{"id":7985,"date":"2020-04-29T09:12:46","date_gmt":"2020-04-29T07:12:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/en\/?p=7985"},"modified":"2020-09-23T16:28:35","modified_gmt":"2020-09-23T14:28:35","slug":"pravosude","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosude\/","title":{"rendered":"Pravosu\u0111e"},"content":{"rendered":"
\n

U\u010dinkovito i neovisno pravosu\u0111e glavni je mehanizam osiguravanja vladavine prava, kao jedne od najvi\u0161ih ustavnih vrednota RH\u00a0i temeljnih vrijednosti EU, \u010dija se na\u010dela konkretiziraju kroz sudske odluke, stvaraju\u0107i okvir ure\u0111enja demokratskih dru\u0161tava i za\u0161tite temeljnih prava gra\u0111ana.<\/p>\n<\/blockquote>\n

Stoga je povjerenje gra\u0111ana u neovisno i u\u010dinkovito pravosu\u0111e va\u017ean preduvjet ostvarivanju vladavine prava. U pritu\u017ebama pu\u010dkoj pravobraniteljici tijekom 2019. gra\u0111ani su ukazivali na neuskla\u0111enost sudske prakse, \u0161to kod njih naru\u0161ava povjerenje i stvara sumnju u pristranost sudova, a u Izvje\u0161\u0107u EK \u201ePregled stanja u podru\u010dju pravosu\u0111a u EU za 2019.\u201c, RH se nalazi na posljednjem mjestu po percepciji neovisnosti pravosu\u0111a. Iz njega tako\u0111er proizlazi da je u\u010dinkovitost pravosu\u0111a u RH pobolj\u0161ana, \u0161to se ogleda u smanjenju broja nerije\u0161enih predmeta i kra\u0107em trajanju postupaka. Tako\u0111er, iz Izvje\u0161\u0107a predsjednika Vrhovnog suda o radu sudbene vlasti u 2018. razvidno je smanjenje nerije\u0161enih predmeta za 34% u odnosu na 2014., te skra\u0107ivanje trajanja postupaka, \u010dije je prosje\u010dno rje\u0161avanje 2014. iznosilo 157, a 2018. 122 dana. U Izvje\u0161\u0107u EK za RH 2020. isti\u010de se da unato\u010d boljem rje\u0161avanju predmeta starijih od 10 godina i dalje postoji problem dugotrajnosti kaznenih postupaka, ali \u00a0je \u00a0za \u00a0o\u010dekivati \u00a0da \u00a0\u0107e \u00a0ih \u00a0posljednja \u00a0novela \u00a0ZKP-a \u00a0iz \u00a0sije\u010dnja \u00a02020., \u00a0osna\u017eivanjem \u00a0na\u010dela\u00a0 ekonomi\u010dnosti, ubrzati. Ujedno, Ministarstvo pravosu\u0111a navodi da je dugotrajnost sudskih postupaka tek na tre\u0107em mjestu razloga koje gra\u0111ani isti\u010du u predstavkama, a \u0161to potvr\u0111uje i trend smanjenja pritu\u017ebi koje je u tom kontekstu tijekom 2019. zaprimila pu\u010dka pravobraniteljica.<\/p>\n

Usprkos tome, povjerenje gra\u0111ana u pravosu\u0111e u konstantnom je padu, na \u0161to ukazuje i istra\u017eivanje Eurobarometra iz 2019., po kojem \u010dak 76% hrvatskih gra\u0111ana ima negativno mi\u0161ljenje o njegovoj neovisnosti. Kao glavne razloge isti\u010du utjecaj vlade i politi\u010dara na sudbenu vlast te pritisak ekonomskih i ostalih interesnih skupina, \u010dime se ugro\u017eava neovisnost sudaca i utje\u010de na tijek sudskih postupaka. Tako\u0111er, prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, RH se nalazi na 63. mjestu od 180 dr\u017eava, dok je 2018. bila na 60. mjestu, a i u Izvje\u0161\u0107u EK za RH 2020. isti\u010de se potreba poduzimanja intenzivnijih aktivnosti radi smanjenja negativne percepcije korupcije.<\/p>\n

Uzimaju\u0107i u obzir da gra\u0111ani, unato\u010d podatcima koji ukazuju na pobolj\u0161anje u\u010dinkovitosti, i nadalje nemaju povjerenje u pravosu\u0111e, \u0161to je istaknuto i u Izvje\u0161\u0107u EK za RH 2020., potrebno je razviti sustavnu komunikaciju sudova s gra\u0111anima pa je svakako pozitivan iskorak izrada Strate\u0161kog plana Ministarstva pravosu\u0111a 2020.-2022., kojim se planira razvoj komunikacijskih alata radi poticanja transparentnosti pravosudnog sustava u odnosima s gra\u0111anima i medijima, \u0161to je i bila jedna od preporuka pu\u010dke pravobraniteljice u Izvje\u0161\u0107u za 2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

PRITU\u017dBE NA RAD PRAVOSU\u0110A<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Tijekom 2019. zaprimili smo 219 pritu\u017ebi iz podru\u010dja pravosu\u0111a, \u0161to je za 22,06% manje nego 2018. Od tog broja, 84 su se odnosile na rad sudova, \u0161to je zna\u010dajnije smanjenje od \u010dak 33,86%. Smanjenje pritu\u017ebi zabilje\u017eila je i Uprava za organizaciju pravosu\u0111a MP sa zaprimljenih 1.309 predstavki, \u0161to je 19,74% manje nego u 2018. Od toga je 1.013 ocijenjeno neosnovanima, dok su tri bile osnovane, a naj\u010de\u0161\u0107i razlozi obra\u0107anja bili su nezadovoljstvo na\u010dinom vo\u0111enja sudskog postupka i donesenim\u00a0 odlukama, dok se tek na tre\u0107em mjestu navodila dugotrajnost.<\/p>\n

Uz to, u pritu\u017ebama pu\u010dkoj pravobraniteljici se ukazivalo na neuskla\u0111enost sudske prakse, kao i nedostatno obrazlo\u017eene odluke koje ne otklanjaju sumnju u postojanje samovolje ili arbitrarnosti pri njihovom dono\u0161enju. Iz pritu\u017ebi na rad i pona\u0161anje sudaca te na na\u010din vo\u0111enja postupaka i dono\u0161enja odluka, razvidno je rastu\u0107e nepovjerenje u njihovu zakonitost i bojazan od korupcije.<\/p>\n

