{"id":7175,"date":"2019-12-18T13:14:18","date_gmt":"2019-12-18T11:14:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=7175"},"modified":"2021-10-26T09:58:42","modified_gmt":"2021-10-26T07:58:42","slug":"analiza-ucinkovitost-postupaka-u-prekrsajnim-i-kaznenim-predmetima-vezanim-uz-diskriminaciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/analiza-ucinkovitost-postupaka-u-prekrsajnim-i-kaznenim-predmetima-vezanim-uz-diskriminaciju\/","title":{"rendered":"Analiza: U\u010dinkovitost postupaka u prekr\u0161ajnim i kaznenim predmetima vezanim uz diskriminaciju"},"content":{"rendered":"

U\u010dinkovitost sudskih postupaka vezanih uz diskriminaciju u Republici Hrvatskoj\u00a0 <\/strong><\/p>\n

Nacionalna sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju i njezina analiza, jedno je od podru\u010dja interesa Pu\u010dkog pravobranitelja, kao sredi\u0161njeg tijela nadle\u017enog za njezino suzbijanje. U tu svrhu dulji niz godina ova institucija prikuplja i analizira sudske odluke u gra\u0111anskim, kaznenim i prekr\u0161ajnim predmetima te upravnim sporovima u ovom podru\u010dju, dok u svojim godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima Hrvatskom saboru prikazuje analizu ove sudske prakse.<\/p>\n

Nadalje, u cilju pra\u0107enja njezinih pojavnih oblika te boljeg razumijevanja motiva pokretanja, vo\u0111enja i na\u010dina okon\u010danja sudskih postupaka, zna\u010dajni podaci dobiveni su i iz nekoliko Istra\u017eivanja o stavovima, razini svijesti i pojavi diskriminacije (dalje: Istra\u017eivanje), koja je Pu\u010dki pravobranitelj proveo 2009., 2012. i 2016. godine, kao i samih pritu\u017ebi gra\u0111ana podnesenih pravobraniteljskim institucijama.<\/p>\n

Provedena istra\u017eivanja ukazuju na zabrinjavaju\u0107u pojavu nedovoljne upoznatosti gra\u0111ana s postojanjem Zakona o suzbijanju diskriminacije (ZSD), \u0161to neminovno podrazumijeva i njezino neprepoznavanje, kao i prava diskriminiranih osoba te instrumenata za\u0161tite, uklju\u010duju\u0107i i za\u0161titu prava sudskim putem. Daljnji izazov pri u\u010dinkovitoj sudskoj za\u0161titi i preventivnom djelovanju sudskih odluka ogleda se u tome \u0161to oni gra\u0111ani koji se jesu prepoznali kao \u017ertve, ve\u0107inom nisu ni\u0161ta poduzeli smatraju\u0107i da time ne bi ni\u0161ta promijenili, iz straha da bi jo\u0161 vi\u0161e pogor\u0161ali svoju situaciju, kao i zbog stava da je postupak za\u0161tite njihovih prava kompliciran, dugotrajan i skup. Upravo financijski teret vo\u0111enja sudskih postupaka kao i neizvjesnost njihovog ishoda, nerijetko isti\u010du i pritu\u017eitelji koji se obra\u0107aju Pu\u010dkom pravobranitelju, kao razlog oklijevanja prilikom za\u0161tite svojih prava sudskim putem. Da je ovakva bojazan \u017ertava donekle opravdana ukazuje i \u010dinjenica da su me\u0111u gra\u0111anskim predmetima zbog diskriminacije, uvjerljivo najbrojnije presude kojima je odbijen tu\u017ebeni zahtjev, odnosno ona nije utvr\u0111ena.<\/p>\n

Kada govorimo o motivaciji tra\u017eenja za\u0161tite prava \u017ertava sudskim putem, prednost prekr\u0161ajnih i kaznenih, u odnosu na ostale sudske postupke u ovom podru\u010dju, je njihovo pokretanje po slu\u017ebenoj du\u017enosti. Time su \u017ertve takvih djela rastere\u0107ene dono\u0161enja odluke o aktivaciji i vo\u0111enju sudskog postupka i s njime povezanog financijskog tro\u0161ka.<\/p>\n

