operativnim programima uspostavljen je mehanizam pra\u0107enja ostvarivanja ove prednosti, kojim bi se do\u0161lo do podataka o njezinoj u\u010dinkovitosti, no u trenutku prikupljanja podataka za izradu ovog Izvje\u0161\u0107a Ministarstvo uprave nije raspolagalo podatcima o broju pripadnika manjina koji su se pozvali i ostvarili pravo prednosti tijekom 2019., kao ni podatcima o zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima uprave JLP(R)S, koji se od svih jedinica samouprave prikupljaju e- Sustavom za pra\u0107enje provedbe UZPNM-a.<\/p>\n

Odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina<\/strong><\/p>\n

Tijekom 2019. donijet je Pravilnik o odgovaraju\u0107oj vrsti obrazovanja u\u010ditelja i stru\u010dnih suradnika u osnovnoj \u0161koli, kojim su adekvatno propisani uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje izvode nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine, a u izradi je i kurikulum predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine po modelu C. Romskim srednjo\u0161kolcima i studentima pove\u0107ani su iznosi stipendija te je uvedena jednokratna nagrada za uspje\u0161an zavr\u0161etak srednje \u0161kole, \u0161to bi trebalo smanjiti broj preuranjenih prekida \u0161kolovanja te doprinijeti smanjenju jaza izme\u0111u obrazovanosti op\u0107e i romske populacije.<\/p>\n

No, nije do\u0161lo do napretka u prijenosu osniva\u010dkih prava na op\u0107ine te u registraciji osnovnih \u0161kola u mjestima s ve\u0107inski srpskim stanovni\u0161tvom na podru\u010dju Vukovarsko-srijemske \u017eupanije kao ustanova s nastavom na srpskom jeziku i pismu, \u010dime se srpsku manjinu stavlja u nejednak polo\u017eaj u usporedbi s \u010de\u0161kom, ma\u0111arskom i talijanskom, s obzirom da su \u0161kole s nastavom na ovim jezicima tako i registrirane, o \u010demu smo pisali u prethodna dva izvje\u0161\u0107a.<\/p>\n

Predstavnici srpske manjine izvijestili su nas i kako se \u010desto ne po\u0161tuje obveza iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli, o potrebi imenovanja razmjernog broja pripadnika manjine u odborima \u0161kola u kojima se nastava odvija (i) na manjinskom jeziku i pismu, a kao primjere naveli su vi\u0161e \u0161kola u Vukovarsko-srijemskoj i Osje\u010dko-baranjskoj te osnovnu \u0161kolu u Krnjaku u Karlova\u010dkoj \u017eupaniji. S obzirom da je propisano kako \u0161kolski odbori imaju sedam \u010dlanova, od kojih dva biraju u\u010ditelji i stru\u010dni suradnici, po jednog roditelji i radni\u010dko vije\u0107e, a tri imenuje osniva\u010d, Prosvjetna inspekcija obratila se MZO-u s molbom za tuma\u010denje kako osigurati razmjernu zastupljenost, a iz odgovora proisti\u010de da je zakonska odredba neprovediva, jer nije propisano kako je provoditi i nadzirati provedbu, dok je iz odgovora nekih \u0161kola razvidno kako ravnateljima nije ni poznata nacionalnost \u00a0svih \u00a0ili \u00a0nekih \u00a0\u010dlanova \u00a0\u0161kolskog odbora.<\/p>\n

Kako bi ispunila zakonsku normu, \u0161kola u Krnjaku je, nakon izbora \u010dlanova iz redova u\u010ditelja, roditelja i radni\u010dkog vije\u0107a, Karlova\u010dkoj \u017eupaniji uputila molbu za imenovanjem tri \u010dlana, od kojih bi dva bila srpske nacionalnosti. Unato\u010d tome i obvezi po\u0161tovanja razmjerne zastupljenosti, \u017dupanija je imenovala tri \u010dlana hrvatske nacionalnosti. Nakon poja\u0161njenja i preporuke pu\u010dke pravobraniteljice, \u017dupanija nas je izvijestila da \u0107e pokrenuti postupak razrje\u0161enja postoje\u0107ih \u010dlanova i predlo\u017eiti imenovanje dvoje pripadnika srpske manjine. Kako osiguranje razmjerne zastupljenosti u \u0161kolskim odborima ne bi ovisilo o dobroj volji tijela ili osoba koje biraju ili imenuju \u010dlanove, potrebno je izmjenama zakona propisati mehanizam provo\u0111enja i nadziranja norme o razmjernoj zastupljenosti.<\/p>\n

