Ljudska prava, dostojanstvo i vladavina prava temeljne su vrijednosti Europske unije \u2013 na njima je nastala i one bi trebale biti vidljive u svakoj odluci i javnoj politici, od lokalne do europske razine vlasti. To je bila ideja ujedinjenja Europe, \u010dime je trebao biti otvoren put prema izgradnji dru\u0161tva u kojem su solidarnost i pravda dio svakodnevnog \u017eivota. Nastavak je to rada na stvaranju svijeta bez strahota kakve su se doga\u0111ale u Drugom svjetskom ratu, zbog \u010dega je i kreiran me\u0111unarodni okvir za\u0161tite ljudskih prava. Kad je rije\u010d o migracijama, to se odnosi i na pravo na tra\u017eenje azila i zabranu prisilnog udaljenja ili vra\u0107anja (non-refoulment), o kojima, izme\u0111u ostalih, govore UN Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951., Povelja EU o temeljnim pravima i Zakonik o Schengenskim granicama.<\/p>\n
No, navedene vrijednosti i pravni okvir zanemareni su u politici Europske unije prema izbjeglicama i migrantima, \u010demu smo svjedo\u010dili tijekom nedavnog dolaska tisu\u0107a mu\u0161karaca, \u017eena i djece na gr\u010dko-tursku granicu. Tako je Gr\u010dka suspendirala pravo na azil, iako je ono zajam\u010deno me\u0111unarodnim pravom, dok su reakcije vo\u0111a EU i dr\u017eava \u010dlanica usmjerene isklju\u010divo na o\u010duvanje vanjske granice EU. I iako dr\u017eave imaju suvereno pravo \u0161tititi svoje granice, to moraju \u010diniti u skladu s me\u0111unarodnim obvezama za\u0161tite ljudskih prava, pa tako Zakonik o Schengenskim granicama<\/a> propisuje kako njegova primjena ne mo\u017ee dovoditi u pitanje prava izbjeglica i osoba koje tra\u017ee me\u0111unarodnu za\u0161titu, posebno vezano uz na\u010delo zabrane prisilnog udaljenja ili vra\u0107anja (non-refoulement).<\/p>\n \u201eBilo je samo pitanje vremena kada \u0107e do ovakve humanitarne krize do\u0107i jer, unato\u010d svemu \u0161to se doga\u0111alo od 2015. do danas, EU nije kreirala politike kojima bi mogla adekvatno odgovoriti na ponovni dolazak tako velikog broja ljudi na granice. Rje\u0161enje se tako svodilo na dogovor s Turskom, koji je \u010desto slu\u017eio kao sredstvo pritiska na EU, a plan preseljenja izbjeglica u razli\u010dite \u010dlanice ne samo da je postigao zanemarive rezultate, ve\u0107 i doveo do o\u0161trog protivljenja nekih zemalja pa su pregovarali tko \u0107e primiti manje, a tko vi\u0161e izbjeglica, umjesto da rade na rje\u0161avanju ili barem ubla\u017eavanju problema od kojih oni i bje\u017ee. Tako\u0111er, do danas nije do\u0161lo ni do dogovora oko reforme zajedni\u010dkog sustava azila, \u0161to je odavno trebalo biti u\u010dinjeno\u201c, isti\u010de pu\u010dka pravobraniteljica Lora Vidovi\u0107. I iako otvaranje granica za sve koji do\u0111u nije dugoro\u010dno odr\u017eivo rje\u0161enje, to nije ni plan koji se bazira isklju\u010divo na fizi\u010dkoj za\u0161titi vanjskih granica EU, koji je pri tom i nehuman.<\/p>\n \u201eNedu\u017eni ljudi pla\u0107aju cijenu neuspjele diplomacije, nevoljkosti dr\u017eava da me\u0111usobno sura\u0111uju i kori\u0161tenja izbjeglica i migranata u politi\u010dke svrhe\u201c, upozorio je<\/a> Visoki povjerenik UN-a za migracije Filippo Grandi i zaklju\u010dio kako \u201eza\u0161tita granica bez za\u0161tite ljudi ne\u0107e rije\u0161iti niti jednu izbjegli\u010dku krizu\u201c.<\/p>\n UNHCR je pozvao vlasti<\/a> u Gr\u010dkoj i Turskoj da se suzdr\u017ee od poduzimanja bilo kakvih koraka koji bi mogli pove\u0107ati patnje ranjivih osoba, a jasno je i poru\u010dio da prestanak zaprimanja zahtjeva za azilom, \u0161to je Gr\u010dka odmah u\u010dinila na razdoblje od mjesec dana, nema pravnog upori\u0161ta. UNHCR napominje i kako dr\u017eave imaju pravo \u010duvati svoje granice i upravljati iregularnim kretanjima, ali ne mogu suspendirati me\u0111unarodno prepoznato pravo na tra\u017eenje azila i principa non-refoulment, koji su dio europske pravne ste\u010devine.<\/p>\n