Me\u0111utim, istovremeno je upitno pru\u017eaju li ovi postupci \u017ertvi uvijek adekvatnu satisfakciju za pretrpljene doga\u0111aje, \u0161to ovisi o njihovom trajanju, ishodu te vrsti i visini sankcije. Ukoliko je sankcija izostala unato\u010d ostvarenju elemenata prekr\u0161aja ili kaznenog djela, ili nije u\u010dinkovita, izostat \u0107e ne samo adekvatno ka\u017enjavanje po\u010dinitelja, ve\u0107 i podizanje razine dru\u0161tvene osvije\u0161tenosti i osuda nezakonitog postupanja, kao i satisfakcija \u017ertve, \u0161to \u010desto djeluje i demotiviraju\u0107e da budu\u0107a nezakonita postupanja uop\u0107e prijavi nadle\u017enim tijelima.<\/p>\n

S druge strane, u praksi se pokazalo da pojedine \u017ertve, nakon kaznenog sankcioniranja po\u010dinitelja, pokre\u0107u gra\u0111anske postupke zbog naknade \u0161tete koju su pretrpjeli postupanjem okrivljenika, pozivaju\u0107i se upravo na prethodno okon\u010dani kazneni postupak. Iako utvr\u0111enje kaznene ili prekr\u0161ajne odgovornosti nije preduvjet za pokretanje gra\u0111anskog postupka zbog diskriminacije, u nekim je slu\u010dajevima to zasigurno motiv i ohrabrenje \u017ertvama da za\u0161titu svojih prava ostvare i na taj na\u010din.<\/p>\n

Upravo iz tih razloga na pravosudnom aparatu le\u017ei velika odgovornost da identificira, procesuira i adekvatno sankcionira po\u010dinitelje takvih prekr\u0161aja i kaznenih djela.<\/p>\n

Prekr\u0161ajni predmeti vezani uz diskriminaciju <\/strong><\/p>\n

Prekr\u0161aji vezani uz diskriminaciju regulirani su kroz vi\u0161e zakona te su u praksi okrivljenici naj\u010de\u0161\u0107e procesuirani temeljem ZSD-a, Zakona o ravnopravnosti spolova, Zakona o sprje\u010davanju nereda na \u0161portskim natjecanjima, Zakona o javnom okupljanju te Zakona o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira. U nekim slu\u010dajevima su protiv okrivljenika podneseni optu\u017eni prijedlozi radi po\u010dinjenja vi\u0161e prekr\u0161aja ostvarenih na \u0161tetu \u017ertve, pri \u010demu je naj\u010de\u0161\u0107e rije\u010d o uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju, s jedne strane, te reme\u0107enju javnog reda i mira, s druge strane, izri\u010du\u0107i u kona\u010dnici okrivljeniku ukupnu, naj\u010de\u0161\u0107e nov\u010danu kaznu.<\/p>\n

Optu\u017ene prijedloge uglavnom podnose mjesno nadle\u017ene policijske postaje na kojima je zada\u0107a ispravne identifikacije po\u010dinjenog prekr\u0161aja (ili kaznenog djela), \u0161to je prvi preduvjet u\u010dinkovitog sankcioniranja po\u010dinitelja te kona\u010dnog ostvarenja generalne i specijalne prevencije izre\u010denom sankcijom.<\/p>\n

S izuzetkom prve dvije godine primjene ZSD-a, kada op\u0107enito nije zabilje\u017een ve\u0107i broj sudskih predmeta, prekr\u0161ajni postupci u ovom podru\u010dju su kontinuirano me\u0111u najbrojnijima te s najve\u0107im godi\u0161njim brojem novo zaprimljenih predmeta.<\/p>\n