Rezultati istra\u017eivanja o obrazovanju nacionalnih manjina i me\u0111uetni\u010dkim stavovima iz 2019. provedenog u \u010detiri vi\u0161eetni\u010dke sredine: Baranji, Daruvaru, Istri i Vukovaru, pokazuju kako nastave na manjinskim jezicima po modelu A nisu, kako bi se moglo o\u010dekivati, etni\u010dki homogene i ne uklju\u010duju polaznike samo one manjine na \u010dijem se jeziku odvija nastava. Tako je u nastavi na ma\u0111arskom jeziku 54% u\u010denika pripadnika ma\u0111arske manjine, u nastavi na \u010de\u0161kom je 46% \u010ceha, a na talijanskom tek 24% u\u010denika pripadnika talijanske manjine. Iznimka je nastava na srpskom, koja je gotovo etni\u010dki homogena \u2013 \u010dak 98% u\u010denika su Srbi. Osim toga, percepcija \u0161kolske klime i me\u0111uetni\u010dkih odnosa negativnija je u Vukovaru nego u drugim sredinama, pa je tako ondje i najmanje prihvatljiv me\u0111ugrupni kontakt, a sna\u017eniji je i osje\u0107aj etni\u010dke diskriminacije, o kojoj vi\u0161e pi\u0161emo u posebnom poglavlju. To potvr\u0111uje da je ova postkonfliktna zajednica jo\u0161 etni\u010dki sna\u017eno podijeljena, a kako nije realno o\u010dekivati da \u0107e se etni\u010dka heterogenost nastave pove\u0107ati u dogledno vrijeme, nu\u017eno je provoditi osmi\u0161ljene programe, primjerice slobodne aktivnosti, koji se mogu odvijati u \u0161koli i biti namijenjeni svim u\u010denicima. Time bi \u0161kola bila prostor socijalne integracije, bez zadiranja u pravo manjine na nastavu na svojem jeziku i pismu.<\/p>\n

Ravnopravna slu\u017ebena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina<\/strong><\/p>\n

Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina predvi\u0111en je \u0161irok spektar prava, no kako je propisano da se, dodu\u0161e iznimno, ona mogu uvesti u u\u017eem opsegu nego su predvi\u0111ena, gradovi i op\u0107ine uglavnom su ih tako i uvele. Tek dva prava, na slu\u017eenje svojim jezikom u postupcima pred javnim tijelima i na dobivanje isprava na manjinskom jeziku i pismu, ne mogu biti isklju\u010dena iz provedbe. Ovakva fleksibilnost zakonskog okvira omogu\u0107ava razli\u010dit opseg njihove primjene, koji je, kako u razli\u010ditim jedinicama, tako i prema razli\u010ditim manjinama, \u010desto i mjerilo uva\u017eavanja \u00a0odre\u0111ene \u00a0manjine \u00a0u \u00a0lokalnoj sredini.<\/p>\n

Ustavni sud RH je u srpnju 2019., tri godine nakon \u0161to je saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina uputio zahtjev za ocjenom ustavnosti izmjena vukovarskog Statuta, odlu\u010dio kako se materijali gradskim vije\u0107nicima te isprave gra\u0111anima srpske nacionalnosti na \u0107irilici moraju dostaviti i na usmeni, a ne samo na pisani zahtjev. Ustavni je sud Gradskom vije\u0107u nalo\u017eio i da provede raspravu o razumijevanju i sno\u0161ljivosti, \u0161to je obveza koju si je Gradsko vije\u0107e samo odredilo, ali ju nije izvr\u0161avalo, te odlu\u010di ima li prostora za pro\u0161irenje prava na upotrebu srpskog jezika i \u0107irilice. Istaknuo je kako ima razumijevanja za posebnu situaciju Vukovara, no i kako se iznimka u ograni\u010davanju prava mora usko tuma\u010diti, ne smije dokinuti njihovu bit niti biti zloupotrijebljena. Od Gradskog vije\u0107a zatra\u017eio je obrazlo\u017eenje odluke koja \u0107e se donijeti nakon rasprave. Osim toga, podsjetio je i na nalog koji je 2014. dao Vladi RH, kako bi se uspostavio pravni mehanizam za slu\u010dajeve u kojima JLS ne provode obveze iz Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina ili opstruiraju njegovu uporabu, \u0161to do sada nije u\u010dinjeno, te joj nalo\u017eio da ga provede.<\/p>\n

