{"id":7055,"date":"2019-11-13T16:18:28","date_gmt":"2019-11-13T14:18:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=7055"},"modified":"2019-12-19T12:45:07","modified_gmt":"2019-12-19T10:45:07","slug":"okrugli-stol-socijalni-radnici-na-naslovnici-dijalog-s-medijima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/okrugli-stol-socijalni-radnici-na-naslovnici-dijalog-s-medijima\/","title":{"rendered":"Socijalni radnici na naslovnici \u2013 dijalog s medijima"},"content":{"rendered":"<p>Pu\u010dka pravobraniteljica Lora Vidovi\u0107 sudjelovala je u radu okruglog stola \u201eSocijalni radnici na naslovnici \u2013 dijalog s medijima\u201c koji se u organizaciji Hrvatske komore socijalnih radnika u srijedu 6. studenog odr\u017eao u Novinarskom domu, s naglaskom na njihovu sve ve\u0107u izlo\u017eenost kritikama javnosti koja dovodi i do porasta obolijevanja unutar profesije. Naime, prema rezultatima istra\u017eivanja \u201eProfesionalni stres i zdravlje socijalnih radnika\u201c, predstavljenih prije po\u010detka rasprave, upravo kritike socijalnih radnika u javnosti predstavljaju glavni izvor profesionalnog stresa, vi\u0161e nego \u0161to su to mogu\u0107nosti fizi\u010dkog ili verbalnog napada, kojem je, primjerice, bilo izlo\u017eeno vi\u0161e od tre\u0107ina ispitanika, dok ostali uzroci uklju\u010duju i preoptere\u0107enost poslom te nedostatak smje\u0161tajnih kapaciteta i institucija za daljnji specijalizirani tretman korisnika. Upravo o tim temama, uz pravobraniteljicu Vidovi\u0107, na okruglom stolu razgovarali su i predstavnici Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskog sabora, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Studijskog centra za socijalni rad Pravnog fakulteta, Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, Hrvatske udruge socijalnih radnika te glavni urednici i novinari nekoliko vode\u0107ih medija.<\/p>\n<p>Tijekom rasprave, sugovornici su iznosili iskustva o odnosu sustava socijalne skrbi i medija, a predsjednica Povjerenstva za odnose s javno\u0161\u0107u HKSR-a Nela Pamukovi\u0107 rekla je da su u dana\u0161nje vrijeme socijalni radnici u Hrvatskoj, prije svega, upla\u0161eni. Strah od prozivanja u medijima i kritika javnosti njihovi su glavni stresori, dok im je manje va\u017eno u kakvim uvjetima rade, poru\u010div\u0161i da se u medijima du\u017ee vremena kreirala percepcija o njima kao neradnicima i glavnim krivcima za sve probleme s kojima se korisnici susre\u0107u.<\/p>\n<p>Pravobraniteljica Vidovi\u0107 istaknula je da, kroz zakonski okvir, pritu\u017ebe gra\u0111ana te terenske obilaske ukupno 21 CZSS-a u 13 \u017eupanija tijekom posljednje tri godine, sustav socijalne skrbi prati dugi niz godina te je upoznata s problemima s kojima se susre\u0107u i korisnici usluga, i djelatnici centara. Ove se godine pokazalo kako je socijalni sustav dugi niz godina zapostavljan, a o njemu \u010desto govori kao \u201eparazitu\u201c na dr\u017eavnom prora\u010dunu, dok su izdvajanja za sustav socijalne skrbi u u\u017eem smislu zapravo izuzetno mala. Centri za socijalnu skrb su kroni\u010dno suo\u010deni s nedostatcima kapaciteta, nedostaje zaposlenika pa neki imaju i dvostruko vi\u0161e korisnika nego \u0161to je propisano, uz svakodnevno suo\u010davanje s nedostatkom osnovnih sredstava za rad i manjkom adekvatne edukacije. Dodala je i da od djelatnika centara \u010desto \u010duje kako osje\u0107aju nedostatak podr\u0161ke, a umjesto provo\u0111enja cjelovite reforme sustava socijalne skrbi, sve dosada\u0161nje, na\u017ealost, bile su parcijalne i nisu rezultirale bitnijim pozitivnim pomacima. Primjerice, donosile su se strategije i provodili projekti kojima se nakon svake promjene vlasti gubio kontinuitet, te su se oni mijenjali ili donosili novi. Uz to je napomenula i va\u017enost edukacija, ne samo djelatnika CZSS-a nego i novinara, istaknuv\u0161i, pritom, da je Ured pu\u010dke pravobraniteljice u travnju ove godine odr\u017eao edukaciju o ljudskim pravima i suzbijanju diskriminacije za urednike i novinare HRT-a.<\/p>\n<p>Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskog sabora Ines Strenja navela je da u sustavu socijalne skrbi nedostaje otprilike 2000 djelatnika, \u0161to, uz njihovu neravnomjernu raspodjelu na terenu, predstavlja i osnovni problem, kao i razlog da nisu u stanju isporu\u010diti uslugu svim korisnicima kojima je ona potrebna. Upozorila je i da sami rje\u0161avaju ono \u0161to bi trebala napraviti dr\u017eava, kao i na nedovoljne kapacitete za educiranje socijalnih radnika, \u0161to bi, svakako, trebao biti i jedan od dugoro\u010dnih ciljeva unaprje\u0111enja sustava socijalne skrbi.<\/p>\n<p>Osim toga, s ciljem pobolj\u0161anja javne percepcije cjelokupne profesije, tijekom rasprave je predlo\u017eeno razvijanje i ja\u010danje suradnje sustava i medija, i to uspostavom unaprije\u0111enih modela komuniciranja samih CZSS-a i novinara, uz nastavak zajedni\u010dkih edukacija, s \u010dim se slo\u017eila i pomo\u0107nica ministrice u MDOMSP-a Tatjana Katki\u0107 Stani\u0107, istaknuv\u0161i da su u tijeku edukacije sustava o komunikaciji u kriznim situacijama, kao i neki glavni urednici ponudiv\u0161i suradnju i potporu tijekom tog procesa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pu\u010dka pravobraniteljica Lora Vidovi\u0107 sudjelovala je u radu okruglog stola \u201eSocijalni radnici na naslovnici \u2013 dijalog s medijima\u201c koji se u organizaciji Hrvatske komore socijalnih radnika u srijedu 6. studenog odr\u017eao u Novinarskom domu, s naglaskom na njihovu sve ve\u0107u izlo\u017eenost kritikama javnosti koja dovodi i do porasta obolijevanja unutar profesije. Naime, prema rezultatima istra\u017eivanja [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":7201,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[398,1288],"class_list":["post-7055","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-mediji","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7055","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7055"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7055\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7182,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7055\/revisions\/7182"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7201"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7055"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7055"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7055"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}