Pritom je do 2016. godine broj prekr\u0161ajnih predmeta kontinuirano rastao da bi Ministarstvo pravosu\u0111a\u00a0 2016., 2017. i 2018. godine zabilje\u017eilo njihovo lagano opadanje. Iako se kao mogu\u0107i razlog mo\u017ee navesti smanjenje broja prekr\u0161aja ove vrste te edukacija gra\u0111ana o njihovoj nezakonitosti, okolnost da je u istom razdoblju pove\u0107an broj pritu\u017ebi pu\u010dkoj pravobraniteljici zbog diskriminacije, tako\u0111er ukazuje na mogu\u0107nost nedovoljnog identificiranja prekr\u0161aja i njihovih po\u010dinitelja te procesuiranja okrivljenika. Naime, upravo 2016. godine, u odnosu na prethodnu godinu, za \u010dak 36 posto je pove\u0107an broj novih\u00a0 pritu\u017ebi pu\u010dkoj pravobraniteljici u ovom podru\u010dju.<\/p>\n

Specifi\u010dnost prekr\u0161ajnih, u odnosu na ostale sudske postupke vezane uz diskriminaciju, jest njihovo br\u017ee okon\u010danje. Naime, ve\u0107ina tih postupaka traje kra\u0107e od jedne godine, \u0161to je zna\u010dajno u kontekstu u\u010dinkovitosti postupka i brze dru\u0161tvene osude nezakonitog postupanja okrivljenika.<\/p>\n

Br\u017eem okon\u010danju zasigurno doprinosi i \u010desto priznanje djela od strane okrivljenika, \u0161to rastere\u0107uje dokazni postupak od dodatnih saslu\u0161anja svjedoka i provo\u0111enja drugih dokaznih radnji. Upravo ta \u010dinjenica, kao i vrsta te visina sankcije, o\u010dekivano su povezani s izostankom kori\u0161tenja pravnih lijekova od strane okrivljenika protiv osu\u0111uju\u0107e sudske odluke, \u010dime je skra\u0107eno trajanje postupaka. Pritom, brzina njegovog pravomo\u0107nog okon\u010danja ne smije imati prednost pred ostvarenjem generalne i specijalne prevencije izre\u010dene sankcije okrivljeniku.<\/p>\n

Me\u0111utim, iako je tijekom zadnjih deset godina ve\u0107ina prekr\u0161ajnih postupaka zbog diskriminacije trajala kra\u0107e od 12 mjeseci, statisti\u010dki podaci Ministarstva pravosu\u0111a pokazuju pove\u0107anje broja predmeta vo\u0111enih 2017. i 2018. godine u trajanju duljem od jedne godine. Tako je 2017. godine tre\u0107ina okon\u010danih postupaka trajala dulje od jedne godine, dok je 2018. godine taj omjer dodatno pove\u0107an na preko 36 posto okon\u010danih prekr\u0161ajnih postupaka. Istovremeno je pove\u0107an broj prekr\u0161ajnih predmeta prenesenih iz prethodnog izvje\u0161tajnog razdoblja, kojih je 2017. godine bilo vi\u0161e od novih predmeta, dok je 2018. godine bio gotovo podjednak broj nerije\u0161enih predmeta iz prethodnog razdoblja i novo primljenih predmeta.<\/p>\n

S obzirom na istovremeno smanjenje ukupnog broja prekr\u0161ajnih predmeta u navedenim godinama, njihovo dulje trajanje ukazuje na promjene u dinamici dokaznog postupka koje su uvjetovane nizom okolnosti kao \u0161to su \u010de\u0161\u0107e osporavanje po\u010dinjenja prekr\u0161aja, potreba saslu\u0161anja ve\u0107eg broja svjedoka te \u00a0pobijanje osnovanosti prvostupanjske sudske odluke u \u017ealbenom postupku. Iako ovakva dinamika postupka podrazumijeva ve\u0107i teret na prekr\u0161ajnim sudovima, osporavanje navoda iz optu\u017enih prijedloga kao i propitivanje osnovanosti prvostupanjskih odluka mo\u017ee pozitivno djelovati na razvijanje i ujedna\u010davanje sudske prakse u ovoj vrsti predmeta.<\/p>\n