Burna rasprava na Gradskom vije\u0107u, na kojoj su gradona\u010delnik i njegov zamjenik na pod bacili gradski statut na \u0107irilici, tiskan u kampanji SNV-a \u201eDa se bolje razumijemo\u201c, okon\u010dana je zaklju\u010dkom kako se nisu stvorili preduvjeti za pro\u0161irivanje opsega prava u primjeni srpskog jezika i \u0107irilice zbog neprocesuiranja ratnih zlo\u010dina, kako bi se pro\u0161irivanje prava smatralo nepo\u0161tivanjem i nerazumijevanjem svih gra\u0111ana Vukovara koji su se usprotivili velikosrpskoj agresiji i njihove \u017ertv e, te bi dovelo do ne\u017eeljenih posljedica po su\u017eivot, uz zamjerku politi\u010dkim predstavnicima srpske manjine da ne iskazuju po\u0161tovanje prema \u017ertvi. Time su potvr\u0111ene najave kako zbog nezadovoljstva radi neprivo\u0111enja pravdi po\u010dinitelja zlo\u010dina, \u0161to je zadatak tijela progona, te nepronalaska nestalih osoba, do pro\u0161irenja prava ne\u0107e do\u0107i, \u010dime je zapravo zbog neefikasnosti dr\u017eavnih tijela Gradsko vije\u0107e minimiziralo pravo manjine na slu\u017eenje svojim jezikom i pismom.<\/p>\n

Da do otpora uvo\u0111enju \u0107irilice u javni prostor ne dolazi samo u Vukovaru, potvrdile su i poruke mr\u017enje tijekom kampanje \u201eZnate li kako je biti Cp\u0431\u0438\u043d u Hrvatskoj?\u201c pred izbore za Europski parlament, kao i \u010dinjenica da u ve\u0107ini op\u0107ina koje su to predvidjele, nisu postavljeni, primjerice, dvojezi\u010dni znakovi s nazivima naseljenih mjesta, pisani prometni znakovi i druge oznake u prometu ili nazivi ulica i trgova, zbog \u010dega je Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina zadu\u017eio Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da izradi akcijski plan postavljanja dvojezi\u010dnih natpisa na ulazu u mjesta u onim jedinicama lokalne samouprave u kojima postoji zakonska obaveza.<\/p>\n

Kako bi se \u0107irilicu uvelo u javni prostor bez ne\u017eeljenih posljedica, potrebno je s najvi\u0161ih razina vlasti provesti kampanju o svrsi manjinskih prava i vrijednosti manjinskih jezika, te jasno dati do znanja da su jezik i pismo manjinska obilje\u017eja, kao i da se njihovim progla\u0161avanjem nepo\u017eeljnima, simboli\u010dki \u0161alje poruka i o nepo\u017eeljnosti same manjine u lokalnoj sredini. Potom je potrebno u svim gradovima i op\u0107inama istovremeno izvr\u0161iti obveze koje proizlaze iz zakona i statuta, kako se niti jednu lokalnu sredinu ne bi izdvajalo i izlagalo antagonizmu dijela javnosti.<\/p>\n

Vije\u0107a i predstavnici nacionalnih manjina<\/strong><\/p>\n

Ured za ljudska\u00a0 prava i prava nacionalnih manjina provodi edukacije \u010dlanova man jinskih vije\u0107a i predstavnika, kako bi se unaprijedio njihov rad. Sukladno Zakonu o lokalnim izborima te Operativnim programima, kao i preporuci koju smo isticali u izvje\u0161\u0107ima od 2014., u o\u017eujku 2019. donijet je Zakon o izboru vije\u0107a i predstavnika nacionalnih manjina. Iako je time napravljen bitan iskorak u ure\u0111enju izbora vije\u0107a i predstavnika, iz manjinskih redova, pogotovo romskih, navodi se kako ova vije\u0107a u dijelu JLP(R)S i dalje ne funkcioniraju dobro te se isti\u010de kako ih dio gradova i op\u0107ina financijski ne podr\u017eava i\/ili im ne osigurava prostor za rad.<\/p>\n

Na petim izborima za vije\u0107a i predstavnike, u svibnju 2019., mogu\u0107nost izbora manjinskih vije\u0107a iskoristilo je 14, a predstavnika 20 nacionalnih manjina. Izbore je obilje\u017eio neujedna\u010den, ali prosje\u010dno slab odaziv bira\u010da, dijelom i zbog nedovoljne promid\u017ebe u medijima.<\/p>\n

