U zadnjih pet godina gotovo je svaka druga mlada osoba imala iskustvo da joj je netko na Internetu osobno upu\u0107ivao mrziteljski komentar ili uvredu, a \u010dak njih 96 posto navelo je da su u zadnja tri mjeseca vidjeli da je netko na toj platformi upu\u0107ivao netrpeljive komentare na osnovi nacionalne ili etni\u010dke pripadnosti, roda ili spola, religijskog opredjeljenja, boje ko\u017ee, seksualne orijentacije, fizi\u010dkog izgleda te financijskog statusa.<\/p>\n
Rezultati su to istra\u017eivanja<\/a>\u00a0koje je pu\u010dka pravobraniteljica u lipnju 2019. provela me\u0111u mladima u Hrvatskoj od 18 do 30 godina koji koriste Internet, a koji su predstavljeni na okruglom stolu \u201eGovor mr\u017enje na internetu i mladi\u201c odr\u017eanom na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu 9. prosinca u sklopu obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnog dana ljudskih prava.<\/p>\n Ciljevi istra\u017eivanja bili su dobiti uvid u aktivnosti i prakse mladih na internetu, kao i u njihovu percepciju o prisutnosti govora mr\u017enje na internetu i drugdje, te uvidjeti svjedo\u010de li mladi i koliko \u010desto govoru mr\u017enje i izra\u017eavanju netrpeljivosti.<\/p>\n \u201eU dru\u0161tvu u kojem se sve \u010de\u0161\u0107e mogu \u010duti poruke neprihvatljivog ili mrzila\u010dkog sadr\u017eaja, name\u0107e se normalizacija takvog izri\u010daja pa on postaje prisutan i na mjestima nulte tolerancije na nasilje, primjerice \u0161kolama, a tome se moramo \u017eestoko oduprijeti\u201c poru\u010dila je pu\u010dka pravobraniteljica Lora Vidovi\u0107 u svom uvodnom obra\u0107anju prisutnima. \u201eUzrok tome je, prije svega, nedovoljna percepcija o dalekose\u017enim posljedicama takvog govora, onome \u0161to on obuhva\u0107a, mehanizmima za\u0161tite, ali i svijesti o tome kakve osje\u0107aje takav govor budi kod drugih. Mladi moraju biti sastavni dio svih promjena, od dru\u0161tvenih, politi\u010dkih i gospodarskih do klimatolo\u0161kih\u201c zaklju\u010dila je Vidovi\u0107.<\/p>\n Sudionike je pozdravila i na\u010delnica Sektora za koordinaciju politika i unapre\u0111enje stru\u010dnog rada centara za socijalnu skrb\u200b pri Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Tatjana Katki\u0107 Stani\u0107 te upozorila da Hrvatska i Europa bilje\u017ee porast polarizacije dru\u0161tva i govora mr\u017enje, te je nu\u017eno da se institucije vi\u0161e posvete suzbijanju takvog diskursa, i to ja\u010danjem me\u0111uresorne suradnja, ali i prevencijom od najranije dobi kroz edukaciju.<\/p>\n Prema mi\u0161ljenju mladih, govor mr\u017enje u velikoj je mjeri zastupljen u javnom prostoru, i to u obliku grafita i plakata (84%), na politi\u010dkim okupljanjima (83%), na televiziji ili radiju (70%), a jo\u0161 vi\u0161e na Internetu u komentarima na dru\u0161tvenim mre\u017eama (90%) i novinskim portalima (89%) te forumima (83%). Mrziteljski komentari i izra\u017eavanje netrpeljivosti prema izjavama mladih stalna su pojava u online svijetu te se naj\u010de\u0161\u0107e vi\u0111aju u objavama i komentarima na dru\u0161tvenim mre\u017eama (36% ih vidi svakodnevno) ili u komentarima \u010dlanaka novinskih\/informativnih portala (35% svakodnevno).<\/p>\n Zanimljiv je i podatak da dvije tre\u0107ine njih smatra da je netrpeljivost prisutna na instant messaging servisima (Whatsapp, Viber, Facebook messanger, Snapchat) koji se ve\u0107inom koriste me\u0111u poznanicima i prijateljima, \u0161to navodi na pretpostavku da je takav diskurs dio komunikacije me\u0111u mladima.