{"id":7043,"date":"2019-11-13T12:24:48","date_gmt":"2019-11-13T10:24:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=7043"},"modified":"2020-05-04T13:12:25","modified_gmt":"2020-05-04T11:12:25","slug":"odrzan-okrugli-stol-informirani-pristanak-znam-zasto-sam-ovdje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/odrzan-okrugli-stol-informirani-pristanak-znam-zasto-sam-ovdje\/","title":{"rendered":"Informirani pristanak \u2013 Znam za\u0161to sam ovdje!"},"content":{"rendered":"

foto: Hina – Denis Ceri\u0107<\/p>\n

Svjesno prihva\u0107anje suradnje pacijenta i lije\u010dnika prilikom dobrovoljne hospitalizacije i potpuno razumijevanje gdje se i za\u0161to osoba nalazi, njezinih prava, razloga i svrhe lije\u010denja, kao i briga za najbolji interes pacijenta i njegovo minimalno ograni\u010denje tijekom boravka u bolnici, neki su od na\u010dina kako za\u0161tititi ljudska prava osoba s du\u0161evnim smetnjama u takvim situacijama. Upravo o tim, ali i ostalim temama poput na\u010dina unaprje\u0111enja suradnje te potrebe za novim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici, razgovaralo se na okruglom stolu \u201eInformirani pristanak \u2013 Znam za\u0161to sam ovdje!\u201c odr\u017eanom\u00a0 ponedjeljak u organizaciji pu\u010dke pravobraniteljice Lore Vidovi\u0107. U njegovom radu sudjelovali su i prof. dr. sc. Vili Bero\u0161, pomo\u0107nik ministra u Ministarstvu zdravstva, Mira Peke\u010d – Kne\u017eevi\u0107, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, prof. dr. sc. Sla\u0111ana \u0160trkalj Ivezi\u0107, voditeljica Referentnog centra za psihosocijalnu rehabilitaciju KP Vrap\u010de te predsjednica Hrvatskog dru\u0161tva za klini\u010dku psihijatriju HLZ-a, doc. dr. sc. Sun\u010dana Roksandi\u0107 Vidli\u010dka s Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Kristina Jandri\u0107 iz Udruge za za\u0161titu i promicanje mentalnog zdravlja \u201eSvitanje\u201c te Vlatka Ro\u010di\u0107 Petak i Ksenija Kapelj iz Udruge \u201eLudruga\u201c.<\/p>\n

Tijekom rasprave koju je moderirala Maja Kevi\u0107, zamjenica pu\u010dke pravobraniteljice, nagla\u0161eno je da, iako dobrovoljna, hospitalizacija kada pacijent u potpunosti ne razumije gdje se i za\u0161to nalazi, koja su njegova prava, razloge i svrhu lije\u010denja, kao i smje\u0161taj na zaklju\u010danim odjelima koje ne mogu napu\u0161tati niti zbog odlaska u \u0161etnju, predstavlja kr\u0161enje njihovih prava. Osim toga, prema osobama na dobrovoljnom smje\u0161taju u psihijatrijskim ustanovama \u010desto se nakon prijema i potpisivanja pristanka primjenjuju i mjere sputavanja, iako je to predvi\u0111eno samo kada zbog njihovog pona\u0161anja postoji mogu\u0107nost izravnog ugro\u017eavanja vlastitog ili tu\u0111eg \u017eivota, odnosno zdravlja.<\/p>\n

\u201eTijekom obilazaka u sklopu Nacionalnog preventivnog mehanizma za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja, kao i putem pritu\u017ebi, uo\u010dili smo da osobe hospitalizirane u psihijatrijskim ustanovama nisu uvijek adekvatno informirane o tome za\u0161to su tamo i \u0161to \u0107e se s njima doga\u0111ati, pa \u010dak niti one koje su dobrovoljno hospitalizirane. Tako znaju ukazivati na to da su formalno pristale na hospitalizaciju, ali da su takav pristanak dale u strahu da ih se ne bi prisilno zadr\u017ealo ili smjestilo, odnosno u strahu od sudske mjere. Tako\u0111er smo uo\u010dili da ponekad ne znaju gdje se nalaze, nisu upoznate s planom lije\u010denja, ne znaju koju terapiju uzimaju i \u010desto pitaju kada mogu i\u0107i ku\u0107i ili kada mogu u \u0161etnju te ne znaju za\u0161to im se to osporava ili za\u0161to se nalaze na zatvorenom odjelu, a dobrovoljno su smje\u0161tene. Svjesni da nema uvijek jednostavnih rje\u0161enja, odlu\u010dili smo organizirati okrugli stol upravo na ovu temu kako bismo kao stru\u010dni dionici mogli identificirati probleme, zajedni\u010dki ih sagledati i preventivno djelovati.\u201c<\/em>, izjavila je pu\u010dka pravobraniteljica Lora Vidovi\u0107.<\/p>\n