U odnosu na vrstu prekr\u0161aja vezanih uz diskriminaciju, okrivljenici su kontinuirano naj\u010de\u0161\u0107e procesirani zbog uznemiravanja iz \u010dlanka 25. ZSD-a, pri \u010demu je nacionalno podrijetlo \u017ertve naj\u010de\u0161\u0107i povod stvaranja neprijateljskog, poni\u017eavaju\u0107eg i uvredljivog okru\u017eenja. \u00a0Pritom iz raspolo\u017eivih sudskih odluka proizlazi da su pripadnici srpske nacionalne manjine \u010de\u0161\u0107e \u017ertve prekr\u0161aja uznemiravanja i to od strane \u010dlanova obitelji, (biv\u0161ih) partnera, susjeda, kao i njima nepoznatih osoba. Nadalje, na meti uznemiravanja su tako\u0111er pripadnici romske, ma\u0111arske, bo\u0161nja\u010dke, albanske i drugih manjina kao i pripadnici ve\u0107inskog stanovni\u0161tva, pri \u010demu su nerijetko nazivani \u201e\u010detnicima\u201c, \u201eusta\u0161ama\u201c, \u201ebalijama\u201c.<\/p>\n

Uznemiravanja temeljem nacionalnog podrijetla i vjeroispovijesti \u010desta su u manjim sredinama u kojima su okrivljenici i \u017ertve, zbog svojih rodbinskih ili susjedskih odnosa, o\u010dekivano bolje upoznati s me\u0111usobnom nacionalno\u0161\u0107u ili vjeroispovijesti. Me\u0111utim, u takvim se slu\u010dajevima tako\u0111er name\u0107e pitanje koliko su ti \u010dimbenici uistinu bili povodom stvaranja neprijateljskog ili poni\u017eavaju\u0107eg okru\u017eenja, a koliko puko sredstvo vrije\u0111anja \u017ertve prekr\u0161aja. Dosada\u0161nja praksa ne ulazi u utvr\u0111ivanje povoda postupanja ovih okrivljenika koji su procesuirani na jednak na\u010din kao po\u010dinitelji ostalih prekr\u0161aja u ovom podru\u010dju.<\/p>\n

S druge strane, zabrinjavaju\u0107i su slu\u010dajevi uznemiravanja putem dru\u0161tvenih mre\u017ea u kojima je netrpeljivost usmjerena prema vi\u0161e osoba, kao i slu\u010dajevi verbalnog nasilja popra\u0107eni fizi\u010dkim napadima, koji su, na\u017ealost, tako\u0111er \u010desto prisutni kod prekr\u0161aja temeljem Zakona o ravnopravnosti spolova. Razina agresije koju pojedini okrivljenici iskazuju prema svojim (biv\u0161im) partnericama ukazuje i na \u0161iri dru\u0161tveni problem nasilja prema \u017eenama, pri \u010demu se me\u0111u raznim dobnim skupinama po\u010dinitelja i \u017ertava nalaze i oni na samome pragu odrasle \u017eivotne dobi.<\/p>\n

U takvim slu\u010dajevima, naro\u010dito kada je rije\u010d o mla\u0111im po\u010diniteljima, ali i \u017ertvama prekr\u0161aja, potrebno je ulagati dodatne napore u njihovoj prevenciji i to edukacijom prvenstveno djece i mladih, a zatim i ostalih dobnih skupina gra\u0111ana.<\/p>\n

Osim uznemiravanja temeljem nacionalnog podrijetla, dru\u0161tveni polo\u017eaj je jo\u0161 jedna od zastupljenijih diskriminacijskih osnova prilikom prekr\u0161ajnog procesuiranja okrivljenika. Pritom je uglavnom rije\u010d o postupcima zbog uznemiravanja policijskih slu\u017ebenika kao posebne dru\u0161tvene skupine. Me\u0111utim, dok su neki od ovih postupaka pokrenuti zbog vrlo uvredljivog i neprijateljskog postupanja prema njima, uklju\u010duju\u0107i pozivanje ve\u0107eg broja osoba na nasilje prema policiji, neki su okrivljenici procesuirani ve\u0107 zbog no\u0161enja akronima A.C.A.B. na odje\u0107i, bez popratnog nasilni\u010dkog ili uvredljivog postupanja prema policijskim slu\u017ebenicima.<\/p>\n