U 2019. pu\u010dka pravobraniteljica je zaprimila 82 pritu\u017ebe na rad dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, \u0161to je 6,49% vi\u0161e nego u 2018., radi neobavje\u0161tavanja gra\u0111ana o poduzetom povodom njihove prijave. S druge strane, MP je zaprimilo oko 30% manje pritu\u017ebi nego u 2018., a provodilo je nadzor samo nad financijsko-materijalnim poslovanjem, dok \u0107e cjeloviti nadzor nad obavljanjem poslova dr\u017eavnoodvjetni\u010dke uprave mo\u0107i obavljati nakon izbora pravosudnih inspektora iz reda dr\u017eavnih odvjetnika i zamjenika, u skladu s Pravilnikom koji je stupio na snagu u studenom 2019.<\/p>\n

Na rad odvjetnika i HOK-a zaprimljene su tek tri pritu\u017ebe, 75% manje u odnosu na 2018., dok je MP zaprimilo sedam pritu\u017ebi na rad odvjetnika te jednu predstavku na rad HOK-a. Pred Disciplinskim tu\u017eiteljstvom HOK-a zaprimljene su 502 prijave, odnosno 23,90% manje nego u 2018., a donesene su 73 presude kojima je utvr\u0111ena disciplinska odgovornost zbog te\u017ee povrede du\u017enosti i ugleda odvjetni\u0161tva, od \u010dega je u 11 predmeta izre\u010dena disciplinska mjera gubitka prava na obavljanje odvjetni\u0161tva.<\/p>\n

Zaprimljena je samo jedna pritu\u017eba na rad javnih bilje\u017enika, zbog samovoljnog i netransparentnog odre\u0111ivanja javnobilje\u017eni\u010dke naknade u ostavinskom postupku. MP je zaprimilo 18 pritu\u017ebi, a samo je u jednom predmetu izvr\u0161en neposredni nadzor rada javnog bilje\u017enika te je zapisnik o utvr\u0111enom \u010dinjeni\u010dnom stanju dostavljen nadle\u017enom ODO-u na daljnji postupak. Dodatno, budu\u0107i da na Lastovu od 2016. nema javnobilje\u017eni\u010dke slu\u017ebe za ovjeravanje potpisa, rukopisa i prijepisa, pu\u010dka pravobraniteljica je MP-u i Hrvatskoj javnobilje\u017eni\u010dkoj komori preporu\u010dila da \u0161to prije koordinirano pristupe rje\u0161avanju ovog problema, te je slijedom toga MP zatra\u017eilo mi\u0161ljenje i prijedlog HJBK.<\/p>\n

 <\/p>\n

BESPLATNA PRAVNA POMO\u0106<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Pravo na besplatnu pravnu pomo\u0107 preduvjet je za ostvarivanje prava na pravi\u010dno su\u0111enje i djelotvoran pravni lijek te doprinosi ja\u010danju povjerenja u jednakost pristupa pravosu\u0111u, zbog \u010dega dr\u017eava \u00a0mora \u00a0osigurati \u00a0u\u010dinkovit \u00a0sustav \u00a0koji \u00a0gra\u0111anima \u00a0lo\u0161ijeg \u00a0imovnog \u00a0stanja \u00a0omogu\u0107uje\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0pravovremenu pravnu za\u0161titu. Suprotno tome, ve\u0107 godinama u izvje\u0161\u0107ima\u00a0 Hrvatskom\u00a0 saboru upozoravamo na njegovu nedovoljnu u\u010dinkovitost, jer zbog nedostatnog financijskog izdvajanja za pru\u017eatelje i nedovoljne informiranosti gra\u0111ana, ne osigurava svoju temeljnu svrhu ostvarenja jednakosti svih gra\u0111ana pred zakonom.<\/p>\n

Tijekom 2019. pu\u010dka pravobraniteljica je zaprimila 50% vi\u0161e pritu\u017ebi nego 2018. zbog (ne)ostvarivanja BPP-a, radi pote\u0161ko\u0107a prilikom anga\u017eiranja odvjetnika i dugotrajnosti rje\u0161avanja zahtjeva za sekundarnom BPP. Do toga dolazi jer pojedini upravni odjeli u \u017eupanijama (UO\u017d) nepravovremeno rje\u0161avaju zahtjeve, ali i gra\u0111ani, zbog neinformiranosti, prekasno predaju zahtjeve pa u me\u0111uvremenu proteknu rokovi za podno\u0161enje prigovora, \u017ealbe, tu\u017ebe ili drugih sredstava pravne za\u0161tite. Unato\u010d preporukama o potrebi ve\u0107e dostupnosti informacija o BPP-u, mogu\u0107e ih je prona\u0107i isklju\u010divo na mre\u017enim stranicama MP-a i pru\u017eatelja, ali mnogo potencijalnih korisnika BPP-a ne koristi internet kao primarni izvor informiranja, pa ih je potrebno intenzivnije informirati medijima i letcima u javnopravnim tijelima.<\/p>\n

Kao i ranijih godina, MP po \u017ealbama na rje\u0161enja o BPP-u ne postupa u zakonskom roku od osam dana. Tijekom 2019. zaprimili smo pritu\u017ebu u kojoj se navodi da je zbog dugotrajnosti postupanja MP-a po njegovoj \u017ealbi, pritu\u017eitelj pred Upravnim sudom pokrenuo postupak radi \u201e\u0161utnje uprave\u201c, jer je morao samostalno platiti parni\u010dne tro\u0161kove u sudskom postupku, \u010dime je dovedena u pitanje njegova egzistencija.<\/p>\n

