10. prosinca diljem svijeta obilje\u017eava se Me\u0111unarodni dan ljudskih prava, a ove je godine u okviru UN-a posve\u0107en doprinosu mladih i njihovom sudjelovanju u dru\u0161tvenim pokretima koji zagovaraju ljudska prava i mijenjaju svijet na bolje. Stoga je sudjelovanje mladih i njihovo osna\u017eivanje, kako bi bolje poznavali i tra\u017eili svoja prava, klju\u010dno za ostvarivanje odr\u017eivog razvoja.<\/p>\n
Prema Op\u0107oj deklaraciji, ljudska prava temelj su slobode i pravde u svijetu, kao i put prema slobodi od straha i od neima\u0161tine. Naime, upravo je siroma\u0161tvo veliki neprijatelj ljudskih prava i partner diskriminaciji, jer \u010desto zna\u010di \u017eivot u potpuno neadekvatnim uvjetima, dru\u0161tvenoj izolaciji, a mo\u017ee imati brojne posljedice na zdravlje, obrazovanje ili pristup tr\u017ei\u0161tu rada, kao i dovesti do besku\u0107ni\u0161tva. Prema zadnjim podacima, u Hrvatskoj je 19,3 posto gra\u0111ana u riziku od siroma\u0161tva, a u toj situaciji je i 16,7 posto mladih u dobi 18-24 godina. Posebno zabrinjava podatak da je u riziku od siroma\u0161tva \u00a0i 28,1 posto starijih osoba.<\/p>\n
Kada govorimo o mladima, va\u017eno je imati na umu kako socijalna isklju\u010denost u ranoj dobi mo\u017ee imati dugotrajne posljedice za pojedinca i dru\u0161tvo u cjelini, jer mo\u017ee utjecati na sve aspekte njihovih \u017eivota. Za mnoge mlade ljude, potraga za poslom daleko je od jednostavnog. \u010cesto je njihov ulazak na tr\u017ei\u0161te rada ote\u017ean, na slabo pla\u0107enim i nesigurnim poslovima. Podaci Eurostata koji pokazuju kako \u010dak 75,4 posto mladih u Hrvatskoj u dobi od 25 do 29 godina \u017eivi sa svojim roditeljima, dok ih je u nordijskim zemljama manje od 10,5 posto, govore tome u prilog.<\/p>\n
Osim toga, neodgovaraju\u0107e zdravstvene i socijalne usluge, udaljenost ustanova, neadekvatna mre\u017ea javnog prijevoza i nedostatak radnih mjesta, i dalje su svakodnevica stanovnika ruralnih podru\u010dja i otoka. Sve to doprinosi nastavku iseljavanja, pa je tijekom 2018. godine prema podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku iselio 39.515 osoba, u najve\u0107oj mjeri mladih i radno sposobnih.<\/p>\n
Zabrinjava i \u0161to gra\u0111ani \u010desto nisu upoznati sa svojim pravima i ne znaju kome se obratiti, a kada i znaju, na to se ne odlu\u010duju jer nemaju snage ni volje, ne vjeruju da \u0107e time i\u0161ta dobro posti\u0107i, boje se tro\u0161kova ili ne\u010dije \u201eosvete\u201c. Stoga ne \u010dudi kako je poznavanje ljudskih prava u sklopu pripreme mladih za informirane, aktivne i odgovorne gra\u0111ane jedan od najva\u017enijih ciljeva obrazovne politike Vije\u0107a Europe, a jedan od indikatora \u010detvrtog Cilja odr\u017eivog razvoja Kvalitetno obrazovanje <\/em>odnosi se upravo na osiguravanje obrazovanje za ljudska prava u obrazovnom sustavu. U Hrvatskoj, nije prihva\u0107ena preporuka pu\u010dke pravobraniteljice da se gra\u0111anski odgoj i obrazovanje uvrsti kao samostalni predmet, no ipak je u sije\u010dnju 2019. godine donesen kurikulum za me\u0111upredmetnu temu Gra\u0111anski odgoj i obrazovanje u osnovnim i srednjim \u0161kolama. Ipak, da bi osigurali njegovu primjenu u u\u010dionicama u svim dijelovima Hrvatske, potrebno je nastaviti provoditi sustavne edukacije nastavnika o na\u010dinima njegovog uklju\u010divanja, kao me\u0111upredmetne teme, u nastavni proces.<\/p>\n