S obzirom da uznemiravanje kao prekr\u0161aj podrazumijeva povredu dostojanstva drugoga i namjeru okrivljenika da mu prouzro\u010di strah ili stvori neprijateljsko, poni\u017eavaju\u0107e ili uvredljivo okru\u017eenje temeljem razlike u dru\u0161tvenom polo\u017eaju, sudske odluke kojima je prethodilo utvr\u0111ivanje stvarne namjere okrivljenika i na\u010dina na koji je njegovo postupanje utjecalo na policijske slu\u017ebenike, pozitivan su korak prema adekvatnoj primjeni ZSD-a.<\/p>\n

Kada govorimo o na\u010dinu okon\u010danja prekr\u0161ajnih predmeta vezanih uz diskriminaciju, od po\u010detka njihovog pra\u0107enja naj\u010de\u0161\u0107e su osu\u0111uju\u0107e presude, i to izricanjem nov\u010danih kazni, dok se okrivljenicima sve rje\u0111e izri\u010du kazne zatvora, koje 2017. i 2018. godine nisu dosu\u0111ene u niti jednom predmetu.<\/p>\n

Me\u0111utim, ve\u0107ini okrivljenika procesuiranih zbog uznemiravanja nov\u010dane kazne su odre\u0111ivane u rasponu od po nekoliko stotina do 3.000,00 kn, primjenom instituta ubla\u017eavanja kazne, reguliranog \u010dlankom 37. Prekr\u0161ajnog zakona. Pritom se kao olakotne okolnosti uglavnom navode priznanje djela, iskazano kajanje, obe\u0107anje okrivljenika da ne\u0107e ponoviti prekr\u0161aj, njegovo dr\u017eanje za vrijeme trajanja sudskog postupka, imovinsko stanje te ranije ne ka\u017enjavanje za tu vrstu prekr\u0161aja.<\/p>\n

U odnosu na imovinsko stanje okrivljenika, uvidom u raspolo\u017eive presude proizlazi da je ve\u0107ina njih lo\u0161ijeg imovinskog stanja, \u0161to podrazumijeva \u00a0da su ili nezaposleni ili neredovitih, odnosno ni\u017eih nov\u010danih primanja, te uglavnom nemaju nekretnina u vlasni\u0161tvu. Stoga se ta \u010dinjenica, kao olakotna okolnost, gotovo pa redovno primjenjuje u prekr\u0161ajnim predmetima zbog diskriminacije. No, ako je zajedni\u010dka osobina ve\u0107eg broja po\u010dinitelja njihovo lo\u0161ije imovinsko stanje, tada se preventivna svrha sankcije ne\u0107e nu\u017eno ostvariti samo njihovim bla\u017eim ka\u017enjavanjem, ve\u0107 je potrebno utvrditi i otkloniti uzrok povezanosti imovinskog stanja okrivljenika i njihovog nezakonitog postupanja. U protivnom se ionako siroma\u0161nim osobama name\u0107u daljnje financijske obaveze, dodatno pogor\u0161avaju\u0107i njihovu lo\u0161u financijsku i \u017eivotnu situacija, \u0161to neke od njih nije sprije\u010dilo u ponavljanju prekr\u0161aja.<\/p>\n

Alkoholiziranost okrivljenika isto je \u010desta pojava kod ove vrste prekr\u0161aja, a u pojedinim slu\u010dajevima i sami su rekli da se zbog toga ne sje\u0107aju po\u010dinjenja djela, kao i da su u takvom stanju skloni nezakonitom postupanju. Me\u0111utim, prilikom odre\u0111ivanja sankcija, rijetko su im izricane za\u0161titne mjere obveznog lije\u010denja od ovisnosti, \u010dak i kod ponavljanja prekr\u0161aja, svaki put pod utjecajem alkohola.<\/p>\n

S druge strane, kao naj\u010de\u0161\u0107a otegotna okolnost na strani okrivljenika navodi se ranije prekr\u0161ajno ka\u017enjavanje te, rje\u0111e, intenzitet i upornost okrivljenika prilikom po\u010dinjenja prekr\u0161aja.<\/p>\n

