{"id":6995,"date":"2019-10-30T14:33:29","date_gmt":"2019-10-30T12:33:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=6995"},"modified":"2020-12-22T15:44:59","modified_gmt":"2020-12-22T13:44:59","slug":"usvojene-izmjene-zakona-o-hrvatskom-drzavljanstvu-u-skladu-s-preporukama-pucke-pravobraniteljice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/usvojene-izmjene-zakona-o-hrvatskom-drzavljanstvu-u-skladu-s-preporukama-pucke-pravobraniteljice\/","title":{"rendered":"Usvojene izmjene Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu u skladu s preporukama pu\u010dke pravobraniteljice"},"content":{"rendered":"<p>Hrvatski sabor je 18. listopada 2019. usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu (ZID ZHD), koji stupa na snagu 1. sije\u010dnja 2020. godine, a usmjeren je prije svega prema olak\u0161avanju postupka stjecanja hrvatskog dr\u017eavljanstva Hrvatima izvan Republike Hrvatske.<\/p>\n<p>U proces dono\u0161enja ZID ZHD-a pu\u010dka pravobraniteljica uklju\u010dila se od samog po\u010detka, a svoje je preporuke iznosila i tijekom rasprava na sjednicama saborskih odbora, za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kako bi se ispravili odre\u0111eni propusti i olak\u0161ao postupak dobivanja dr\u017eavljanstva i za iseljenike i druge pripadnike hrvatskog naroda, kao i za pripadnike manjinskih naroda u Republici Hrvatskoj.<\/p>\n<p>Jedna od usvojenih preporuka je i onemogu\u0107avanje poni\u0161tenja i ukidanja hrvatskog dr\u017eavljanstva, prije svega kada je ono ste\u010deno brakom iz koristi, la\u017enim predstavljanjem ili prijevarom u upravnom postupku, odnosno kada je osoba koja ga je stekla osu\u0111ena na minimalno pet godina zatvora za kaznena djela protiv RH te protiv \u010dovje\u010dnosti i ljudskog dostojanstva. Naime, ovakvo rje\u0161enje bilo bi u suprotnosti s \u010dlankom 9. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske i njime bi se stvorilo gra\u0111ane prvog i drugog reda, jedne kojima dr\u017eavljanstvo mo\u017ee biti oduzeto jer su ga stekli priro\u0111enjem, i druge kojima, sukladno Ustavu, ne mo\u017ee. Dodatno, takva odredba bila bi protivna i na\u010delu sprje\u010davanja bezdr\u017eavljanstva jer bi pridonosila pove\u0107anju broja apatrida i osoba neutvr\u0111enog dr\u017eavljanstva, kojih danas u Hrvatskoj ima preko 2800. Iz tih razloga, prihva\u0107anje amandmana po kojoj ukidanje dr\u017eavljanstva nije mogu\u0107e ni u kojem slu\u010daju, svakako je u skladu s prijedlogom pu\u010dke pravobraniteljice iznesenom tijekom procesa dono\u0161enja.<\/p>\n<p>Druga usvojena preporuka odnosi se na pro\u0161ireno pravo stjecanja hrvatskog dr\u017eavljanstva podrijetlom, za osobe starije od 21. godine ro\u0111ene u inozemstvu kojima je jedan roditelj hrvatski dr\u017eavljanin. Naime, te osobe mo\u0107i \u0107e biti primljene u dr\u017eavljanstvo ako u dvije godine od stupanja Zakona na snagu, podnesu zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih dr\u017eavljana. Kao \u0161to je u svojim prijedlozima iznosila i pu\u010dka pravobraniteljica, klju\u010dno je da ta mogu\u0107nost postoji i za osobe starije od 21. godine, a ne samo za one do 21. godine starosti kako je bilo prvotno predlo\u017eeno, jer oni do sada nisu imale nikakvu mogu\u0107nost stjecanja hrvatskog dr\u017eavljanstva, zbog propusta roditelja ili drugih razloga na koje nisu mogle utjecati, iako su hrvatskog podrijetla.<\/p>\n<p>Tre\u0107i prihva\u0107eni prijedlog odnosi se na mogu\u0107nost reguliranja hrvatskog dr\u017eavljanstva i potomcima hrvatskih dr\u017eavljana ro\u0111enima izvan Hrvatske kojima je u drugoj zemlji u mati\u010dnim knjigama pogre\u0161no upisao strano dr\u017eavljanstvo, \u0161to dosada\u0161njim propisima nije bilo dozvoljeno bez ispravljanja pogre\u0161nog upisa u drugoj dr\u017eavi. Naime, oni \u0107e mo\u0107i u razdoblju od dvije godine od stupanja Zakona na snagu podnijeti zahtjev za utvr\u0111ivanjem dr\u017eavljanstva te, ukoliko je on opravdan, postati hrvatski dr\u017eavljani. Iznose\u0107i svoje prijedloge ve\u0107 prilikom prvog \u010ditanja, pu\u010dka pravobraniteljica ukazala je da postoje slu\u010dajevi kada je djeci hrvatskih dr\u017eavljana, odnosno biv\u0161e SR Hrvatske, ro\u0111enoj izvan Hrvatske, protivno tada va\u017ee\u0107im propisima upisivano dr\u017eavljanstvo neke druge Republike, uglavnom one u kojoj su ro\u0111eni (naj\u010de\u0161\u0107e Republike Srbije i Bosne i Hercegovine). Takve situacije naj\u010de\u0161\u0107e su uzrokovane gre\u0161kom mati\u010dara uslijed \u010dega se tim osobama odricalo pravo na hrvatsko dr\u017eavljanstvo, iako se ono temeljem biv\u0161eg saveznog zakona i hrvatskog propisa automatski dodjeljivalo svakom djetetu \u010diji su roditelji bili dr\u017eavljani SR Hrvatske. \u0160tovi\u0161e, radi se o ispravljanju pogre\u0161ne prakse hrvatskih dr\u017eavnih tijela koja nema temelj u propisima, ve\u0107 u pogre\u0161nom tuma\u010denju relevantnih odredbi.<\/p>\n<p>Uva\u017eavanjem ovih prijedloga i preporuka, zasigurno \u0107e se posti\u0107i i \u017eeljeni ciljevi dono\u0161enja ovog Zakona, doprinose\u0107i na taj na\u010din lak\u0161em postupku dobivanja dr\u017eavljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu te hrvatske iseljenike.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvatski sabor je 18. listopada 2019. usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu (ZID ZHD), koji stupa na snagu 1. sije\u010dnja 2020. godine, a usmjeren je prije svega prema olak\u0161avanju postupka stjecanja hrvatskog dr\u017eavljanstva Hrvatima izvan Republike Hrvatske. U proces dono\u0161enja ZID ZHD-a pu\u010dka pravobraniteljica uklju\u010dila se od samog po\u010detka, a svoje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":6997,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[1965,1288],"class_list":["post-6995","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-primjeri","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6995","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6995"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6995\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7005,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6995\/revisions\/7005"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6997"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6995"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6995"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6995"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}