Da bi, sura\u0111uju\u0107i s lije\u010dnikom, osoba s du\u0161evnim smetnjama mogla donijeti odluku o svom zdravlju kao aktivan sudionik, mora biti na jednostavan, jasan i za njezinu dob, obrazovanje i mentalne sposobnosti razumljiv na\u010din informirana o bolesti, mogu\u0107nostima izlje\u010denja, eventualnim rizicima pri odabiru pojedinih metoda lije\u010denja ili posljedicama njihova odbijanja. Posebno je va\u017eno da je pristanak rezultat slobodno izra\u017eene volje osobe s du\u0161evnim smetnjama, s pravom da slobodno bira medicinske postupke koje smatra odgovaraju\u0107im, pa je svaki oblik pritiska, nagovaranja, davanja nepotpunih ili neto\u010dnih informacija suprotan smislu instituta informiranog pristanka.<\/p>\n

S tim se slo\u017eila\u00a0 i doc. dr. Roksandi\u0107 Vidli\u010dka pojasniv\u0161i da je formalni pristanak posljednji od nekoliko elementa informiranog izbora koji jo\u0161 uklju\u010duju i sposobnost odlu\u010divanja, obavije\u0161tenost, razumijevanje te samostalnost u dono\u0161enju odluke te da bez svih tih elemenata ne mo\u017eemo govoriti o informiranom pristanku, ve\u0107 samo o formalnom zadovoljenju propisanih formi.<\/p>\n

Upravo o tome govorila je i prof. \u0160trkalj Ivezi\u0107 jasno rekav\u0161i da informirani pristanak ne predstavlja samo potpisani dokument, ve\u0107 proces razvoja, prije svega, kulture dijaloga te da upravo psihijatri moraju \u0161iriti kulturu prava i dijaloga. Dodala je i da ve\u0107u ulogu trebaju imati i mobilni timovi za podr\u0161ku te da je s ciljem unaprje\u0111enja prava osoba s du\u0161evnim smetnjama potrebno ja\u010dati upravo te kapacitete jer predstavljaju u\u010dinkovit na\u010din prevencije hospitalizacije. Prof. Bero\u0161 naglasio je da je u tijeku i dono\u0161enje Nacionalne strategije mentalnog zdravlja kojom \u0107e se stvoriti preduvjeti za primjenu svih prijedloga struke vezano za postupanje u ovakvim situacijama, a samim time i mogu\u0107nosti pove\u0107anja broja takvih timova za podr\u0161ku.<\/p>\n

U tom zahtjevnom procesu velik je i zna\u010daj dru\u0161tvene podr\u0161ke osobama s du\u0161evnim smetnjama, prije svega unutar njihovih obitelji koje se u najve\u0107oj mjeri brinu o njima nakon prije i otpu\u0161tanja iz bolnice \u0161to su potvrdile i predstavnice udruge \u201eLudruga\u201c Vlatka Ro\u010di\u0107 Petak i Ksenija Kapelj. Uloga obitelji \u010desto je zanemarena, a problem predstavlja i nedostatak dostupnosti usluga u ostalim podru\u010djima na\u0161e zemlje izvan velikih centara. Kristina Jandri\u0107 iz udruge \u201eSvitanje\u201c predstavila je i rezultate Istra\u017eivanja o stigmama i diskriminaciji zbog psihi\u010dkih bolesti provedenog u sklopu projekta informiranja osoba s du\u0161evnim smetnjama i njihovih obitelji o njihovim pravima Rezultati pokazuju da se neki od naj\u010de\u0161\u0107ih problema odnose na mogu\u0107nost prekidanja lije\u010denja na vlastiti zahtjev, straha od prisilnog smje\u0161taja uslijed odbijanja dobrovoljnog te opravdanosti kori\u0161tenja mjera sputavanja. Neki od zaklju\u010daka i preporuka provedenog istra\u017eivanja potvr\u0111uju da dosada\u0161nji na\u010din informiranja pacijenata o njihovim pravima tijekom prijema, lije\u010denja i otpusta nema \u017eeljene u\u010dinke te ga je potrebno unaprijediti. Naime, prema sada\u0161njim propisima, pacijent se mora informirati na po\u010detku lije\u010denja, kada se obi\u010dno nalaze u situacijama psiholo\u0161kog stresa te je informacije potrebno u\u010diniti dostupnima i tijekom lije\u010denja, s provjerom razumije li ih pacijent uop\u0107e. Isto tako, kako se, prema rezultatima istra\u017eivanja, pacijenti u dovoljnoj mjeri ne osje\u0107aju slobodnima medicinsko osoblje pitati o svojim pravima, potrebna je i kontinuirana edukacija zaposlenih u takvim ustanovama o na\u010dinima informiranja pacijenata.<\/p>\n

Osvrnuv\u0161i se na temu okruglog stola, na kraju svog izlaganja, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira Peke\u010d \u2013 Kne\u017eevi\u0107 poru\u010dila je da se u Hrvatskoj mora ja\u010de razvijati svijest o brizi za mentalno zdravlje te da je osobama s du\u0161evnim smetnjama nu\u017eno pru\u017eiti ne samo sve potrebne zdravstvene i socijalne usluge, ve\u0107 im je potrebno omogu\u0107iti i ostale integrirane usluge poput obrazovanja i mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja kako bi se na najbolji na\u010din uklju\u010dili u \u017eivot zajednice, \u010dime se ujedno, u\u010dinkovito \u0161tite i njihova ljudska prava.<\/p>\n