Pritom su neki od prekr\u0161aja po\u010dinjeni putem dru\u0161tvenih mre\u017ea, \u010dime su njihovi \u0161tetni u\u010dinci pogodili ve\u0107i broj osoba, neki su po\u010dinjeni u prisustvu malodobne djece, a u nekim slu\u010dajevima je verbalno uznemiravanje popra\u0107eno fizi\u010dkim napadom, nerijetko u javnosti, \u0161to je o\u010dekivano intenziviralo poni\u017eavaju\u0107e okru\u017eenje i povredu dostojanstva \u017ertve. Me\u0111utim, unato\u010d navedenim okolnostima, izricane sankcije su naj\u010de\u0161\u0107e i dalje ili ispod, ili na samoj donjoj zakonskog granici.<\/p>\n

Iako je u recentnijim sudskim odlukama zamije\u0107en po\u010detak promjene ovakve sudske prakse te \u010de\u0161\u0107e izricanje nov\u010danih kazni unutar zakonom reguliranih granica, s obzirom da je i dalje naj\u010de\u0161\u0107e rije\u010d o kaznama bli\u017eim donjoj zakonskoj granici, predstoji daljnje pra\u0107enje sudske prakse i odnosa pove\u0107anja visine sankcija s opadanjem broja prekr\u0161ajnih diskriminacijskih predmeta, u kontekstu ja\u010danja specijalne i generalne prevencije osu\u0111uju\u0107ih presuda.<\/p>\n

Kazneni predmeti vezani uz diskriminaciju <\/strong><\/p>\n

Usporedbom kaznenih s ostalim sudskim predmetima vezanim uz diskriminaciju, tijekom cijelog razdoblja njihovog statisti\u010dkog pra\u0107enja od strane Ministarstva pravosu\u0111a, rije\u010d je o kontinuirano najmalobrojnijim predmetima, zbog \u010dega ih ne mo\u017eemo jednako opse\u017eno analizirati kao prekr\u0161ajne ili gra\u0111anske predmete.<\/p>\n

Najvi\u0161e kaznenih predmeta vo\u0111eno je tijekom 2014. i 2018. godine, njih 19, te s obzirom da ih se ve\u0107ina prenosi iz prethodnog razdoblja, sudovi godi\u0161nje zaprimaju svega po nekoliko kaznenih predmeta zbog diskriminacije \u0161to mo\u017ee stvoriti dojam vrlo rijetkog \u010dinjenja kaznenih djela u ovom podru\u010dju.<\/p>\n

Me\u0111utim, uzimaju\u0107i u obzir vi\u0161estruko ve\u0107i broj prekr\u0161ajnih i gra\u0111anskih predmeta, kao i kontinuirano visok broj diskriminacijskih predmeta po kojima postupa Pu\u010dki pravobranitelj, opravdano se otvara sumnja da broj pokrenutih kaznenih predmeta ne predstavlja realan pokazatelj njihove u\u010destalosti u dru\u0161tvu.<\/p>\n

Jedan od mogu\u0107ih razloga navedenih broj\u010danih pokazatelja temelji se na neprepoznavanju ove vrste kaznenih djela i posljedi\u010dnom izostanku procesuiranja njihovih po\u010dinitelja. S obzirom na prethodno ukazani problem nedovoljnog poznavanja anti-diskriminacijskog zakonodavstva od strane gra\u0111ana, neminovna posljedica je da ih oni u odre\u0111enom broju slu\u010dajeva ne\u0107e prepoznati, pa stoga niti nadle\u017enim tijelima ovla\u0161tenim za pokretanje kaznenog progona po\u010dinitelja prijaviti eventualno kazneno djelo.<\/p>\n