<\/p>\n Detaljni rezultati pokazuju da su uvrede naj\u010de\u0161\u0107e upu\u0107ene na temelju nacionalne ili etni\u010dke pripadnosti (79%), seksualne orijentacije (68%) i fizi\u010dkog izgleda (56%). \u017dene su u ve\u0107oj mjeri navodile da ih se vrije\u0111alo na temelju fizi\u010dkog izgleda (45% prema 34% me\u0111u mu\u0161karcima) te spola ili roda (34% prema 17% me\u0111u mu\u0161karcima), dok su mu\u0161karci u ve\u0107oj mjeri primali uvrede na osnovi pripadnosti odre\u0111enoj grupaciji, odnosno na temelju nacionalne, etni\u010dke (36% prema 21% me\u0111u \u017eenama) i regionalne pripadnosti (29% prema 21% me\u0111u \u017eenama) te seksualne orijentacije (18% prema \u00a08% me\u0111u \u017eenama). Mrziteljske komentare na Internetu ve\u0107inom upu\u0107uju nepoznate osobe (86%), pri \u010demu su \u017eenama (i mla\u0111im osobama od 18 do 24 godina starosti takve komentare ne\u0161to \u010de\u0161\u0107e upu\u0107ivali poznanici.<\/p>\n Ono \u0161to svakako zabrinjava je \u010dinjenica da vi\u0161e od dvije tre\u0107ine mladih nije prijavila uvredu ili mrziteljski komentar koji su primili, uglavnom jer su smatrali da nisu zaista ugro\u017eeni (\u201eincident nije bio dovoljno ozbiljan\u201c) i jer misle da su takvi incidenti uobi\u010dajeni (\u201eto se ionako stalno doga\u0111a, nema smisla prijavljivati\u201c).<\/p>\n U nastavku okruglog stola na kojem su uz zamjenicu \u0160imonovi\u0107 Einwalter sudjelovali i Hrvoje Cvijanovi\u0107 s Fakulteta politi\u010dkih znanosti, Ivana \u0106osi\u0107 Pregrad iz Zagreba\u010dkog psiholo\u0161kog dru\u0161tva, Sven Jankovski iz Mre\u017ee mladih Hrvatska te Ma\u0161a Zibar sudionici su prokomentirali predstavljene rezultate i iznijeli svoja stajali\u0161ta o ovom problemu.<\/p>\n O razgrani\u010denju slobode izra\u017eavanja te govora mr\u017enje govorio je Hrvoje Cvijanovi\u0107, upozoriv\u0161i na spremnost mladih da se otvoreno koriste govorom mr\u017enje kada im se ne\u0161to ne svi\u0111a. Ma\u0161a Zibar, popularna Instagram influenserica <\/em>rekla je kako je zabrinjavaju\u0107e \u0161to se njeni pratitelji obra\u0107aju njoj, umjesto da se obrate roditeljima, bliskim osobama ili nadle\u017enim institucijama te istaknula da je glavni problem \u0161to se \u017ertve osje\u0107aju usamljeno.<\/p>\n Na kraju okruglog stola sudionici su se slo\u017eili da je potrebno da svi dionici –\u00a0 roditelji, zakonodavac, u\u010ditelji, pedagozi, ali i cjelokupno dru\u0161tvo – prepoznaju i aktivno ustanu protiv mrzila\u010dkog izra\u017eavanja na Internetu. Jesu li edukacija, dono\u0161enje zakonskih rje\u0161enja, kreiranje novih IT alata ili algoritama, pozitivan protugovor ili neki drugi mehanizam najbolji na\u010dini realizacije tog cilja jo\u0161 uvijek treba vidjeti, no, u svakom slu\u010daju, u tom procesu potrebna je i podr\u0161ka mladih koje je upravo zato potrebno uklju\u010divati u odgovorne dru\u0161tvene procese.<\/p>\n Istra\u017eivanje_Govor mr\u017enje me\u0111u mladima na Internetu<\/a><\/p>\n
\nIvana \u0106osi\u0107 Pregrad naglasila je kako su za dana\u0161nje mlade ljude stvarni i virtualni \u017eivot isprepleteni, dok za djecu razlika niti ne postoji, pri \u010demu je dodatna opasnost ta \u0161to Internet bri\u0161e dru\u0161tvene ko\u010dnice te daje osje\u0107aj sigurnosti pa po\u010dinitelj govora mr\u017enje nema osje\u0107aj da \u0107e odgovarati kao da bi iste stvari izrekao javno. Sven Jankovski je dodao kako mladi sve vi\u0161e odlaze s Facebooka i drugih otvorenih mre\u017ea, a sve vi\u0161e prelaze na zatvorene grupe poput Snapchata ili Whatsappa, gdje nema nadzora i direktnog mehanizma za prijavu neprimjerenog govora. Problemu doprinosi i \u010dinjenica da mladi komuniciraju sa sebi sli\u010dnima pri \u010demu nedostaje druk\u010dijih perspektiva, \u0161to \u010dini plodno tlo za \u0161irenje govora mr\u017enje i isklju\u010divost, a uvo\u0111enjem gra\u0111anskog odgoja u obrazovni sustav, mladi ljudi svakako bi dobili mogu\u0107nost bolje izgradnje i kriti\u010dkog mi\u0161ljenja.<\/p>\n