![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/2_2-300x169.jpg\")
<\/p>\nU povodu Me\u0111unarodnog dana ljudskih prava, pu\u010dka pravobraniteljica Lora Vidovi\u0107 organizirala je \u010detiri okrugla stola, kako bi se osna\u017eila razina javne svijesti o nekima od klju\u010dnih tema iz podru\u010dja ljudskih prava u Hrvatskoj \u2013 o ulozi gradova u promicanju jednakosti, govoru mr\u017enje o mladima na internetu, te o siroma\u0161tvu osoba starije \u017eivotne dobi.<\/p>\n
Prvi od njih odr\u017eao se 4. prosinca u Rijeci, i to o ulozi lokalne samouprave u suzbijanju diskriminacije i promicanju jednakosti. Naime, lokalne zajednice imaju veliku ulogu u ure\u0111ivanju svakodnevnog \u017eivota gra\u0111ana jer odluke koje se donose na lokalnoj razini neposredno utje\u010du na svakog pojedinca, a ujedno su i slika dru\u0161tva u kojem \u017eivimo. Uz to, omogu\u0107avaju kori\u0161tenje osnovnih javnih usluga svima, a posebno najugro\u017eenijima – obrazovanje, zdravstvenu za\u0161titu, socijalnu skrb, komunalne usluge, koje moraju biti dostupne svakom gra\u0111aninu bez obzira na dob, zdravstveno stanje, etni\u010dko podrijetlo ili neku drugu osobinu, odnosno pripadnost.<\/p>\n
\u201eZdrava, napredna zajednica \u0161titi svoje gra\u0111ane i svima pru\u017ea jednake prilike, brine se za svoje starije ili nemo\u0107ne te cijeni svoju raznolikost. Na\u017ealost, svijest o va\u017enosti i ulozi gradova pri promicanju jednakosti u Hrvatskoj jo\u0161 uvijek nije na zadovoljavaju\u0107oj razini te je upravo ovakav pozitivan i afirmativan pristup najbolji na\u010din pobolj\u0161anja situacije, jer educiranjem sudionika stvaramo temelje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama\u201c, rekla je zamjenica pravobraniteljice Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter.<\/p>\n
Drugi panel odr\u017eao se 9. prosinca na zagreba\u010dkom Fakultetu politi\u010dkih znanosti, gdje su predstavljeni rezultati istra\u017eivanja \u201eGovor mr\u017enje na internetu i mladi\u201c koje je pu\u010dka pravobraniteljica u lipnju 2019. provela me\u0111u mladima od 18 do 30 godina.<\/p>\n
\u201eU dru\u0161tvu u kojem se sve \u010de\u0161\u0107e mogu \u010duti poruke neprihvatljivog ili mrzila\u010dkog sadr\u017eaja, name\u0107e se normalizacija takvog izri\u010daja pa on postaje prisutan i na mjestima nulte tolerancije na nasilje, primjerice \u0161kolama, a tome se moramo \u017eestoko oduprijeti. Uzrok tome je, prije svega, nedovoljna percepcija o dalekose\u017enim posljedicama takvog govora, onome \u0161to on obuhva\u0107a, mehanizmima za\u0161tite, ali i svijesti o tome kakve osje\u0107aje takav govor budi kod drugih. Mladi moraju biti sastavni dio svih promjena, od dru\u0161tvenih, politi\u010dkih i gospodarskih do klimatolo\u0161kih\u201c, poru\u010dila je pravobraniteljica Lora Vidovi\u0107.<\/p>\n
O ranjivim skupinama u zatvorskom sustavu razgovaralo se na panelu odr\u017eanom na Pravnom fakultetu u Splitu 11. prosinca, gdje je nagla\u0161eno da je po\u0161tovanje dostojanstva svih osoba u zatvorskom sustavu i njihovog ustavnog prava na \u010dovje\u010dno postupanje nu\u017eno, i to u svim situacijama.<\/p>\n