Me\u0111utim, dio odgovornosti le\u017ei i na tim tijelima na \u0161to ukazuju slu\u010dajevi prekr\u0161ajnog procesuiranja okrivljenika za djela iz \u010dijeg opisa proizlaze obilje\u017eja kaznenog djela. S obzirom na naj\u010de\u0161\u0107e odre\u0111enu visinu nov\u010danih kazni u prekr\u0161ajnim postupcima, u slu\u010dajevima prekr\u0161ajnog procesuiranja po\u010dinitelja kaznenih djela, oni su u kona\u010dnici sankcionirani kaznama upitnog preventivnog djelovanja, kako u odnosu na konkretnog okrivljenika tako i druge potencijalne po\u010dinitelje.<\/p>\n

U\u010dinkovitijem identificiranju i procesuiranju po\u010dinitelja kaznenih djela vezanih uz diskriminaciju doprinijet \u0107e daljnje formiranje ujedna\u010dene sudske prakse u ovome pravnom podru\u010dju. Me\u0111utim, s obzirom na manji broj godi\u0161nje pravomo\u0107no okon\u010danih kaznenih predmeta ove vrste, stvaranje opse\u017enije sudske prakse tek predstoji.<\/p>\n

U odnosu na ona kaznena djela zbog kojih je pokrenut sudski postupak, u najve\u0107em broju predmeta rije\u010d je o kaznenom djelu javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju (\u010dl. 325 KZ), nakon \u010dega slijedi spolno uznemiravanje (\u010dl. 156. KZ). S obzirom na statisti\u010dke podatke Ministarstva pravosu\u0111a o broju i spolu diskriminiranih osoba prema optu\u017enom aktu, proizlazi da su evidentirana kaznena djela spolnog uznemiravanja po\u010dinjena na \u0161tetu \u017eena.<\/p>\n

Promjena dinamike vrste procesuiranih kaznenih djela nastupila je 2018. godine, kada nije evidentirano pokretanje niti jednog postupka zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju, ve\u0107 su primljena \u010detiri predmeta spolnog uznemiravanja i jedan zbog kaznenog djela povrede ravnopravnosti gra\u0111ana, reguliranog \u010dlankom 125. Kaznenog zakona.<\/p>\n

Bez obzira \u0161to je rije\u010d o malom broju kaznenih predmeta, navedena promjena ukazuje na prepoznavanje i drugih kaznenih djela vezanih uz diskriminaciju, ali i na osna\u017eenje \u017ertvi da prijave po\u010dinitelje, \u0161to se naro\u010dito odnosi na pove\u0107anje broja postupaka zbog kaznenog djela spolnog uznemiravanja. Pove\u0107anje broja kaznenih predmeta u 2018. godini o\u010dekivano ukazuje i na ja\u010danje povjerenja gra\u0111ana u procesuiranje i sankcioniranje po\u010dinitelja od strane pravosudnog aparata, \u0161to mo\u017ee biti potencirano ve\u0107im brojem osu\u0111uju\u0107ih, u odnosu na osloba\u0111aju\u0107e sudske odluke.<\/p>\n

Me\u0111utim, premda su za prije navedena i naj\u010de\u0161\u0107e zastupljena kaznena djela u ovoj vrsti postupaka regulirane kazne zatvora, u ve\u0107ini slu\u010dajeva okrivljenicima su odre\u0111ene uvjetne osude. \u010cinjenica da je u zadnjih pet godina u samo jednom slu\u010daju okrivljeniku izre\u010dena zatvorska kazna, otvara pitanje na\u010dina ocjene ja\u010dine ugro\u017eavanja ili povrede za\u0161ti\u0107enog dobra u kaznenim predmetima zbog diskriminacije te ostvarenje specijalne i generalne prevencije navedenom praksom sankcioniranja okrivljenika.<\/p>\n

Ovo se naro\u010dito odnosi na slu\u010dajeve kaznenih djela koja imaju \u0161tetni u\u010dinak na ve\u0107i broj osoba kao \u0161to su, primjerice, kaznena djela po\u010dinjena posredstvom dru\u0161tvenih mre\u017ea, pozivaju\u0107i ostale na nasilje i mr\u017enju prema pojedinim skupinama gra\u0111ana zato \u0161to su nositelji osobine uvjetovane nekom od diskriminacijskih osnova. Pritom iz raspolo\u017eivih sudskih odluka proizlazi da je internet naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161ten za poziv na nasilje i mr\u017enju prema pripadnicima odre\u0111enih nacionalnih manjina, naj\u010de\u0161\u0107e srpske, osobama istospolne orijentacije te policijskim slu\u017ebenicima.<\/p>\n