U pritu\u017ebama gra\u0111ani isti\u010du i problem odre\u0111ivanja odvjetnika u sustavu sekundarne BPP zbog neujedna\u010denosti postupanja UO\u017d-a. Naime, neki uredi zahtijevaju da gra\u0111ani dostave suglasnost odvjetnika koji \u0107e ih zastupati, dok pojedini odvjetnika imenuju rje\u0161enjem o odobravanju BPP. Nerijetko odvjetnici odbijaju stranke upu\u0107ene kroz sustav BPP-a, osobito u predmetima koji se vode na podru\u010djima izvan sjedi\u0161ta njihovog ureda, jer im se ne ispla\u0107uju putni tro\u0161kovi. Sve manje odvjetnika je voljno biti na popisu HOK-a za pru\u017eanje sekundarne pravne pomo\u0107i, pa ju tako u \u010ditavoj Zadarskoj \u017eupaniji, koja ima vi\u0161e od 170.000 stanovnika, pru\u017ea samo sedam odvjetnika. Jedan od razloga za to je i nizak iznos vrijednosti boda na temelju kojeg se utvr\u0111uje naknada za pru\u017eenu BPP, pa iako je u 2019. pove\u0107ana s pet na sedam kuna i dalje je ni\u017ea od iznosa redovne odvjetni\u010dke tarife, koja iznosi 10 kuna.<\/p>\n

I nadalje su prisutne pote\u0161ko\u0107e u financiranju pru\u017eatelja primarne BPP zbog neadekvatnog sustava dodjele sredstava. Iako se u posljednje dvije godine natje\u010daj raspisuje u zakonskom roku, do njegovog okon\u010danja i kona\u010dne isplate pro\u0111e i po nekoliko mjeseci, tijekom kojih pru\u017eatelji nemaju nikakvu financijsku potporu te su prisiljeni reducirati aktivnosti. Takva situacija otegotna je za korisnike, osobito ako se uzme u obzir podatak iz izvje\u0161\u0107a MP o ostvarivanju prava na BPP i utro\u0161ku sredstava, iz kojeg je razvidno da udruge i pravne klinike pru\u017eaju vi\u0161e od 80% primarne BPP. Stoga je potrebno osmisliti u\u010dinkovitiji okvir dodjele financijskih sredstava pru\u017eateljima, primjerice vi\u0161egodi\u0161njim programskim financiranjem, \u0161to kontinuirano isti\u010demo u izvje\u0161\u0107ima.<\/p>\n

 <\/p>\n

PODR\u0160KA \u017dRTVAMA I SVJEDOCIMA U KAZNENIM POSTUPCIMA<\/strong><\/p>\n

Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije razvoja sustava podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima u RH od 2016. do 2020. usvojen je tek u sije\u010dnju 2019., pa pojedine mjere jo\u0161 nisu za\u017eivjele. Primjerice, nisu osnovani odjeli za podr\u0161ku na preostalim \u017eupanijskim sudovima, no prema podatcima MP-a, u 2020. predvi\u0111eno je njihovo osnivanje u Karlovcu, Vara\u017edinu, Puli, \u0160ibeniku i Slavonskom Brodu, kao i na Op\u0107inskom Kaznenom sudu u Zagrebu, Op\u0107inskom sudu u Splitu i Op\u0107inskom prekr\u0161ajnom sudu u Zagrebu. O osnivanju odjela u dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima nemamo saznanja, iako smo o njihovoj va\u017enosti ukazivali preporukama u ranijim izvije\u0161\u0107ima.<\/p>\n

Zakonodavni okvir uskla\u0111en je s Direktivom 2012\/29\/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i za\u0161titu \u017ertava kaznenih djela, i \u017ertvama formalno jam\u010di \u0161irok spektar prava, no u praksi jo\u0161 nisu postignuti zadovoljavaju\u0107i standardi podr\u0161ke i za\u0161tite. Me\u0111utim, tijela kaznenog progona i sudovi primarno su usmjereni na okrivljenikova prava, dok se u dovoljnoj mjeri ne uva\u017eavaju \u017ertve, s obzirom da povreda njihovih prava nema gotovo nikakvog zna\u010daja za ishod kaznenog postupka, a \u010desto se ne razumiju ni njihove potrebe. Pritom se \u017ertve, gotovo u pravilu, vi\u0161estruko ispituje, \u010dime su ponovo izlo\u017eene emocionalnoj i psiholo\u0161koj traumi. O imovinskopravnom zahtjevu za naknadu nematerijalne \u0161tete gotovo nikada se ne odlu\u010duje u kaznenom postupku, ve\u0107 se \u017ertve upu\u0107uje u parnicu, ne vode\u0107i ra\u010duna da novi postupak predstavlja ponovnu traumu i\u00a0 uzrokuje dodatne tro\u0161kove, s obrazlo\u017eenjem da bi to odugovla\u010dilo kazneni postupak, iako bi do odluke, u praksi, bilo potrebno provesti samo jo\u0161 nekoliko ro\u010di\u0161ta.<\/p>\n

Predkazneni postupci i istrage traju predugo, ro\u010di\u0161ta za prvu raspravu nakon podizanja optu\u017enica \u010desto se ne zakazuju mjesecima, a uobi\u010dajeno je da izme\u0111u dva raspravna ro\u010di\u0161ta pro\u0111e i nekoliko mjeseci, dok postupci nerijetko traju i godinama. Procesni instrumenti za osiguranje u\u010dinkovitog postupka pred dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvom i sudom u praksi se ne pokazuje djelotvornim pravnim sredstvom, o \u010demu smo op\u0161irnije pisali u Izvje\u0161\u0107u za 2018. Primjerice, neprihvatljivo je da Op\u0107inski sud u Splitu nije pravomo\u0107no zavr\u0161io kazneni postupak koji je zapo\u010deo 2005. godine.<\/p>\n

Prema podatcima iz Izvje\u0161\u0107a predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2018., prosje\u010dno vrijeme rje\u0161avanja op\u0107inskih kaznenih prvostupanjskih predmeta je 626 dana. \u017dupanijski kazneni predmeti u prvom se stupnju prosje\u010dno rje\u0161avaju 343, a u drugom 111 dana. Podatci za predmete ratnih zlo\u010dina osobito zabrinjavaju, pogotovo iz perspektive \u017ertava koje godinama \u010dekaju pravdu, jer je prosje\u010dno vrijeme rje\u0161avanja 5.156 dana, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u dijelu o civilnim \u017ertvama rata. Naime, jedno od osnovnih na\u010dela kaznenog \u00a0postupka \u00a0jest \u00a0obveza suda odlu\u010diti o optu\u017ebi u razumnom roku, vode\u0107i ga bez odugovla\u010denja i skrbe\u0107i o pravima i interesima \u017ertve kaznenog djela, uz du\u017enost onemogu\u0107avanja svake zlouporabe prava koja pripadaju strankama i Prava \u017ertava i svjedoka nisu u znatnijoj mjeri unaprije\u0111ena dosada\u0161njim izmjenama ZKP-a, kojih je bilo osam, zbog \u010dega, ali i ostalih problema u njegovoj primjeni, bi trebalo razmotriti izradu novog zakona, koji bi kazneni postupak u\u010dinio jednostavnijim, br\u017eim i u\u010dinkovitijim, ali ne nau\u0161trb prava okrivljenika i \u017ertava.<\/p>\n