\u201eKlju\u010dni problemi zatvorskog sustava su prenapu\u010denost i neodgovaraju\u0107i uvjeti smje\u0161taja, nedostatan pristup odgovaraju\u0107oj zdravstvenoj za\u0161titi, nedostatak slu\u017ebenika, manjkavost propisa i nedovoljna me\u0111uresorna suradnja. Va\u017eno je naglasiti i da su djeca, \u017eene, osobe s invaliditetom, starije osobe, pripadnici etni\u010dkih, vjerskih, seksualnih i rodnih manjina te strani dr\u017eavljani, neke od posebno ugro\u017eenih skupina u zatvorskom sustavu, a njihove specifi\u010dne potrebe \u010desto se ne uva\u017eavaju ili ne prepoznaju, \u0161to dovodi do povreda ili ograni\u010davanja njihovih prava\u201c, naglasila je zamjenica pravobraniteljice Maja Kevi\u0107.<\/p>\n
Posljednji u nizu okruglih stolova o ljudskim pravima odr\u017ean je 12. prosinca na osje\u010dkom Pravnom fakultetu gdje je bilo rije\u010di o jednoj od klju\u010dnih ljudskoprava\u0161kih tema u Hrvatskoj, siroma\u0161tvu osoba starije \u017eivotne dobi. Prema podacima za 2018., stopa rizika od siroma\u0161tva u na\u0161oj zemlji za op\u0107u populaciju iznosi 19,3 posto, i u blagom je padu u odnosu na godinu ranije, no za starije od 65 godina je \u010dak 28,1 posto. Usporedbe radi, prosjek u EU je 15,9 posto, dakle gotovo dvostruko manje nego u Hrvatskoj, a posebno zabrinjava \u0161to je u riziku od siroma\u0161tva gotovo svaki drugi stariji samac.<\/p>\n
\u201eStrategijom socijalne skrbi za starije osobe 2017.-2020. predvi\u0111eno je uvo\u0111enje nacionalne mirovine \u010diji bi korisnici bile starije osobe koje su trenutno bez prihoda ili koriste neku od naknada iz sustava socijalne skrbi. Radi se o va\u017enom koraku u za\u0161titi dostojanstva starijih osoba i \u017eeljno i\u0161\u010dekujemo njeno uvo\u0111enje 2020., \u0161to smo ve\u0107 vi\u0161e puta preporu\u010divali u izvje\u0161\u0107ima Hrvatskom saboru. Isto tako, novi Zakon o socijalnoj skrbi trebao bi olak\u0161ati kriterije za ostvarivanje pojedinih prava va\u017enih starijima, naro\u010dito pomo\u0107i u ku\u0107i. Trenutno su potrebe za tom uslugom djelomi\u010dno zadovoljene kroz projekt \u201eZa\u017eeli\u201c, ali je on ograni\u010denog trajanja pa je va\u017eno osmisliti druge, odr\u017eive mehanizme podr\u0161ke\u201c, izjavila je pravobraniteljica Vidovi\u0107.<\/p>\n
Kada govorimo o za\u0161titi ljudskih prava u Hrvatskoj, zabrinjava \u0161to gra\u0111ani \u010desto nisu upoznati s njima i ne znaju kome se obratiti, a kada i znaju, na to se ne odlu\u010duju jer nemaju snage ni volje, ne vjeruju da \u0107e time i\u0161ta dobro posti\u0107i, boje se tro\u0161kova ili ne\u010dije \u201eosvete\u201c. Iz tog je razloga nu\u017eno neprestano raditi na podizanju javne svijesti o ovom va\u017enom dru\u0161tvenom pitanju, i to tijekom cijele godine, a najbolji na\u010din predstavlja sustavna edukacija kako bi odgojili informirane, aktivne i odgovorne gra\u0111ane, \u0161to je i jedan od najva\u017enijih ciljeva obrazovne politike Vije\u0107a Europe.<\/p>\n
<\/p>\n
4.12. Rijeka – Uloga lokalne samouprave u suzbijanju diskriminacije i promicanju jednakosti – dnevni red<\/a><\/strong><\/p>\n <\/p>\n 9.12. Zagreb – Govor mr\u017enje na Internetu i mladi – dnevni red<\/a><\/strong><\/p>\n <\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/DSC_0015-300x169.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/PSX_20191211_122009-300x169.jpg\")
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/IMG-20191212-WA0000-300x169.jpg\")
<\/p>\n