S obzirom da objavom sadr\u017eaja na internetu on postaje dostupan neograni\u010denom broju osoba, me\u0111u kojima su oni koje se poziva na nasilje i mr\u017enju, kao i nositelji osobine povezane s diskriminacijskom osnovom, razumljivo je da \u0107e to stvoriti osje\u0107aj straha i ugroze kod ve\u0107eg broja osoba. Stoga bi u cilju ostvarenja preventivnog djelovanja sankcija za kaznena djela po\u010dinjena posredstvom interneta, trebalo voditi ra\u010duna i o dalekose\u017enosti \u0161tetnih u\u010dinaka internetskih objava, s obzirom na ra\u0161irenost njegovih korisnika, naro\u010dito me\u0111u mla\u0111om populacijom.<\/p>\n

Od 2010. godine do danas mijenjale su se diskriminacijske osnove zbog kojih okrivljenici naj\u010de\u0161\u0107e \u010dine kaznena djela, \u0161to je o\u010dekivano uvjetovano i dru\u0161tvenim promjenama koje utje\u010du na inkriminiraju\u0107e postupanje pojedinaca. Dok su ranijih godina rasa ili boja ko\u017ee te etni\u010dka pripadnost bili \u010de\u0161\u0107i povod kaznenog postupanja, od 2015. godine jezik je kontinuirano najzastupljenija diskriminacijska osnova prilikom kaznenog procesuiranja okrivljenika, iako prije toga nije evidentiran u niti jednom kaznenom predmetu u tom podru\u010dju.<\/p>\n

Uvidom u raspolo\u017eive sudske odluke te s obzirom na aktualne doga\u0111aje od 2014. godine na dalje, koji su u velikoj mjeri bili i medijski popra\u0107eni, zaklju\u010dujemo da se barem dio ovih kaznenih predmeta odnosi na procesuiranje okrivljenika radi razbijanja dvojezi\u010dnih plo\u010da na zgradama dr\u017eavnih ustanova i institucija, postavljenih primjenom Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj te Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Iako je na sudovima da u slu\u010daju utvr\u0111enja kaznene odgovornosti sankcioniraju po\u010dinitelja, s obzirom na motive postupanja okrivljenika i dru\u0161tveno-politi\u010dke okolnosti koje su prethodile ovim kaznenim postupcima, upitno je koliko \u0107e sankcija djelovati preventivno, neovisno o njezinoj vrsti i visini.<\/p>\n

Stoga je u ovakvim slu\u010dajevima, osim rada na prevenciji, nu\u017eno istovremeno djelovati na osvje\u0161tavanju gra\u0111ana o pravima pripadnika nacionalnih manjina te obvezama tijela dr\u017eavne i javne vlasti da osiguraju primjenu prava nacionalnih, ali i drugih manjina, vode\u0107i ra\u010duna o osjetljivosti odnosa u zajednici i motivima \u010dinjenja ovih kaznenih djela.<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Analizu pripremila Dijana Kesonja, savjetnica pu\u010dke pravobraniteljice<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U\u010dinkovitost sudskih postupaka vezanih uz diskriminaciju u Republici Hrvatskoj\u00a0 Nacionalna sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju i njezina analiza, jedno je od podru\u010dja interesa Pu\u010dkog pravobranitelja, kao sredi\u0161njeg tijela nadle\u017enog za njezino suzbijanje. U tu svrhu dulji niz godina ova institucija prikuplja i analizira sudske odluke u gra\u0111anskim, kaznenim i prekr\u0161ajnim predmetima te upravnim […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":7176,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[2090],"tags":[629,2012,1288],"class_list":["post-7175","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-analiza","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/hammer-802296_1280.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7175","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7175"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7175\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7229,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7175\/revisions\/7229"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7176"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7175"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7175"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7175"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}