U Izvje\u0161\u0107u EK za RH 2019., ukazuje se da je unato\u010d uo\u010denim pobolj\u0161anjima u kontekstu trajanja sudskih postupaka i nadalje potrebno pobolj\u0161ati njihovu kvalitetu i u\u010dinkovitost. S time u skladu je posljednja novela ZKP-a, kojom se uskla\u0111ivalo doma\u0107e kazneno procesno zakonodavstvo s pravnom ste\u010devinom EU, koja je obuhvatila i osna\u017eivanje na\u010dela ekonomi\u010dnosti i ubrzanja kaznenog postupka. Izmjenama su obuhva\u0107eni svi stadiji postupka, a osobito je va\u017eno \u0161to je sudu dana mogu\u0107nost da se u ponovljenim su\u0111enjima iskazi ranije ve\u0107 ispitanih i konfrontiranih svjedoka pro\u010ditaju, a ne da se, kao do sada, ponovo pozivaju ukoliko stranke nisu suglasne s \u010ditanjem, \u0161to je odugovla\u010dilo postupke, ali i dodatno viktimiziralo \u017ertve i o\u0161te\u0107enike kaznenih djela. No, tek ostaje za vidjeti u kojoj \u0107e mjeri ove izmjene uistinu ubrzati kazneni postupak i smanjiti retraumatizaciju \u017ertava, s obzirom da su stupile na snagu po\u010detkom 2020.<\/p>\n

I nadalje u praksi tijelo koje provodi pojedina\u010dnu procjenu potrebe \u017ertve \u010desto ne sura\u0111uje s tijelima, ustanovama, OCD-ima i odjelima za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima u \u017eupanijskim sudovima, a u redovnom \u00a0Programu \u00a0obrazovanja \u00a0Pravosudne \u00a0akademije \u00a0za \u00a0pravosudne \u00a0du\u017enosnike \u00a0nisu odr\u017eavane edukacije o pravu \u017ertava\/svjedoka i senzibiliziranju za njihove potrebe, nego samo o temama koje se u \u0161irem smislu odnose na ovo podru\u010dje. Rezultat toga je krajnje formaliziran pristup koji u fokusu nema osobu kao \u017ertvu, sa svim njenim posebnim zna\u010dajkama i karakteristikama te intenzitetu i vrsti kaznenog djela, zbog \u010dega tijela koja provode pojedina\u010dnu procjenu potreba \u017ertve za za\u0161titom naj\u010de\u0161\u0107e zaklju\u010duju kako ne postoji rizik od nano\u0161enja \u0161tete i\/ili dodatne traumatizacije, i sukladno tome ne predla\u017eu i\/ili ne provode odgovaraju\u0107e posebne mjere za\u0161tite.<\/p>\n

Nastavljen je program MP-a \u201eMre\u017ea podr\u0161ke i suradnje za \u017ertve i svjedoke kaznenih djela\u201c u \u017eupanijama u kojima nisu osnovani odjeli za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima, koji provodi deset OCD- a koji su i ove godine postigli zavidne rezultate, no i susreli se s brojnim pote\u0161ko\u0107ama, primjerice, gotovo niti na jednom sudu koji sudjeluje u provedbi programa nema stalno osigurane zasebne prostorije za svjedoke\/\u017ertve. Ipak, ovakvi programi ne predstavljaju kvalitativni iskorak u razvoju sustava podr\u0161ke, \u0161to smo detaljnije obrazlo\u017eili u Izvje\u0161\u0107u za 2018. Stoga bi fokus trebalo usmjeriti na daljnju institucionalizaciju sustava osnivanjem novih odjela za podr\u0161ku, a OCD-e bi trebalo uklju\u010diti kroz programe i aktivnosti usmjerene ka dodatnim i specijalisti\u010dkim oblicima podr\u0161ke, ciljanom i integriranom potporom za \u017ertve s posebnim potrebama, uklju\u010duju\u0107i potporu i savjetovanje nakon zavr\u0161etka kaznenog postupka.<\/p>\n

Po\u0161tivanja svih prava i digniteta \u017ertava i dalje nije na primjerenoj razini, a potrebe \u017ertava i svjedoka u kaznenim postupcima nadilaze mogu\u0107nosti postoje\u0107eg sustava. Ova prava nisu u znatnijoj mjeri unaprijedile dosada\u0161nje izmjene i dopune ZKP-a, kojih je bilo osam, zbog \u010dega, ali i ostalih problema u njegovoj primjeni, bi trebalo razmotriti izradu novog zakona, koji bi kazneni postupak u\u010dinio jednostavnijim, br\u017eim i u\u010dinkovitijim, ali ne nau\u0161trb prava okrivljenika i \u017ertava.<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n

1. Ministarstvu pravosu\u0111a, da:<\/strong><\/p>\n

– putem medija, javnih promotivnih aktivnosti i letaka, informira gra\u0111ane o mogu\u0107nostima ostvarivanja besplatne pravne pomo\u0107i;<\/strong><\/p>\n

– izradi model vi\u0161egodi\u0161njeg programskog financiranja pru\u017eatelja primarne pravne pomo\u0107i.<\/strong><\/p>\n

2. Hrvatskoj odvjetni\u010dkoj \u00a0komori, \u00a0da \u00a0a\u017eurira \u00a0liste \u00a0odvjetnika \u00a0na \u00a0podru\u010djima \u00a0JLP(R)S \u00a0za \u00a0pru\u017eanje sekundarne besplatne pravne pomo\u0107i;<\/strong><\/p>\n

3. Ministarstvu pravosu\u0111a, da osnuje odjele za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima na sudovima na kojima jo\u0161 nisu ustrojeni.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