Nakon \u0161to smo u prethodnih pet izvje\u0161\u0107a ukazivali kako predstavnici nacionalnih manjina nemaju status neprofitne pravne osobe te kako sredstva namijenjena ostvarivanju manjinskih prava nisu adekvatno za\u0161ti\u0107ena na ra\u010dunima predstavnika, Ministarstvu financija smo preporu\u010dili da predlo\u017ei na\u010din rje\u0161enja ovoga problema. Kako nam je ono odgovorilo da je Ministarstvu uprave predlo\u017eilo da se prethodno izmijeni UZPNM, \u0161to zbog potrebne dvotre\u0107inske ve\u0107ine nije izgledno, te podredno Ovr\u0161ni zakon, nije izgledno niti da \u0107e se u dogledno vrijeme rije\u0161iti problem za\u0161tite ovih sredstava.<\/p>\n

Pristup sredstvima javnog priop\u0107avanja<\/strong><\/p>\n

Savjet za nacionalne manjine godinama upozorava na nedovoljnu zastupljenost programa namijenjenog pripadnicima manjina na HRT-u. Dok radio uglavnom ispunjava obveze, televizija je daleko od realizacije programa na manjinskim jezicima i adekvatne zastupljenosti manjina u programu. Manjinska redakcija jo\u0161 nije osnovana, a nezadovoljstvo se izra\u017eava i zbog izostanka edukacije novinara, nedovoljnog broja novinara i opreme u proizvodnji emisije Prizma, i neodr\u017eavanja konzultativnih sastanaka predstavnika Savjeta s Ravnateljstvom i Programskim vije\u0107em, radi razmjene mi\u0161ljenja o ostvarivanju prava manjina na pristup javnim medijima i izno\u0161enja prijedloga o sadr\u017eaju i udjelu manjinskog programa.<\/p>\n

Predstavnici manjina, pogotovo romske, zabrinuti su zbog manjka afirmativne i porasta negativne slike koju stvaraju mediji, a Savjet za nacionalne manjine je u priop\u0107enju u lipnju 2019. naveo kako i mediji doprinose porastu atmosfere nesno\u0161ljivosti, govora mr\u017enje, netolerancije, nasilja te etnocentrizma, jer daju prostora promicateljima negiranja povijesnih \u010dinjenica koji poku\u0161avaju rehabilitirati NDH, \u010dime se provodi neznanstveni povijesni revizionizam koji \u0161teti ugledu RH, kao i da dr\u017eavne institucije na dio takvih doga\u0111aja ne reagiraju.<\/p>\n

Ostalo<\/strong><\/p>\n

U prethodna tri izvje\u0161\u0107a navodili smo kako je, radi uva\u017eavanja brojnih manjina koja u svojoj tradiciji prezimena prilago\u0111avaju spolu\/rodu, njihovim pripadnicima potrebno omogu\u0107iti da ve\u0107 pri upisu u maticu prilikom ro\u0111enja djeteta i kod sklapanja braka, prezime prilagode spolu\/rodu djeteta, odnosno nevjeste ili \u017eenika. Vlada preporuku nije prihvatila, s obrazlo\u017eenjem kako je dovoljan postoje\u0107i institut promjene osobnog imena, kojim osoba mo\u017ee naknadno podnijeti zahtjev u kojemu \u0107e ju tra\u017eiti.<\/p>\n

I u 2019. zaprimili smo pritu\u017ebu zbog odbijanja zahtjeva za izmjenom podatka o nacionalnosti u matici ro\u0111enih. Iako smo MU dali preporuku da izradi prijedlog izmjena Zakona o dr\u017eavnim maticama kojim \u0107e se to omogu\u0107iti, ono je stava kako se podatak o nacionalnosti ne mo\u017ee mijenjati, jer ne utje\u010de na osobni status. S obzirom da se gotovo svi podatci upisani pri temeljnom upisu u maticu ro\u0111enih mogu mijenjati, da je pripadnost naciji subjektivan osje\u0107aj pojedinca koji ne mora korespondirati s nacionalno\u0161\u0107u koju su mu odredili roditelji prilikom ro\u0111enja, izmjenu ovog podatka ipak je potrebno omogu\u0107iti. Ukoliko ne slu\u017ei dokazivanju nacionalnosti niti utje\u010de na osobni status, kako to tvrdi MU, ovaj podatak ne bi trebalo ni upisivati u maticu ro\u0111enih.<\/p>\n