SUDSKA ZA\u0160TITA OD DISKRIMINACIJE<\/strong><\/p>\n

Iako gra\u0111ani za\u0161titu od diskriminacije mogu ostvariti u raznim vrstama sudskih postupaka, s obzirom na vrste tu\u017ebenih zahtjeva, gra\u0111anski im postupci naj\u010de\u0161\u0107e pru\u017eaju najprimjereniju satisfakciju. Me\u0111utim, jo\u0161 uvijek nizak broj usvajaju\u0107ih, ali i pravomo\u0107nih presuda, ukazuje na njihovu nedovoljnu iskori\u0161tenost. S druge strane, unato\u010d najve\u0107em ukupnom broju prekr\u0161ajnih predmeta, kao i osu\u0111uju\u0107ih presuda, nerijetko je rije\u010d o odlukama upitne specijalne i generalne prevencije, bez adekvatne satisfakcije o\u0161te\u0107enika. Stoga je potrebno nastaviti ja\u010dati stru\u010dne kapacitete svih sudionika sudskih postupaka vezanih uz diskriminaciju te podizati razinu svijesti gra\u0111ana o njezinoj zabrani.<\/p>\n

Gra\u0111anski predmeti<\/strong><\/p>\n

\"\"\u00a0Tijekom 2019. sudovi su postupali u gotovo jednakom broju gra\u0111anskih predmeta vezanih uz diskriminaciju kao u 2018., njih 187, ali ih je manje pravomo\u0107nih te je broj usvajaju\u0107ih presuda smanjen za gotovo polovicu. Od 48 pravomo\u0107nih predmeta, u samo \u0161est je usvojen tu\u017ebeni zahtjev, dok je u 26 odbijen, a 16 predmeta okon\u010dano je na drugi na\u010din.<\/p>\n

Me\u0111u njima su i oni u kojima su se stranke nagodile, \u0161to iako \u00a0predstavlja \u00a0odre\u0111enu \u00a0satisfakciju \u00a0tu\u017eiteljima, \u00a0ipak nema preventivno djelovanje na konkretnog i potencijalne po\u010dinitelje diskriminacije. Pritom, iz statisti\u010dkih podatka MP-a nije razvidan broj sudskih nagodbi u ovim predmetima niti su nam sve dostupne, pa nije mogu\u0107e ocijeniti koliko \u010desto su stranke motivirane negativnim publicitetom, financijskim ili drugim razlozima za mirno okon\u010danje spora, \u0161to bi doprinijelo i boljoj prevenciji diskriminacije.<\/p>\n

Postupci i dalje uglavnom traju preko 12 mjeseci, zbog \u010dega je najve\u0107i broj predmeta prenesen izprethodnih godina, a prema podatcima MP-a niti u 2019. nije podnesena ni jedna udru\u017ena tu\u017eba. Postupci se naj\u010de\u0161\u0107e pokre\u0107u radi diskriminacije temeljem dru\u0161tvenog polo\u017eaja i \u010dlanstva u sindikatu, nakon \u010dega slijede invaliditet, spol, dob, bra\u010dni i obiteljski status, dok su ostale diskriminacijske\u00a0 osnove\u00a0 manje\u00a0 zastupljene. Iako\u00a0 \u00a0je\u00a0 \u00a0vjerojatnost\u00a0 \u00a0povezanosti\u00a0 \u00a0nepovoljnog\u00a0 \u00a0postupanja\u00a0 \u00a0s diskriminacijskom osnovom primarni uvjet utvr\u0111enja diskriminacije, u nekim tu\u017ebama se osnove i dalje ne navode ili tu\u017eitelji ne uspijevaju prebaciti teret dokazivanja na tu\u017eenika, smatraju\u0107i da je ve\u0107 njihova karakteristika, vezana uz neku osnovu, dostatan dokaz da su diskriminirani. Isto tako, niti postojanje visokog stupnja animoziteta izme\u0111u tu\u017eitelja i tu\u017eenika ne predmnijeva osnovanost tu\u017ebenog zahtjeva radi diskriminacije, ukoliko postupanje tu\u017eenika nije uvjetovano niti jednom diskriminacijskom osnovom. Ukoliko je u takvim slu\u010dajevima rije\u010d o mobingu, a ne diskriminaciji, tu\u017ebeni zahtjev \u0107e biti odbijen ako je postavljen na utvr\u0111enje i otklanjanje diskriminatornog postupanja. Osim toga, neki tu\u017eitelji podnose alternativni tu\u017ebeni zahtjev radi naknade neimovinske \u0161tete zbog povrede prava osobnosti, \u0161to iako mo\u017ee doprinijeti uspjehu u sporu, ukazuje i na dvojbe koje mogu biti uvjetovane neizvjesno\u0161\u0107u dokaznog postupka, ali i primjenom relevantnih propisa.<\/p>\n

Stoga je nu\u017ean nastavak redovnih edukacija odvjetnika i sudaca koji postupaju u predmetima vezanim uz diskriminaciju, koje \u0107e pratiti razvoj hrvatskog i europskog antidiskriminacijskog prava te prevenirati ili svesti na minimum odbijanje tu\u017ebenih zahtjeva zbog nedovoljnog poznavanja okvira i kriterija utvr\u0111enja diskriminacije. Preporuka za edukacijom je bitna jer iza svakog izgubljenog sudskog postupka ostaje tu\u017eitelj s nerijetko visokim parni\u010dnim tro\u0161kovima, koji su se mogli otkloniti pravovremenom i ispravnom ocjenom jesu li mu i koja prava povrije\u0111ena te adekvatnim postavljanjem tu\u017ebenog zahtjeva.<\/p>\n

Tu\u017eitelji uglavnom navode da ih diskriminiraju poslodavci, nerijetko pri otkazivanju ili neproduljivanju radnog odnosa, \u0161to ih \u010desto financijski ugro\u017eava, negativno utje\u010de na njihovo zdravstveno stanje te se osje\u0107aju podcijenjeno, poni\u017eeno i degradirano. Pritom im gubitak sudskog spora dodatno ote\u017eava ionako te\u0161ke \u017eivotne prilike. Iako se prije tra\u017eenja sudske za\u0161tite \u010desto prvo obra\u0107aju poslodavcu, odnosno povjereniku za za\u0161titu dostojanstva, tako ne uspijevaju ostvariti svoja prava, \u0161to otvara pitanje u\u010dinkovitosti ovog instituta, odnosno stru\u010dnosti i neovisnosti povjerenika. Osim toga, u postupku pred poslodavcem nije dovoljno poduzeti samo odre\u0111ene mjere, ve\u0107 sve \u0161to je potrebno i objektivno mogu\u0107e radi za\u0161tite dostojanstva radnika, \u0161to poslodavac treba sa sigurno\u0161\u0107u dokazati u sudskom postupku, kao \u0161to je navedeno u pojedinim presudama.<\/p>\n

U odnosu na vrste tu\u017ebenih zahtjeva, naj\u010de\u0161\u0107e tra\u017ee utvr\u0111enje diskriminacije, a ne\u0161to rje\u0111e njezinu zabranu ili otklanjanje te naknadu uglavnom neimovinske \u0161tete radi povrede prava osobnosti.<\/p>\n

Visina naknade \u0161tete treba osigurati satisfakciju \u017ertvi, imati dru\u0161tveno zna\u010denje te poslati poruku prema tom i potencijalnim po\u010diniteljima da \u0107e protupravno postupanje biti sankcionirano, \u0161to je u skladu s pravom EU da sankcije u diskriminacijskim postupcima trebaju biti odvra\u0107aju\u0107e. Stoga ovisno o te\u017eini povrede, tu\u017ebeni zahtjevi radi naknade neimovinske \u0161tete variraju te tu\u017eitelji sve \u010de\u0161\u0107e potra\u017euju isplatu vi\u0161ih od uobi\u010dajeno dosu\u0111ivanih iznosa od\u0161tete. Pritom je nu\u017eno da svaki zahtjev, naro\u010dito onaj koji predstavlja\u00a0 iskorak od uobi\u010dajene prakse, bude obrazlo\u017een \u00a0i utemeljen na \u010dinjenicama, kako ne bi bio potpuno ili djelomi\u010dno odbijen. Iako u sudskoj praksi nema znatnih odstupanja, njezin razvoj je u svakom, pa i u ovom, pravnom podru\u010dju neizbje\u017ean te su u odnosu na ranije naj\u010de\u0161\u0107e dosu\u0111ivane naknade \u0161tete od 20.000,00 do30.000,00 kuna, tijekom 2019. \u010de\u0161\u0107e dosu\u0111ivani iznosi od 50.000,00 odnosno 55.000,00 kuna. Pritom, pozitivna promjena sudske prakse nije isklju\u010divo u dosu\u0111enoj visini naknade \u0161tete, ve\u0107 u primjeni kriterija temeljem kojih sankcija tu\u017eeniku mora biti proporcionalna, primjerena i odvra\u0107aju\u0107a kako bi pru\u017eila satisfakciju \u017ertvi i preventivno djelovala na konkretnog i potencijalne po\u010dinitelje diskriminacije.<\/p>\n

Upravni sporovi<\/strong><\/p>\n

Javnopravna tijela u upravnom postupku primjenjuju niz zakona, propisa te op\u0107ih akata, ovisno o upravnoj stvari, istovremeno vode\u0107i ra\u010duna o primjeni na\u010dela jednakosti, odnosno zabrane diskriminacije, kao jednom od temeljnih ljudskih prava. Da su tu\u017eitelji s time sve bolje upoznati pokazuje \u0161iroka lepeza upravnih postupaka u kojima isti\u010du da su bili diskriminirani, primjerice prilikom utvr\u0111ivanja obveze pla\u0107anja poreza na promet nekretnina, stavljanja slu\u017ebenika na raspolaganje, imenovanja javnog bilje\u017enika, te\u017ee povrede slu\u017ebene du\u017enosti i sli\u010dno.<\/p>\n

Iz raspolo\u017eivih sudskih odluka je razvidno da se upravni sud u takvim sporovima obrazlo\u017eeno o\u010dituje na navode tu\u017eitelja o diskriminaciji, neovisno o ocjeni njihove (ne)osnovanosti, ujedno daju\u0107i op\u0107u pravnu informaciju o primjeni ZSD-a. O va\u017enosti primjene na\u010dela jednakosti u upravnom postupku govori presuda kojom je upravni sud poni\u0161tio rje\u0161enje javnopravnog tijela zbog izostanka o\u010ditovanja na prigovor tu\u017eitelja o nejednakom postupanju i instruirao ga da, ukoliko se tu\u017eitelj pozove na diskriminaciju, tu\u017eenik o tome mora iznijeti pravno prihvatljive razloge, \u0161to podrazumijeva primjenu antidiskriminacijskog zakonodavstva.<\/p>\n

Stoga je redovna edukacija o zakonodavnom i institucionalnom okviru za suzbijanje diskrimina cije potrebna, ne samo za suce i odvjetnike, ve\u0107 i za slu\u017ebenike u tijelima JLP(R)S te rukovode\u0107e dr\u017eavne slu\u017ebenike koji, postupaju\u0107i u upravnim postupcima, tako\u0111er primjenjuju propise iz ovog pravnog podru\u010dja. Primjerice, tu\u017eba je usvojena nakon ocjene suda da je utvr\u0111enom obvezom pla\u0107anja poreza na promet nekretnine, ste\u010dene temeljem ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju izme\u0111u majke i k\u0107eri, tu\u017eiteljica diskriminirana temeljem obiteljskog statusa u ostvarivanju prava na mirno u\u017eivanje vlasni\u0161tva. Pritom je upravni sud obrazlo\u017eio primjenu ZSD-a te pravne ste\u010devine EU na konkretan slu\u010daj, potvr\u0111uju\u0107i primjenu antidiskrimincijskog zakonodavstva u upravnim sporovima.<\/p>\n

Pou\u010davanjem stranaka o njihovim pravima, pozivaju\u0107i se na relevantnu praksu ESLJP-a i Suda EU, upravni sud pribli\u017eava europsko antidiskriminacijsko zakonodavstvo upravnim sporovima, pozitivno djeluju\u0107i na kvalitetu nacionalne sudske prakse. Me\u0111utim, jednako kao i u gra\u0111anskim predmetima, i u njima i dalje ima zahtjeva u kojima se tu\u017eitelji tek pau\u0161alno pozivaju na diskriminaciju, smatraju\u0107i da je njome obuhva\u0107en bilo koji oblik nepovoljnog postupanja, bez identificiranja diskriminacijske osnove te dokazivanja njezine vjerojatnosti. U takvim sporovima naj\u010de\u0161\u0107e izostaje pozivanje tu\u017eitelja na ZSD ili drugi propis pa je nu\u017eno nastaviti razvijati sudsku praksu te kroz obrazlo\u017eenja presuda upravnih sudova educirati stranke o zakonskim okvirima i definiciji diskriminacije.<\/p>\n