Zaklju\u010dno, vidljiva su nastojanja Vlade RH kako bi se po\u0161tovala prava nacionalnih manjina, no kako njihova realizacija ovisi i o spremnosti dru\u0161tva, posebno lokalnih zajednica, za njihovim uva\u017eavanjem, javnost je potrebno osvijestiti da su manjinska prava tek sredstva kojima se manjinama omogu\u0107ava biti ravnopravnima ve\u0107ini, da je vrijeme za su\u017eivot i toleranciju i stvaranje dru\u0161tva u kojemu \u0107e ve\u0107inska nacija \u0161tititi sve svoje manjine, jer je biti druga\u010diji pravo, raznolikost vrijednost, a sposobnost prihva\u0107anja druga\u010dijih obilje\u017eje istinski demokratskih dru\u0161tava.<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n

1. Vladi RH, da provede kampanju s ciljem podizanja svijesti javnosti o pravima nacionalnih manjina te promi\u010de suradnju lokalnih vlasti i predstavnika manjina s ciljem djelotvorne provedbe prava na uporabu manjinskih jezika i pisama na lokalnoj razini;<\/strong><\/p>\n

2. Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji, da sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli te preporuci Ministarstva znanosti i obrazovanja, odlu\u010di o zahtjevu op\u0107ina Borovo, Negoslavci i Marku\u0161ica za prijenosom osniva\u010dkih prava nad osnovnim \u0161kolama;<\/strong><\/p>\n

3. Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da pripremi izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u00a0\u0161koli \u00a0kojima \u00a0bi \u00a0se \u00a0omogu\u0107ila \u00a0provedba\u00a0 obveze \u00a0na \u00a0imenovanje \u00a0razmjernog broja pripadnika manjine u odborima \u0161kola u kojima se nastava odvija (i) na manjinskom jeziku i pismu;<\/strong><\/p>\n

4. Ministarstvu uprave, da \u00a0pripremi \u00a0izmjene \u00a0zakona \u00a0kojima \u00a0bi \u00a0se \u00a0uspostavio \u00a0prikladni pravni <\/strong>mehanizam za slu\u010daj kada jedinice lokalne samouprave ne provode obveze iz Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH;<\/strong><\/p>\n

5. Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, da izradi akcijski plan postavljanja dvojezi\u010dnih plo\u010da s nazivima naseljenih mjesta u jedinicama koje su statutima predvidjele ostvarivanje ovog prava;<\/strong><\/p>\n

6. Jedinicama lokalne \u00a0i podru\u010dne \u00a0(regionalne) \u00a0samouprave, \u00a0da \u00a0manjinskim\u00a0 vije\u0107ima \u00a0osiguravaju sredstva za obavljanje https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativnih poslova, aktivnosti utvr\u0111ene programom rada vije\u0107a te prostor za rad;<\/strong><\/p>\n

7. Hrvatskoj radioteleviziji, da osnuje redakciju za nacionalne manjine;<\/strong><\/p>\n

8. Hrvatskoj radioteleviziji, da odr\u017eava redovne konzultativne sastanke s predstavnicima Savjeta za nacionalne manjine.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n

Diskriminacija temeljem rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee te nacionalnog podrijetla<\/a><\/p>\n

Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a><\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju i temeljem obrazovanja<\/a><\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U podru\u010dju za\u0161tite nacionalnih manjina dr\u017eave imaju \u0161iroka diskrecijska prava, pa otuda i nejednaki standardi za\u0161tite. U RH su prava nacionalnih manjina normativno ure\u0111ena na vrlo visokoj razini, no njihovo stvarno ostvarivanje ne ovisi samo o Ustavu, me\u0111unarodnim aktima i zakonima, nego i o spremnosti zajednice na njihovo uva\u017eavanje. Na\u017ealost, u dijelu dru\u0161tva i dalje […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":2971,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[432,550,572,629,1830,1885,1903,1836,1844,1853,1288],"class_list":["post-8025","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-nacionalne-manjine","tag-rad-i-zaposljavanje","tag-romska-manjina","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-integracijske-politike","tag-izvjesce2019","tag-jezik-i-pismo","tag-obrazovanje","tag-sloboda-izrazavanja","tag-srpska-manjina","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8025","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8025"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8025\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8952,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8025\/revisions\/8952"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2971"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8025"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8025"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8025"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}