Prekr\u0161ajni predmeti<\/strong><\/p>\n

U usporedbi s 2018. pove\u0107an je broj prekr\u0161ajnih predmeta vezanih uz diskriminaciju. Prema podatcima MP-a, 81 predmet prenesen je iz prethodnih godina, 106 je novozaprimljenih te 61 zaprimljen po Zakonu o podru\u010djima i sjedi\u0161tima sudova. Najvi\u0161e postupaka pokrenuto je zbog uznemiravanja (85) te spolnog uznemiravanja (5) iz ZSD-a. Pored 90 predmeta pokrenutih po ZSD- u, zbog prekr\u0161aja po drugim propisima vo\u0111ena su 22 postupka.<\/p>\n

Nacionalno podrijetlo je, kao i prethodnih godina, uvjerljivo naj\u010de\u0161\u0107a diskriminacijska osnova, koja je motiv po\u010dinjenja prekr\u0161aja u 94 postupka (38%), me\u0111u kojima su 44 novozaprimljena predmeta. Slijede rasa ili etni\u010dka pripadnost ili boja ko\u017ee (32) te spol (32), koje su za\u0161ti\u0107ene prekr\u0161ajima propisanim ZSD-om, pri \u010demu je spol, uz ZSD, osnova diskriminatornog postupanja i po Zakonu o ravnopravnosti spolova, na koji se odnosi 10 od navedena 32 postupka.<\/p>\n

U manjem broju prekr\u0161ajnih predmeta osnove su bile dru\u0161tveni polo\u017eaj (13), spolna orijentacija (10), vjera (8), politi\u010dko ili drugo uvjerenje (7), rodni identitet ili rodno izra\u017eavanje (7), zdravstveno stanje (2) te bra\u010dni ili obiteljski status (1). Pravomo\u0107no je rije\u0161en 101 predmet, od \u010dega je 67 zavr\u0161en osu\u0111uju\u0107om presudom, dok je osloba\u0111aju\u0107a donesena u samo 21 predmetu, a 13 postupaka rije\u0161eno je na drugi na\u010din. Nov\u010dana kazna i dalje je naj\u010de\u0161\u0107a sankcija, koja je izre\u010dena u 90% presuda, a u preostalima je okrivljeniku izre\u010den rad za op\u0107e dobro te u jednom kazna zatvora.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Po\u010dinitelj i o\u0161te\u0107enik u ovim predmetima \u010desto se poznaju, bilo da se radi o povr\u0161nom poznanstvu, susjedskim ili partnerskim odnosima, prilikom kojih okrivljenik koristi za\u0161ti\u0107enu\u00a0 osnovu\u00a0 o\u0161te\u0107enog\u00a0 \u00a0da \u00a0bi \u00a0ga uvrijedio ili ponizio, a \u010dinjeni\u010dne okolnosti \u010desto se doga\u0111aju u kontekstu neprimjerenog pona\u0161anja u alkoholiziranom stanju \u00a0vikanjem \u00a0i\/ili\u00a0 vrije\u0111anjem. Nedvojbeno je da takav oblik pona\u0161anja nije dru\u0161tveno prihvatljiv, no u dokaznom bi postupku trebalo pa\u017eljivo ocijeniti kontekst, kao i subjektivni osje\u0107aj kod o\u0161te\u0107enika, kako pojedina \u00a0postupanja \u00a0koja nisu \u00a0primarno diskriminatorna \u00a0ne \u00a0bi \u00a0bila \u00a0tako \u00a0pravno kvalificirana.<\/p>\n

Osim\u00a0 toga,\u00a0 sve\u00a0 su\u00a0 \u010de\u0161\u0107i prekr\u0161aji po\u010dinjeni putem dru\u0161tvenih mre\u017ea, kada se okrivljenik na uvredljiv ili poni\u017eavaju\u0107i na\u010din izra\u017eava o pojedincima ili pripadnicima odre\u0111ene skupine u komentarima na tu\u0111im ili u svojim objavama, \u00a0a \u00a0karakterizira \u00a0ih \u00a0neosobna \u00a0priroda \u00a0i usmjerenost \u00a0prema \u00a0manjinskim \u00a0dru\u0161tvenim skupinama. Tako\u0111er, u nekim slu\u010dajevima spolno nasrtljivo postupanje okarakterizirano je kao uznemiravanje temeljem spola sukladno \u010dl. 25. ZSD-a, iako bi ono, imaju\u0107i u vidu na\u010din postupanja po\u010dinitelja, trebalo biti kvalificirano kao spolno uznemiravanje iz \u010dl. 26. ZSD-a ili \u010dak kao kazneno djelo. Naime, razlika izme\u0111u prekr\u0161aja uznemiravanja po osnovi spola i spolnog uznemiravanja jest u okolnosti da se kod posljednjeg radi o ne\u017eeljenom postupanju seksualne naravi. Pored ovih prekr\u0161aja, postoji i kazneno djelo spolnog uznemiravanja, kojim se ne\u017eeljeno pona\u0161anje spolne naravi procesuira jer je po\u010dinjeno prema posebno ranjivim osobama. Primjerice, u jednom predmetu po\u010dinitelj je u tramvaju maloljetnici stavio ruku izme\u0111u bedara, u drugome je nastavnik poslao video eksplicitnog sadr\u017eaja u\u010denici u srednjoj \u0161koli, a sud je smatrao da se radi o uznemiravanju temeljem spola i dobi. O\u010digledno je da je rije\u010d o radnjama spolne naravi, pa bi nadle\u017eni sud, imaju\u0107i u vidu intenzitet postupanja po\u010dinitelja, kao i povredu koja je njegovim postupanjem nastala u ovim slu\u010dajevima, a u drugome slu\u010daju i odnos izme\u0111u po\u010dinitelja i o\u0161te\u0107ene, mogao razmatrati radi li se o prekr\u0161aju ili \u010dak kaznenom djelu spolnog uznemiravanja ili nekom drugom kaznenom djelu protiv spolne slobode. Osim toga, valjalo bi uzeti u obzir intenciju zakonodavca prilikom inkriminiranja i za\u0161ti\u0107eno dobro koje je po\u010dinitelj primarno povrijedio. Tako bi se ka\u017enjivo postupanje primjereno pravno kvalificiralo, \u0161to bi trebalo dovesti do adekvatne za\u0161tite konkretnih, ali i potencijalnih \u017ertava i primjerenog ka\u017enjavanja po\u010dinitelja. Osim toga, potrebno je educirati ovla\u0161tene tu\u017eitelje i suce kako bi u svako m pojedinom slu\u010daju mogli identificirati i ispitati upravo one okolnosti koje su relevantne da bi se protupravno djelo adekvatno procesuiralo.<\/p>\n

Kazneni predmeti<\/strong><\/p>\n

Broj postupaka povodom kaznenih djela vezanih uz diskriminaciju je u kontinuiranom porastu. Me\u0111utim, to su najmalobrojniji predmeti, pa se radi o pove\u0107anju od svega nekoliko godi\u0161nje. Prema podatcima MP-a, tijekom 2019. vo\u0111eno ih je 24, dok su u 2018. kazneni sudovi postupali u 19 diskriminacijskih predmeta, \u0161to ne uklju\u010duje zlo\u010dine iz mr\u017enje, o kojima pravosudna tijela vode posebnu statistiku i o \u010demu pi\u0161emo u zasebnom poglavlju.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e po\u010dinjeno kazneno djelo jest spolno uznemiravanje, a slijedi javno poticanje na nasilje i mr\u017enju. \u00a0Time \u00a0se \u00a0nastavlja \u00a0trend \u00a0iz \u00a02018., \u00a0kada \u00a0je \u00a0najvi\u0161e \u00a0postupaka \u00a0vo\u0111eno \u00a0zbog \u00a0spo lnog uznemiravanja, za razliku od ranijih godina, kada ih je bilo najvi\u0161e radi javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju, dok se ostala kaznena djela pojavljuju na razini pojedina\u010dnih predmeta, a zabilje\u017een je i jedan zbog povrede ravnopravnosti iz \u010dl. 125. KZ-a.<\/p>\n

Pravomo\u0107no je okon\u010dano osam postupaka, od kojih \u0161est osu\u0111uju\u0107om presudom. Prema dostupnim podatcima, uvjetna osuda i dalje je naj\u010de\u0161\u0107e izre\u010dena kaznenopravna sankcija, dok je u dva slu\u010daja okrivljenik osu\u0111en na rad za op\u0107e dobro, a kazna zatvora nije izre\u010dena niti jednom. S obzirom da nemamo potpun uvid u pojedina\u010dne slu\u010dajeve pa time niti profile po\u010dinitelja i na\u010dine po\u010dinjenja djela, ne mo\u017eemo detaljnije analizirati penalnu politiku kaznenih sudova, ve\u0107 samo zabilje\u017eiti da najte\u017ee sankcije za ova djela izostaju. Po\u010dinjenje je bilo motivirano rasom odnosno eti\u010dkom pripadno\u0161\u0107u \u00a0ili \u00a0nacionalnim \u00a0podrijetlom, \u00a0spolom, \u00a0spolnom \u00a0orijentacijom, \u00a0jezikom, \u00a0dru\u0161tvenim polo\u017eajem ili drugim osobinama. Me\u0111utim, me\u0111u predmetima u kojima su postupci zapo\u010deti u 2019. nema osnove jezika, a rasa, etni\u010dka pripadnost odnosno nacionalno podrijetlo te spol ili spolna orijentacija o\u0161te\u0107enika ostaju temeljni motivi diskriminatornog postupanja.<\/p>\n

PREPORUKE:<\/strong><\/p>\n

1. Pravosudnoj akademiji, da u okviru programa cjelo\u017eivotnog stru\u010dnog usavr\u0161avanja, za pravosudne du\u017enosnike provodi edukacije o europskoj i nacionalnoj antidiskriminacijskoj sudskoj praksi;<\/strong><\/p>\n

2. Hrvatskoj odvjetni\u010dkoj komori, da provodi edukacije odvjetnika o primjeni hrvatskog i europskog antidiskriminacijskog prava;<\/strong><\/p>\n

3. Dr\u017eavnoj \u0161koli za javnu upravu, da provodi redovne edukacije o zakonodavnom i institucionalnom okviru za suzbijanje diskriminacije za slu\u017ebenike u tijelima JLP(R)S te rukovode\u0107e dr\u017eavne slu\u017ebenike;<\/strong><\/p>\n

4. Ministarstvu pravosu\u0111a, da vodi evidencije o upravnim\u00a0 sporovima vezanim uz diskriminaciju, diskriminacijskim osnovama, na\u010dinu okon\u010danja spora te njegovom trajanju;<\/strong><\/p>\n

5. Uredu za udruge i Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, da nastave podupirati rad udruga s ekspertizom i kapacitetom za pokretanje udru\u017enih antidiskriminacijskih tu\u017ebi.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. prona\u0111ite ovdje<\/a>, a vi\u0161e informacija o povezanim temama o kojima u njemu pi\u0161emo prona\u0111ite klikom na neku od poveznica ni\u017ee.<\/p>\n

Financije<\/a><\/p>\n

Radni i slu\u017ebeni\u010dki odnosi<\/a><\/p>\n

Socijalna skrb<\/a><\/p>\n

Obrazovanje<\/a><\/p>\n

Prava nacionalnih manjina<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U\u010dinkovito i neovisno pravosu\u0111e glavni je mehanizam osiguravanja vladavine prava, kao jedne od najvi\u0161ih ustavnih vrednota RH\u00a0i temeljnih vrijednosti EU, \u010dija se na\u010dela konkretiziraju kroz sudske odluke, stvaraju\u0107i okvir ure\u0111enja demokratskih dru\u0161tava i za\u0161tite temeljnih prava gra\u0111ana. Stoga je povjerenje gra\u0111ana u neovisno i u\u010dinkovito pravosu\u0111e va\u017ean preduvjet ostvarivanju vladavine prava. U pritu\u017ebama pu\u010dkoj pravobraniteljici […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":7176,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1750],"tags":[246,518,1885,1941,1288,1856],"class_list":["post-7985","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2019","tag-besplatna-pravna-pomoc","tag-pravosude","tag-izvjesce2019","tag-sudovi","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava","tag-zrtve-i-svjedoci"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7985","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7985"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7985\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8983,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7985\/revisions\/8983"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7176"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7985"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7985"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7985"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}